REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1360/2021-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vanesi Peruzović Čuić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krznarić i Alitović j.t.d. u Zagrebu, Ulica Šiška Menčetića 4, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 13, OIB 26187994862, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika HOK-Osiguranja d.d., Zageb, Capraška 6, OIB 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić i partneri d.o.o. u Zagrebu, Marulićev trg 2, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 23. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, punomoćnice tuženika i zamjenice punomoćnika umješača, 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d., OIB 26187994862, da tužitelju

FU, OIB [osobni identifikacijski broj], isplati

- iznos od 1.459,95 eur sa zateznom kamatom od 21. studenog 2020. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- iznos od 1.980,05 eur sa zateznom kamatom od 1. travnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i da mu naknadi parnični trošak u iznosu od 2.366,80 eur sa zateznom kamatom od 7. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se ostali dio zahtjeva u iznosu od 382,42 eur kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 1.459,95 eur za razdoblje od 16. listopada 2020. pa do 20. studenog 2020. te zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 1.980,05 eur za razdoblje od 16. listopada 2020. pa do 31. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Tužitelj ĐU u tužbi podnesenoj ovom sudu 24. svibnja 2021. navodi da je 25. rujna 2020. stradao u prometnoj nezgodi kao putnik u vozilu registarske oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika, a za koju je odgovoran RU koji je upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka]. Kako je u tom događaju ozlijeđen to tužbom zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Kao činjenice navodi da je zbog tog štetnog događaja pretrpio fizičke bolove i strah, te duševne boli jer mu je smanjena životna aktivnost, a bila mu je potrebna i tuđa pomoć i njega. Njegov nasljednik, HU, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (podnesak od 16. svibnja 2024.), po umanjenju doprinosa svog prednika od 20%, traži da mu tuženik naknadi štetu u iznosu od 3.822,42 eur sa zateznim kamatama od 16. listopada 2020. pa do isplate, kao i da mu naknadni parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost po osnovi suputništva no tvrdi da ĐU prilikom predmetnog štetnog događaja nije bio vezan sigurnosnim pojasom uslijed čega je i zadobio ozljedu rebara te smatra da se ta ozljeda i njezine posljedice trebaju izuzeti iz opsega štete utvrđene po vještaku, kojim se tvrdnjama pridružuje i umješač. Stoga tuženik i umješač predlažu zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u odštetni zahtjev, medicinsku dokumentaciju, obavijest i spis Postaje prometne policije Osijek, a provedeno je i liječničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Romanu Paviću koji je i saslušan. Također je provedeno kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. Zvonku Ivašiću i dr Davoru Mayeru, koji je također saslušan.

4. Na osnovu provedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP)) tužbeni zahtjev utvrđen je osnovanim do visine u stavku I. ove presude.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 25. rujna 2020.

6. Nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika niti odgovornost tuženika (čl. 1069. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05, 41/08 i 78/15; dalje: ZOO)).

6.1. Valja reći kako je tužitelj ĐU tijekom postupka umro te je postupak preuzeo njegov nasljednik HU.

7. U odnosu na spornu visinu tužbenog zahtjeva provedeno je liječničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Romanu Paviću koji je u pisanom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio udarac u prsište koji je doveo do prijeloma rebara. Trpio je bol jakog intenziteta 3 dana, srednjeg 14 dana te slabog intenziteta 40 dana. Pretrpio je primarni strah koji je bio kratkotrajan (2 sata), dok je sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 3 dana, srednjeg 14 dana i slabog 40 dana. Ozljeđivanje u ovom događaju dovelo je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti CU u opsegu od 6% zbog prijeloma tri rebra lijevog prsišta te otežanih fizičkih aktivnosti kao i težeg fizičkog rada uslijed istog.

7.1. U usmenom očitovanju na ročištu vještak je u cijelosti ostao kod utvrđenja iz ranijeg pisanog nalaza i mišljenja te naveo da ĐU u predmetnom štetnom događaju, pored udarca u prsište koji je posljedično doveo do prijeloma rebara, nije zadobio drugu ozljedu.

7.2. Budući da je nalaz i mišljenje vještaka ocijenjen objektivnim te izrađenim u skladu sa pravilima struke sud ga prihvaća u cijelosti.

8. Radi utvrđenja postoji li doprinos prednika tužitelja za štetu nastalu u predmetnom štetnom događaju zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, kako tvrdi tuženik, provedeno je kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing Zvonko Ivašić i dr. Davoru Mayeru.

8.1. Vještaci su u pisanom nalazu i mišljenju utvrdili da je ĐU stradao u prometnoj nezgodi kao suvozač u osobnom vozilu koje je prednjim desnim dijelom naletjelo na drugo vozilo. U dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, njegovo je tijelo u trenutku sudara dvaju vozila imalo tendenciju prisilnog polijetanja prema naprijed i nešto udesno. Anamnestički podatak koji je tužitelj dao liječniku prilikom hitnog prijema u bolnicu nakon događaja govori da on kritične zgode nije bio vezan sigurnosnim pojasom pa je u rečenom polijetanju prsima udario o čvrstu prepreku ispred mjesta sjedenja u vidu prednje armature, što je dovelo do ozljeđivanja. Da je tužitelj kritične zgode bio vezan pojasom, isti bi spriječio udar prsima o prepreku pa ne bi došlo do prijeloma rebara ovim mehanizmom.

8.2. Vještak dr. Davor Mayer, u usmenom je očitovanju na ročištu održanom 18. travnja 2024. ostao kod utvrđenja da je prednik tužitelja zadobio ozljede zbog nevezivanja pojasom, a utvrđenje iz prometnog vještačenja, preneseno iz zapisnika o očevidu o stanju pojasa potvrđuje takav zaključak. Ozljede su pripisive mehanizmu nastanka upravo u kontaktu s prednjom armaturom kako je on to i sam naveo liječnicima prilikom pregleda. No u hipotetskoj situaciji uporabe pojasa ne može isključiti da bi došlo do loma rebara ali ne ovim mehanizmom već primjerice nalijetanjem na zategnuti sigurnosni pojas. Cijeneći dinamiku nesreće i promjenu brzine ovaj mehanizam ozljeđivanja (nalijetanje na pojas) ocjenjuje manje podesnim za ozljeđivanje u odnosu na udar prsima o armaturu, ali su oba mehanizma su moguća.

8.3. Nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dipl. ing Zvonka Ivašića i dr. Davora Mayera sud kao objektivne, uvjerljive i stručne prihvaća u cijelosti pri čemu valja istaći da su očitovanjem vještaka argumentirano otklonjeni prigovori tužitelja pa sud ne nalazi da su ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje novog vještačenja u smislu odredbe čl. 261. ZPP te je takav prijedlog tužitelja odbijen.

9. S obzirom na navedeno sud je utvrdio da prednik tužitelja ĐU nije bio vezan sigurnosnim pojasom u trenutku nastanka predmetne nezgode. Navedenim je postupio protivno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama kojim je propisano da su vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa. Takvim protupravnim postupanjem prednik tužitelja doprinio je nastaloj šteti, s obzirom da je u ovome postupku utvrđeno da bi, u slučaju ispravnog vezivanja pojasom, zadobivene ozljede bile izbjegnute. Ipak, nisu u pravu tuženik i umješač kada navode da je takvim postupanjem prednik tužitelja isključivo odgovoran za štetu nastalu u predmetnom događaju, budući da, i u slučaju nevezivanja sigurnosnim pojasom, nikakva šteta ne bi nastala da nije bilo protupravnog postupanja vozača vozila koja su sudjelovala u predmetnoj nezgodi.

10. Stoga, kako je odredbom čl. 1092. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05 i 41/08, dalje: ZOO) propisano da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, to je ovaj sud ocijenio da je prednik tužitelja šteti doprinio nevezivanjem sigurnosnim pojasom u omjeru od 20%, u kojemu omjeru tužitelj ima pravo na sniženu naknadu štete u ovome postupku, a što isti naposljetku niti ne spori.

11. Nadalje valja reći kako je ozljedom koju je zadobio prednik tužitelja povrijeđeno je njegovo pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. ZOO u vezi s čl. 1046. ZOO). Na temelju izloženog, utvrđena težina povreda i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade te je sud utvrdio da tužitelju u skladu s odredbom čl. 1100. ZOO pripada pravo na novčanu naknadu za ovdje utužene vidove neimovinske štete i temeljem odredbe čl.1095. st.1. ZOO za naknadu štete za tuđu pomoć i njegu. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje tjelesno i duševno zdravlje za tako međusobno isprepletene oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos naknade za sve oblike neimovinske i imovinske štete. Sud je pri tom raspravljao i utvrđivao činjenice navedene u tužbi: trajno smanjenje životnih aktivnosti, fizičke bolove i strah te tuđu pomoć i njegu i oni su u smislu čl. 1100. i čl. 1095. ZOO kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu. Isto tako svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade može biti sam za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosudu pravične novčane naknade budući je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

12. S obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje bolova te neugodnosti tijekom liječenja u vidu RTG i CT snimanja, odlazaka na kontrolne i specijalističke preglede te uzimanja analgetika te cijeneći trajanje i intenzitet pretrpljenog straha imajući u vidu kako činjenicu nastanka štetnog događaja tako i činjenicu trajanja liječenja, ali i opseg zaostalih trajnih posljedica sud smatra primjerenom naknadu u iznosu od 3.941,80 eur.

13. Predniku tužitelja je za vrijeme liječenja kod kuće bila potrebna tuđa pomoć i njega po 2 sata dnevno kroz 30 dana te po 1 sat dnevno kroz daljnjih 30 dana. Imajući u vidu da niti nema tvrdnje o tome da je ta pomoć pružana naplatno to je za jedan sat ove pomoći utvrđena osnovanom naknada u iznosu od 3,98 eur, odnosno iznos od 358,20 eur za 90 sati ove pomoći (čl. 223. ZPP u vezi s čl. 1095. ZOO).

14. Slijedom navedenog, utvrđena je osnovanom naknada štete u iznosu od 4.300,00 eur, a po odbitku utvrđenog doprinosa od 20% uslijed nevezivanja sigurnosnim pojasom, dosuđen je iznos od 3.440,00 eur.

15. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO u vezi sa čl. 112. st. 2. ZPP odnosno na odredbi čl. 12. st. 4. u vezi st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09 i 75/09) i teče od dana kada je liječenje prednika tužitelja završeno odnosno od 21. studenog 2020., a to polazeći od utvrđenja vještaka da je liječenje završeno osam tjedana nakon štetnog događaja a u odnosu na iznos zatražen u tužbi (11.000,00 kn / 1.459,95 eur).

16. U odnosu na preinačeni dio zahtjeva podneskom od 1. travnja 2022. kojim je zatražio isplatu daljnjeg iznosa tuženik u smislu rečene zakonske odredbe nikako nije mogao pasti u zakašnjenje niti 16. listopada 2020. niti 21. studenog 2020. iz razloga što je tužitelj tek navedenim podneskom zatražio isplatu naknade štete za daljnji - povećani iznos odnosno za iznos koji je veći od onoga zatraženog u tužbi. Stoga su na taj dio dosuđene glavnice (1.980,05 eur) dosuđene zatezne kamate od 1. travnja 2022.

17. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

18. Kako je tužitelj u pogledu osnove zahtjeva uspio u cijelosti dok je u pogledu visine zahtjeva uspio u omjeru od 90%, dakle, ukupno je njegov uspjeh 95%, slijedom čega se ima smatrati da nije uspio samo u razmjeno neznatnom dijelu svog zahtjeva pa kako zbog tog dijela niti nisu nastali posebni troškovi, to se odluka o troškovima postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP. Trošak tužitelja odnosi se na zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Priznat mu je trošak za sastav odštetnog zahtjeva – 200,00 eur, za sastav tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podneska od 4. kolovoza 2021. prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 17. veljače 2022. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podneska od 1. travnja 2022. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za sastav podneska od 5. siječnja 2023. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za sastav podneska od 27. travnja 2023. prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podneska od 22. rujna 2023. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za zastupanje na ročištu 18. travnja 2024. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podneska od 16. svibnja 2024. prema Tbr. 8. toč. 4. – 50,00 eur, za sastav podneska od 19. lipanja 2024. prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 eur te za zastupanje na ročištu 23. siječnja 2025. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, sve uz 25 % PDV-a u iznosu od 450,00 eur, što ukupno iznosi 2.250,00 eur. Tom iznosu pribrojen je trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 83,62 eur kao i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 eur, tako da mu je dosuđen trošak u iznosu od 2.366,80 eur. Nije mu priznat zatražen trošak sudske pristojbe na tužbu obzirom da je ĐU oslobođen od dužnosti plaćanja sudskih troškova postupka.

19. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP na dosuđeni iznos parničnog troška priznata je zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude pa do isplate.

U Zagrebu, 7. ožujka 2025.

Sudac:

Vanesa Peruzović Čuić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa te presude.

DNA.

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku

- punomoćniku umješača