REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] I 5

Poslovni broj: Us I-111/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Mate Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, Frana Vrbanića 20, protiv tuženika Središnjeg klirinško depozitarnog društva u Zagrebu, Heinzelova 62a, OIB: 64406809162, radi šutnje uprave, 7. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Tužba se odbacuje.

Obrazloženje

1. Dana 22. siječnja 2025. zaprimljena je na ovom Sudu tužba tužiteljice II, protiv tuženika Središnjeg klirinško depozitarnog društva u Zagrebu, radi šutnje uprave.

2. Tužiteljica tužbom traži da tuženik postupi po njezinom zahtjevu za dostavu potvrde o tvrtki/tvrtkama, broju i nominalnim vrijednostima dionica na ime PI, radi provedbe ovrhe na temelju ovršne isprave Općinskog suda u Crikvenici.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako nije javnopravno tijelo u smislu odredaba Zakona o upravnim sporovima, te predlaže da se tužba odbaci.

4. Ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora.

5. Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24; dalje: ZUS) propisano je da je predmet upravnog spora: ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redovit pravni lijek (točka 1.), ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek (točka 2.), ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu (točka 3.).

6. Upravna stvar je posebna vrsta pravne stvari o kakvoj konkretnoj situaciji koja se autoritativno rješava upravnim aktom na temelju neposredne primjene materijalnog propisa u upravnom postupku i odnosi se na neko pravo, obvezu ili pravni interes građana, pravnih osoba ili drugih stranaka.

7. Upravni akt je autoritativna odluka s kojom javnopravna tijela rješavanju o pravima i obvezama pojedinaca u konkretnoj upravnoj stvari na jednostran način, a izaziva neposredan pravni učinak. Bitni elementi upravnog akta su: da je to pojedinačni akt, da se donosi na autoritativan način, da se odnosi na rješavanje u upravnoj stvari u nekom konkretnom pravu ili obvezi građanina ili pravne osobe, da je donesen u upravnom postupku od strane nadležnog tijela. Svi prethodno nabrojani uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni da bi određeni akt imao kvalifikaciju upravnog akta.

8. Prema članku 2. stavak 2. ZUS-a javnopravnim tijelom smatra se tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga).

9. U konkretnom slučaju tuženik nije javnopravno tijelo, već pravna osoba čija djelatnosti proizlazi iz odredaba Zakona o tržištu kapitala i Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. Dakle, tuženik nije klasično tijelo javne vlasti, nego trgovačko društvo koje obavlja određene poslove u vezi s vrijednosnim papirima i nema zakonsku obvezu donošenja upravne odluke, pa se stoga ovdje ne može govoriti o šutnji uprave u smislu Zakona o upravnim sporovima. Ispravniji put bio bi obratiti se sudu u ovršnom postupku i tražiti da sud naloži tuženiku dostavu potrebnih podataka.

10. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da tuženik nije javnopravno tijelo u smislu ranije citirane odredbe ZUS-a, to ovaj Sud utvrđuje da u konkretnom slučaju ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora pa je stoga, temeljem odredbe članka 46. stavak 1. točka 7. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja (članak 128. stavak 3. ZUS- a).

DNA

- opunomoćeniku tužiteljice Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, Frana Vrbanića 20

- tuženiku Središnjem klirinško depozitarnom društvu u Zagrebu, Heinzelova 62a