Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Stalna služba u Županji
32270 Županja
Veliki kraj 48
Poslovni broj: P-379/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Berislavu Knez, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Bojanu Nikoliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica u Osijeku, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 21. siječnja 2024., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Berislava Knez, odvjetnika u Vinkovcima, te punomoćnika tuženika Ive Kaselj Šabić, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica u Osijeku, a koja presuda je donesena i objavljena 7. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju KV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 4.375,70 eura (slovima: četiri tisuće tri stotine sedamdeset pet eura i sedamdeset centi) sa zakonskim zateznom kamatama koje teku od 25. srpnja 2023. pa do 29.prosinca 2023. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije, refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana, tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30 prosinca 2023.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju KV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 545,13 eura (slovima: pet stotina četrdeset pet eura i trinaest centi) sa zakonskom zteznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 7. ožujka 2025. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da se 23. prosinca 2022. u [adresa] dogodila prometna nesreća u kojem je vozilo tužitelja pretrpjelo štetu koju je skrivio osiguranik tuženika TV iz [adresa], osiguran policom tuženika broj: 8430162090. Naime tijekom očevida, a i ispunjenjem europskog izvješća, utvrdila se dinamika same prometne nesreće, kao i odgovornost osiguranika tuženika za izazivanja iste. Osiguraniku tuženika zbog navedenog priznanja o odgovornosti za prouzrokovanje prometne nesreće uručen je obavezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz članka 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer kao vozač vozila koji je skretao ulijevo nije propustio vozilo tužitelja koje je dolazilo iz suprotnog smjera zadržavajući svoj smjer kretanja, koju kaznu je platio na licu mjesta, a što je vidljivo i iz ispunjenog europskog izvješća sudionika, kao i potvrde PGP Županja Klasa: 211-08/22-4/39762 od 24. prosinca 2022. Obzirom da nije bilo sporno na koji način i kako se desila prometna nesreća, te tko ju je izazvao, tužitelj je zbog utvrđivanja visine štete na vozilu angažirao stalnog sudskog vještaka radi ovlaštene procjene štete na vozilu, te je isti izradio nalaz i mišljenje u kojem je utvrdio visinu štete u iznosu od 8.013, 14 eura. Nadalje navodi da osobni automobil tužitelja nakon prometne nesreće nije više bio u voznom stanju, te je zbog navedenoga tužitelj morao angažirati i vučnu službu koju uslugu je platio 273,00 eura. Tužitelj je sukladno gore izrađenoj procjeni štete izrađenoj od strane vještaka Luke Lešića u iznosu od 8.013,14 eura i plaćenom računu vučne službe u iznosu od 273,00 eura, uputio odštetni zahtjev tuženiku u ukupnom iznosu od 8.286,14 eura. Nadalje navodi da je tuženik manjim dijelom priznao odštetni zahtjev tužitelja, te je 25. srpnja 2023. uplatio iznos od 3.910,44 eura, ali je odbio platiti ostatak materijalne štete tužitelju. Tužitelj predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će naložiti tuženiku da mu pored već isplaćenog iznosa od 3.910,44 eura isplati daljnju imovinsku štetu u iznosu od 4.375,70 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. srpnja 2023. do isplate, te kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati parnični trošak.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu, a prije upuštanja u raspravljanje, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi da je odredbom članka 34. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano kako se oštećena osoba kojoj je u Republici Hrvatskoj nanesena šteta uporabom vozila inozemne registracije za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz čl. 32. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu može obratiti s odštetnim zahtjevom Hrvatskom uredu za osiguranje koji potom može, ali i ne mora sukladno st. 4. obradu i isplatu takvih šteta povjeriti svojim članovima ili specijaliziranim organizacijama za obradu šteta. Visina do koje Hrvatski ured za osiguranje odgovara za navedene štete propisana je u st. 3. istog članka, dok je čl. 44. st. 1. toč. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu određeno kako se štete kao u predmetnom slučaju namiruju iz Garancijskog fonda. Navedene odredbe u cijelosti su u skladu s Londonskim sporazumom iz 1989. i multilateralnom sporazumu o jamstvu između ureda, a prema kojima nacionalni ured (Hrvatski ured za osiguranje) radi kao da je osiguratelj, odnosno kao da je izdao policu osiguranja. Nadalje navodi da se mogućnost povjeravanja obrade i isplate štete sukladno čl. 34. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu odnosi na davanje punomoći, na način da osoba kojoj je obrada i isplata povjerena radi u ime i za račun Hrvatskog ureda za osiguranje. međutim, to ne znači da je ta osoba pasivno legitimirana, jer je HUO isključivo pasivno legitimiran u takvim slučajevima. Da je u konkretnom slučaju štetnik vozilo BMW 520D inozemnih registracijskih oznaka [registarska oznaka], to je vozilo štetnik na dan štetnog događaja bilo osigurano kod Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija, te je tim vozilom u Republici Hrvatskoj nanesena šteta. Slijedom navedenog, smatra čak i da je Hrvatski ured za osiguranje obradu konkretne štete u mirnom postupku povodom odštetnog zahtjeva povjerio ovdje tuženiku (a nije, budući je tužitelj izvansudski postupak vodio izravno s Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija) to se tiče jedino odnosa između Hrvatskog ureda za osiguranje i tuženika, međutim, isto sukladno i naprijed iznijetom obrazloženju, ne predstavlja pravo tužitelja da se sudskim putem naplati od tuženika i iz njegove vlastite imovine. Nadalje smatra da je tužitelj tužio pogrešnog tuženika, te da je promašena pasivna legitimacija, pa predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb zbog promašene pasivne legitimacije budući tuženik nije počinio protupravnu štetnu radnju uslijed koje bi bio odgovoran za štetu tužitelju. Nadalje, opreza rad, tuženik ističe da temeljem dostupnih dokaza priznaje kao neprijepornu činjenicu da se 23. prosinca 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], to vozilo je štetnik, te se ponovno ističe da je to vozilo štetnik na dan štetnog događaja bilo osigurano kod Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 8430162090, da je vozilo štetnika vozilo inozemnih registracijskih oznaka. Čini nespornim aktivnu legitimaciju tužitelja, no osporava visinu štete. Ovo stoga što je tuženik osporio izračun koji je u svom nalazu i mišljenju dao Luka Lešić iz K, jer isti procjenjuje da je visina šteta 7.863,14 eura neto, što nije objektivna procjena, jer isti u obračunu uzima satnicu koja je veća nego prosječna (60,00 eura neto), te uzima i više radnih sati nego što je to potrebno za popravak vozila tužitelja, pri čemu u obračun uključuje i oštećenja na vjetrobranskom staklu i desnom srednjem dijelu krova vozila tužitelja, iako ta oštećenja ne potječu iz ovog štetnog događaja, pa ih stoga Luka Lešić iz K nije trebao priznati. Tuženik nadalje osporava postojanje uzročno-posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i oštećenja na vjetrobranskom staklu i desnom srednjem dijelu krova vozila tužitelja, a osporava i iznos koji tužitelj potražuje tužbom, jer isti smatra neopravdanim neosnovanim i previsokim, pa tuženik osporava visinu štete na vozilu tužitelja preko iznos od 3.707,44 eura, koliko je Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija isplatio tužitelju u izvansudskom postupku po tom osnovu. Nadalje, navodi da tužitelj potražuje i naknadu štete u iznosu od 273,00 eura (od čega je 83,00 eura vuča vozila, a 190,00 eura ležarina) što se u cijelosti osporava kao neosnovano jer je ADAC preuzeo i platio iznos od 70,00 eura za ležarinu, a preko Intereurope je za ležarinu plaćen iznos od 120,00 eura, dok pa tužitelj ne trpi štetu, niti za ležarinu, ali niti za vuču (prijevoz) vozila u iznosu od 83,00 eura što je platio Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija. Slijedom izloženog, tuženik smatra da Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija je platio za tužitelja po ovom štetnom događaju sveukupno iznos od 4.060,44 eura (od čega šteta na vozilu 3.707,44 eura, trošak vuče 83,00 eura, ležarina 120,00 eura, te trošak za Luku Lešića iz Bošnjaka 150,00 eura), pa se predlaže sudu da uzme u obzir činjenicu plaćanja tog iznosa kod donošenja konačne odluke u ovoj pravnoj stvari. U svakom slučaju, predlaže se odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom kojim potražuje naknadu štete s osnova vuče vozila i ležarine u iznosu od 273,00 eura (od čega je 83,00 eura vuča vozila, a 190,00 eura ležarina), jer je to potraživanje odavno plaćeno na način kako je tuženik naprijed naveo, pa tužitelj ne trpi tu štetu. Isto tako, tuženik ukazuje da tužitelj tužbom u okviru potraživanog ukupnog iznosa od 8.013,14 eura traži naknadu štete u iznosu od 150,00 eura na ime troška procjene po Luki Lešiću iz K, što tuženik također osporava kao neosnovano jer je to potraživanje Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija isplatio tužitelju u izvansudskom postupku, a kako je to naprijed navedeno, pa tužitelj ne trpi tu štetu. U svakom slučaju, smatra da tužitelj nema pravo na naknadu štete na vozilu prema obračunu cijene koštanja popravka u Njemačkoj (vozilo tužitelja je također ino registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), Savezna Republika Njemačka) jer se štetni događaj dogodio u Republici Hrvatskoj pa izračun cijene koštanja popravka vozila tužitelja treba napraviti primjenom hrvatskih kriterija odnosno prema cijenama popravku u Republici Hrvatskoj. Tuženik osporava i zatraženi tijek zateznih kamata, jer tužitelj nije dostavio dokaz da je vozilo popravio, dapače, nije dostavljen račun popravak, pa se u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj obvezi koja će postati novčanom kada sudu utvrdi visine štete, a to će biti sa danom donošenja prvostupanjske presude od kada može teći zakonska zatezna kamata na štetu na vozilu koja nije reparirana. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja, a prije svega zbog promašene pasivne legitimacije, te obveže tužitelja da tuženiku naknadi troškove postupka.
3. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u: potvrdu PGP Županja Klasa: 211-08/22-4/39762 od 24. prosinca 2022. s lista 7, te s lista 38 i 39, Europsko izvješće vozača s lista 8, račun vučne službe s lista 12, nalaz i mišljenje vještaka Luke Lešić s lista 13 do 25, Potvrdu MUP-a PU Vukovarsko-srijemske PGP Županja od 24. prosinca 2022. s lista 26 do 29, Potvrda o oštećenju vozila izdana od MUP-a PU Vukovarsko-srijemske PGP Županja s lista 7, presliku Police osiguranja od AO broj 843016209 s lista 40 do 44, izjavu štetnika ĆV s lista 45 i 46, izvid štete s lista 47 i 48, pregled troškova s lista 49 i 50, te mail korespodenciju s lista 55 do 58, a sud nije izvodio dokaz pribavom od JV iz [adresa], vlasnička vučne službe AV, podatak o tome tko je platio račun/otpremnicu 16/1 od 17. siječnja 2023., uvidom u potvrdu ADAC i potvrdu Intereuropa o plaćanju, potvrdu Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija, saslušanjem tužitelja, vještačenjem po vještaku strojarsko-prometne struke na okolnost utvrđenja visine štete na vozilu tužitelja, pribavom cjelokupnog spisa PGP Županja, saslušanjem vještaka Luke Lešića, dok drugih dokaza nije bilo.
4. Cijeneći navode parničnih stranaka, ovako proveden dokazni postupak, te na temelju provedenih dokaza utvrđeno činjenično stanje, sud tužbu smatra neosnovanom, stoga je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.
5. Među strankama je nesporno:
- da se 23. prosinca 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], da je to vozilo štetnik,
- da je to vozilo štetnik na dan štetnog događaja bilo osigurano kod Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 8430162090, da je vozilo štetnika vozilo inozemnih registracijskih oznaka,
- da je Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija platio za tužitelja po ovom štetnom događaju sveukupno iznos od 4.060,44 eura (od čega šteta na vozilu 3.707,44 eura, trošak vuče 83,00 eura, ležarina 120,00 eura, te trošak za Luku Lešića iz Bošnjaka 150,00 eura),
- aktivna legitimacija tužitelja.
6. Među strankama je sporna visina štete preko tužitelju isplaćenog iznosa od 3.707,44 eura isplaćenog od strane Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija u izvansduskom postupku (ovo stoga što je tuženik osporio izračun koji je u svom nalazu i mišljenju dao Luka Lešić iz Bošnjaka, jer isti procjenjuje da je visina šteta 7.863,14 eura neto, što nije objektivna procjena, jer isti u obračunu uzima satnicu koja je veća nego prosječna, te uzima i više radnih sati nego što je to potrebno za popravak vozila tužitelja, pri čemu u obračun uključuje i oštećenja na vjetrobranskom staklu i desnom srednjem dijelu krova vozila tužitelja, iako ta oštećenja ne potječu iz ovog štetnog događaja, pa ih stoga Luka Lešić iz K nije trebao priznati); postojanje uzročno-posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i oštećenja na vjetrobranskom staklu i desnom srednjem dijelu krova vozila tužitelja, a iznos koji tužitelj potražuje tužbom (jer isti smatra neopravdanim neosnovanim i previsokim; osporava i naknadu štete u iznosu od 273,00 eura (od čega je 83,00 eura vuča vozila, a 190,00 eura ležarina) što se u cijelosti osporava kao neosnovano jer je ADAC preuzeo i platio iznos od 70,00 eura za ležarinu, a preko Intereurope je za ležarinu plaćen iznos od 120,00 eura, osporava štetu i visinu štete za ležarinu i za vuču (prijevoz); da li tužitelj ima pravo na naknadu štete na vozilu prema obračunu cijene koštanja popravka u Njemačkoj (vozilo tužitelja je također ino registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), Savezna Republika Njemačka) jer se štetni događaj dogodio u Republici Hrvatskoj pa izračun cijene koštanja popravka vozila tužitelja treba napraviti primjenom hrvatskih kriterija odnosno prema cijenama popravku u Republici Hrvatskoj; zatraženi tijek zateznih kamata (jer tužitelj nije dostavio dokaz da je vozilo popravio, dapače, nije dostavljen račun popravak, pa se u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj obvezi koja će postati novčanom kada sudu utvrdi visine štete, a to će biti sa danom donošenja prvostupanjske presude od kada može teći zakonska zatezna kamata na štetu na vozilu koja nije reparirana); a ponajprije je sporna pasivna legitimacija tuženika.
7. Člankom 34. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; u daljnjem tekstu: Zakona o osiguranjima u prometu) propisano kako se oštećena osoba kojoj je u Republici Hrvatskoj nanesena šteta uporabom vozila inozemne registracije za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz čl. 32. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu može obratiti s odštetnim zahtjevom Hrvatskom uredu za osiguranje koji potom može, ali i ne mora sukladno st. 4. obradu i isplatu takvih šteta povjeriti svojim članovima ili specijaliziranim organizacijama za obradu šteta. Visina do koje Hrvatski ured za osiguranje odgovara za navedene štete propisana je u st. 3. istog članka, dok je čl. 44. st. 1. točka 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu određeno kako se štete kao u predmetnom slučaju namiruju iz Garancijskog fonda.
8. Člankom 34. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da obradu i isplatu ovakvih šteta Hrvatski ured za osiguranje može povjeriti svojim članovima ili specijaliziranim organizacijama za obradu navedenih šteta, koji su dužni odštetni zahtjev obraditi i likvidirati sukladno Međunarodnom sporazumu o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti.
9. Navedene odredbe u cijelosti su u skladu s Londonskim sporazumom iz 1989. i multilateralnom sporazumu o jamstvu između ureda, a prema kojima nacionalni ured (Hrvatski ured za osiguranje) radi kao da je osiguratelj, odnosno kao da je izdao policu osiguranja.
10. Nesporno je da postoji mogućnost povjeravanja obrade i isplate štete sukladno čl. 34. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu odnosi na davanje punomoći, na način da osoba kojoj je obrada i isplata povjerena radi u ime i za račun Hrvatskog ureda za osiguranje, međutim, to ne znači da je ta osoba pasivno legitimirana, jer je Hrvatski ured za osiguranje isključivo pasivno legitimiran u takvim slučajevima.
11. Budući da je nesporno da se radi o šteti koja je nastala uporabom motornog vozila inozemnih registracija, a iz citiranih odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ne proizlazi pasivna legitimacija tuženika, nego samo ovlast da za račun ureda kao član odnosno specijalizirana organizacija ispuni njegovu obvezu sukladno međunarodnim sporazumima o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti, u konkretnom slučaju za naknadu štete tužitelju pasivno je legitimiran Hrvatski ured za osiguranje, a ne tuženik, stoga je u odnosu na tuženika valjalo odbiti tužbeni zahtjev za isplatu s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke ove presude.
12. Imajući u vidu da je sud u cijelosti usvojio istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, stoga se ukazuje nepotrebnim obrazlaganje daljnjih spornih činjenica u ovom predmetu, a iz istih razloga sud nije izvodio, niti ostale predložene dokaze (pribavom od JV iz [adresa], vlasnička vučne službe AV, podatak o tome tko je platio račun/otpremnicu 16/1 od 17. siječnja 2023., uvidom u potvrdu ADAC i potvrdu Intereuropa o plaćanju, potvrdu Euroherc Versicherung AG, Republika Austrija, saslušanjem tužitelja, vještačenjem po vještaku strojarsko-prometne struke na okolnost utvrđenja visine štete na vozilu tužitelja, pribavom cjelokupnog spisa PGP Županja, saslušanjem vještaka Luke Lešića).
13. O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 1. uz primjenu čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022; u daljnjem tekstu: Zakona o parničnom postupku), imajući u vidu vrijednost predmeta spora i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23), te je tuženiku na ime parničnog troška priznat iznos od 100 bodova na ime sastava odgovora na tužbu, te 100 bodova na ime zastupanja tuženika na ročištu od 21. siječnja 2025., pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 50 bodova, ukupno 250 bodova, a što preračunatu u eure, imajući u vidu visinu odvjetničkog boda, iznosi 500,00 eura, te trošak sudske pristojbe na odgovora na tužbu u iznosu od 45,13 eura, pa je imajući u vidu sve navedeno naloženo tužitelju da tuženiku naknadi ukupni parnični trošak u iznosu od 545,13 eura.
14. Iskazivanje dosuđenoga iznosa tužitelju u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 57/22 i 88/22).
15. Temeljem čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku na dosuđeni parnični trošak priznato je pravo i na zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja odluke, s obzirom da je takav zahtjev za naknadu ove kamate postavljen.
U Županji 7. ožujka 2025.
Sudac
Helena Zetić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. Zakona o parničnom postupku).
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.
Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
O tom obavijest:
1. Tužitelj po punomoćniku Berislavu Knez, odvjetniku u Vinkovcima, 2. Tuženik po punomoćniku odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica u Osijeku.
