Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Pr-12/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, po sucu Zoranu Mandiću u pravnoj stvari tužitelja IH OIB; 00729120568 iz [adresa], zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva " Klaić & Klaić", protiv tuženika Republike Hrvatske za Ministarstvo obrane OIB: 18683136487, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Građansko upravni odjel, radi naknade štete, nakon zaključenja glavne rasprave dana 13. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, te zamjenika zakonskog zastupnika tuženika, temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP-a), 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj za Ministarstvo obrane, da tužitelju IH iz [adresa], isplati na ime naknade štete iznos od 2.040,92 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 12% godišnje od dospijeća svakog iznosa do 31. srpnja 2015. , od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana, tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve do isplate i to na iznose kako slijedi:

- na iznos od 59,04 EUR od 02. kolovoza 2012. godine do isplate,

- na iznos od 59,04 EUR od 02. rujna 2012. godine do isplate,

- na iznos od 59,04 EUR od 02. listopada 2012. godine do isplate,

- na iznos od 59,04 EUR od 02. studenog 2012. godine do isplate,

- na iznos od 59,04 EUR od 02. prosinca 2012. godine do isplate,

- na iznos od 59,04 EUR od 02. siječnja 2013. godine do isplate,

- na iznos od 59,77 EUR od 02. veljače 2013. godine do isplate,

- na iznos od 59,77 EUR od 02. ožujka 2013. godine do isplate,

- na iznos od 59,77 EUR od 02. travnja 2013. godine do isplate,

- na iznos od 59,77 EUR od 02. svibnja 2013. godine do isplate,

- na iznos od 59,77 EUR od 02. lipnja 2013. godine do isplate.

- na iznos od 59,77 EUR od 02. srpnja 2013. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. kolovoza 2013. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. rujna 2013. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. listopada 2013. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. studenog 2013. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. prosinca 2013. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. siječnja 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. veljače 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. ožujka 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. travnja 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. svibnja 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. lipnja 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. srpnja 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. kolovoza 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. rujna 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. listopada 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. studenog 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. prosinca 2014. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. siječnja 2015. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. veljače 2015. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. ožujka 2015. godine do isplate,

- na iznos od 60,37 EUR od 02. travnja 2015. godine do isplate te

- na iznos od 60,37 EUR od 02. svibnja 2015. godine do isplate, a sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj za Ministarstvo obrane, da tužitelju IH iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.237,50 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 7. ožujka 2025. pa do isplate, a sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj IH iz [adresa], podnio je dana 17. ožujka 2017. putem svojih punomoćnika tužbu ovome sudu protiv Republike Hrvatske za Ministarstvo obrane, radi naknade štete.

1.1. U tužbi i tijekom postupka tužitelj navodi da je bio djelatna vojna osoba, te mu je služba prestala 30. lipnja 2012. temeljem rješenja Ministarstva obrane od 8. lipnja 2012. , uz častan otpust s pravom na invalidsku mirovinu. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Virovitici, od 12.studenog 2012. tužitelju je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu od 2.813,36 kuna mjesečno počevši od 1. srpnja 2012. pa nadalje.

1. 2. Tužitelj navodi da je presudom Općinskog suda u Karlovcu od 25. rujna 2014. broj P-1573/2011 a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu Gž-2179/2014 od 19. studenog 2014. naloženo Republici Hrvatskoj da tužitelju isplati neisplaćenu razliku plaće i dodatka na plaću u ukupnom iznosu od 157.230,01 kunu za razdoblje od 1. svibnja 2007. pa do 1. rujna 2009.

1. 3. Tužitelj je dana 28. travnja 2015. podnio zahtjev HZMO-u , Područni ured u Virovitici radi preračuna invalidske mirovine temeljem navedene presude Općinskog suda u Karlovcu.

1. 4. Rješenjem HZMO-a Područnog ureda u Virovitici od 26. siječnja 2016. tužitelju je temeljem presude Općinskog suda u Karlovcu povećan iznos invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad na iznos od 3.327,11 kuna mjesečno počevši od 1. svibnja 2015. pa nadalje.

1. 5. Dakle, zbog protupravno uskraćene razlike plaće i dodatka na plaću od strane djelatnika MORH-a tužitelju je umanjena i osnovica za mirovinu što je za posljedicu imalo da je tužitelju u razdoblju od 1. srpnja 2012. pa do 1. svibnja 2015. svaki mjesec isplaćivano manja mirovina za iznos od 513,75 kuna odnosno ukupno u navedenom razdoblju iznos od 17.465,50 kuna , tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom bi se tuženoj naložilo da mu naknadi štetu.

1. 6. Tijekom postupka nakon provedenog vještačenja, tužitelj je precizirao tužbu na iznos od 2.040,92 €, te potražuje kamatu na svaki pojedini iznos a koji su dospijevali u razdoblju od 2. kolovoza 2012. do 2. svibnja 2015.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tužena ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, smatrajući da se radi o pravnom odnosu između tužitelja i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te stavlja i prigovor nenadležnosti suda. Također osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te ističe i ističe prigovor zastare.

3. Tijekom postupka za utvrđivanje činjenica, izvršen je uvid u rješenje HZMO od 12. studenog 2012 ( list 6-7), presudu OS u Karlovcu P-1573/2011 od 25. rujna 2014.( list 8-12) presudu ŽS u Karlovcu Gž-2179/2014 (list 13-14), rješenje HZMO od 26. siječnja 2016 ( list 15-16) zahtjev za mirno rješenje spora ( list17-19) presudu ŽS u Slavonskom Brodu Gž-192/2015 ( list 24-25), rješenje ŽS u Osijeku Gžr- 442/2017 kojom je utvrđeno da je ovaj sud nadležan ( list 44-46), te ovosudnu presudu Pn-83/2016-13 od 7. lipnja 2017. ( list 48-50), te dopis MORH-a zastupniku tužene sa specifikacijom naplate i specifikacijom FINA-e o izvršenju osnove za plaćanje( list 51-55), rješenje Županijskog suda u Osijeku Gž R 146/2018-2 od 9. veljače 2018. ( list 82-86), rješenje Ministarstva obrane od 8. lipnja 2012. ( list 92- 93), rješenje HZMO-a od 12. studenog 2012. ( list 94-95), žalba tužitelja ( list 96), rješenje Središnje službe HZMO-a od 24. listopada 2016. ( list 97-98) , dopis HZMO- a ( list 102), te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka IHF ( list 107) i tužitelja IH ( list 107-108), te je izvršen uvid u spis HZMO-a- prilog ovome spisu.

4. Svi dokazi ocijenjeni su temeljem čl. 8. ZPP-a.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelju za razdoblje od 1. srpnja 2012. pa do 1. svibnja 2015. isplaćivana mirovina u iznosu od 2.813,36 kuna, od 1. svibnja 2015. pa na dalje u iznosu od 3.327,11 kuna.

7. Nije sporno niti da je do povećanja došlo temeljem zahtjeva IH za novim izračunom nakon pravomoćnosti presude Općinskog suda u Karlovcu.

8. Sporno je, da li za štetu nastalu primanjem manje mirovine u razdoblju od 1. srpnja 2012. godine pa do 1. svibnja 2015. godine postoji odgovornost tužene, te visina štete, kao i da li je za potraživanje tužitelja nastupila zastara.

9. Ovosudnim rješenjem posl. br. Pr-13/2017-7 od 26. rujna 2017. sud se oglasio mjesno nenadležnim , te je riješeno da će se nakon pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti mjesno nadležnom Općinskom sudu u Karlovcu.

10. Postupajući po žalbi tužitelja, Županijski sud u Osijeku rješenjem pod posl. br. Gž R-442/2017-2 od 8. studenog 2017. prihvatio je žalbu tužitelja, ukinuo rješenje ovoga suda Pr-13/2017-7 te je predmet vraćen sudu kao mjesno nadležnom na daljnji postupak.

11. Presudom ovoga suda Pr-50/2017-4 od 9. veljače 2018., prihvaćen je u cijelosti tužbeni zahtjev i naloženo je tuženoj da tužitelju isplati utuženi iznos od 17.467.50 kn za pripadajućim kamatama na svaki dospjeli iznos razlike mirovine.

12. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. br. GžR- 146/2018-2 od 6. lipnja 2018. prihvaćena je žalba tužene te je ukinuta presuda Općinskog suda u Virovitici posl. br. Pr-50/2017-4 od 9. veljače 2018.

13. Presudom ovoga suda posl. br. Pr-24/2018 odbijen je u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev, a ova presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Osijeku posl. br. GžR-289/2019-2 od 20. travnja 2020.

14. Rješavajući po reviziji tužitelja, Vrhovni sud Republike Hrvatske, rješenjem posl. br. Rev-478/2021-2 od 31. siječnja 2024. prihvatio je reviziju tužitelja i ukinuo presudu Županijskog suda u Osijeku broj GžR-289/2019-2 od 20. travnja 2020. kao i presudu Općinskog suda u Virovitici posl. br. Pr-24/2018-18 od 17. svibnja 2019. , te je predmet vraćen na ponovno suđenje.

15. U svom rješenju Vrhovni sud Republike Hrvatske navodi da pravno shvaćanje Županijskog suda nije pravilno, te u suprotnosti sa shvaćanjem revizijskog suda izraženo u odlukama Revr-223/2014-2 od 5. listopada 2016. i Revr-13/2016-2 od 20. prosinca 2016. a na koje se odluke revident u reviziji poziva.

16. Tijekom postupka sporno je pripada li tužitelju pravo na isplatu razlike između isplaćene mirovine i mirovine koju je trebao ostvariti u utuženom razdoblju iz razloga što u mirovinsku osnovicu nisu uvršteni iznosi dodataka na plaću koji su mu priznati pravomoćnom presudom donesenom nakon tužiteljevog odlaska u mirovinu.

17. Radi utvrđenja relevantnih činjenica izvršen je uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu, te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka IHF i tužitelja kao stranke.

18. Ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i u cjelini, sud je iskaz saslušane djelatnice HZMO-a IHF našao životnim i logičnim, a ova svjedokinja u svom iskazu opisuje način postupanja u službi HZMO-a prilikom utvrđivanja prava na mirovinu bivših djelatnika MORH-a, a koje postupke inicira upravo MORH. Njen iskaz u bitnom potvrđuje i priloženi spis HZMO-a.

18. 1. Što se tiče iskaza tužitelja kao stranke, vjerodostojan je njegov iskaz u dijelu gdje navodi da nije pismeno obavijestio HZMO da je u tijeku sudski postupak ishod kojeg bi mogao utjecati na visinu mirovine što na koncu proizlazi i iz samog spisa gdje o tome nema traga. Životan je i logičan iskaz da je tek primitkom rješenja HZMO-a od 26. siječnja 2016. shvatio da mu neće isplatiti razliku za cijelo razdoblje kao i dio iskaza gdje navodi kako je govorio djelatnicima o sudskom postupku još u kolovozu 2012. na što oni nisu reagirali. Takav iskaz nije suprotan niti iskazu saslušane svjedokinje koja navodi da vjerojatno i sa saznanjem o sudskom postupku ne bi drugačije ova služba postupala.

18.2. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Lider Premium d.o.o. ( str. 175-200), sud je našao stručnim, objektivnim i izrađenim u skladu s pravilima znanosti i vještine, a na isti stranke nisu niti imale primjedbi.

18. 3. Sam nalaz izrađen je na osnovu uvida u dokumentaciju koja se nalazi u spisu i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te podataka o isplaćenoj mirovini tužitelju, koje je vještaku dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

18. 4. Tako je vještak utvrdio, da je zbog neosnovanog umanjenja plaće od strane tuženika, tužitelju obračunata manja mirovina, te mu je u utuženom razdoblju od 2. srpnja 2012. do lipnja 2015. manje isplaćen iznos od ukupno 2.040,92 €, s tim da je vještak u nalazu naznačio manje plaćen iznos za svaku dospjelu mirovinu.

19. Sud je našao slijedeće relevantne činjenice;

- da je tužitelj bio djelatna vojna osoba do 1. srpnja 2012. i da mu je vojna služba prestala zbog profesionalne nesposobnosti za rad,

- da je za vrijeme trajanja vojne službe podnio tužbu protiv tuženice radi isplate neisplaćene razlike plaće (tužba je podnesena 17. rujna 2010.),

- da je HZMO donio konačno rješenje 12. studenog 2012. kojim je utvrđeno da tužitelju pripada pravo na mirovinu u iznosu od 2.813,36 kn od 1. srpnja 2012.,

- da je presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-1573/2011-21 od 25. rujna 2014. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-2179/2014-2 od 19. studenog 2014., naloženo tuženici da tužitelju isplati iznos od 157.230,01 kn sa pripadajućom zateznom kamatom (riječ o neisplaćenim dodacima na plaću za prekovremeni rad, rad noću, subotama, nedjeljama i blagdanima),

- da je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske izvršilo isplatu po pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Karlovcu i da je iz specifikacije plaćanja vidljivo da je ukupno plaćeno na ime doprinosa 44.150,65 kn, od čega na ime glavnice 23.584,43 kn, zatezne kamate u iznosu 20.566,22 kn, na ime doprinosa u II. mirovinski stup ukupno iznos od 14.439,61 kn, od čega na ime glavnice iznos od 7.711,39 kn i na ime zatezne kamate iznos od 6.728,22 kn,

- da je tužitelj 28. travnja 2015. podnio zahtjev za ponovni izračun mirovine nakon primitka presude Županijskog suda u Karlovcu,

- da je HZMO dana 26. siječnja 2016. donio rješenje kojim je povećana mirovina tužitelja od 1. svibnja 2015. pa nadalje na iznos od 3.327,11 kn, ali ne i retroaktivno, od kada mu je prvi puta priznato pravo na mirovinu, sukladno odredbi čl. 134. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11 i 114/11, dalje: ZOMO),

- da je tužitelj protiv tog rješenja izjavio žalbu zbog toga što mu povećanje mirovine nije priznato od 1. srpnja 2012. do 1. svibnja 2015.

- da je u utuženom razdoblju od 2. srpnja 2012. do lipnja 2015. tužitelju manje isplaćen iznos mirovina od ukupno 2.040,92 €.

20. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari relevantne su odredbe Zakona o radu ( Narodne novine 109/09, dalje ZR-a), te Zakona o mirovinskom osiguranju ( Narodne novine 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11 i 114/11 dalje: ZOMO),

20. 1. Sukladno čl. 103. st. 1. ZR-a ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

20. 2. Temeljem st. 2. istog članka, pravo na naknadu štete iz prethodnog stavka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

20. 3. Sukladno čl. 98. st.1. ZOMO-a obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa dužni su Zavodu dostaviti podatke propisane ovim Zakonom i općim aktom Zavoda na propisanim prijavama.

20. 4. Nadalje, sukladno čl. 101. st. 1. točka 2. ZOMO-a, podatke o početku osiguranja ,prestanku osiguranja, promjenama tijekom osiguranja, kao i promjene podataka ( za vođenje matične evidencije) obveznici dostavljaju u roku od 8 dana od dana početka zaposlenja ili osiguranja ili od pravomoćnosti rješenja o svojstvu osiguranika i osnovici osiguranja od dana prestanka zaposlenja ili osiguranja, odnosno od dana promjena tijekom osiguranja.

21. Prihvaćajući pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izraženo u odlukama Revr-223/2014-2 od 5. listopada 2016. i Revr-13/2016-2 od 20. prosinca 2016. , da je zbog postupanja tužene koja nije na vrijeme tužitelju isplatila sve dodatke na plaću i dužne doprinose, te o tome nije na vrijeme obavijestila na odgovarajućem obrascu HZMO, tužitelj pretrpio štetu u vidu manjeg iznosa mirovine koja bi mu bila isplaćena u utuženom razdoblju, ovaj sud je našao da je tužena odgovorna za štetu koju je pretrpio tužitelj.

22. Tužena kao poslodavac je takvim postupanjem uzrokovala štetu tužitelju kao radniku, povredom njegovih prava iz radnog odnosa, zbog toga što nije tužitelju isplaćivala plaću i doprinose na plaću u pripadajućem iznosu kada je tužitelj radio, radi čega je tužitelju nastupila šteta u vidu manje isplaćene mirovine koja se obračunavala prema manjoj osnovici nego što bi tužitelju pripadalo.

23. Visinu štete sud je utvrdio na osnovu nalaza i mišljenja vještaka u iznosu od 2.040,92 €, pa je slijedom iznijetog riješeno kao u izreci.

24. Obzirom da je tužitelj trpio novčanu štetu kod svake mjesečne isplate mirovine u utvrđenim iznosima, tužena je dužna naknaditi štetu od trenutka kada je ista nastala, odnosno od dospijeća svakog pojedinog iznosa manje plaćene mirovine, a sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a, te je stoga i dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na kamatu, sud našao osnovanim.

25. Sud nije našao osnovanim prigovor zastare.

25. 1. Naime, čl. 139. ZR-a određuje da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, a temeljem odredbe čl. 232. st. 2., odredbe Zakona o zastari potraživanja neće se primjenjivati na potraživanje iz radnog odnosa radnika koji je rok zastare od tri godine istekao prije stupanja na snagu ovog Zakona.

25. 2. Primjenjujući zastarni rok od pet godina, sud je našao da za potraživanje tužitelja koje je dospjelo u razdoblju od kolovoza 2012. do svibnja 2015. nije nastupila zastara, obzirom da se tužitelj sa zahtjevom za mirno rješenje spora obratio tuženoj 15. prosinca 2016.

26. Obzirom da se sukladno odredbi čl. 103. st. 1. ZR-a na naknadu štete primjenjuju opći propisi obveznog prava, sud je radi potpune i pravilne primjene prava razmatrao i postoji li doprinos oštećenika vlastitoj šteti, odnosno postoji li razlog za razmjerno sniženje naknade temeljem odredbe čl. 1092. ZOO-a.

27. Obveza je tuženika bila obračunavanje i plaćanje doprinosa, te dostavljanje podataka propisanih Zakonom o mirovinskom osiguranju i općim aktom Zavoda. Iako nije bio u obvezi, tužitelj je još u kolovozu 2012. obavijestio djelatnike HZMO-a o parnici ishod koje može utjecati na visinu mirovine, no to nije zabilježeno, a po iskazu svjedoka DHF, niti evidentiranje obavijesti o sporu, ne bi imalo utjecaja na postupanje Zavoda. Stoga po mišljenju suda, tužitelj niti jednom svojom radnjom ili propustom nije doprinio nastanku ili povećanju štete slijedom čega ne postoji niti razlog za umanjenje utvrđenih iznosa štete.

28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

28. 1. Tužena koja je u cijelosti izgubila spor, dužna je tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka koji su bili opravdani i nužni za vođenje spora.

28. 2. Obzirom da je tužitelj uspio u cijelosti u sporu, odnosno u pogledu osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, pripada mu pravo na punu naknadu troškova postupka.

28. 3. Razmatrajući zahtjev za naknadu troškova punomoćnika tužitelja, sud je kao opravdane i nužne našao troškove zastupanja po punomoćniku, te troškove računovodstveno-financijskog vještačenja.

28. 4. Obzirom na vrijednost predmeta spora, punomoćniku tužitelja za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora po tbr. 28. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( u daljnjem tekstu; Tarife) pripada pravo na nagradu u iznosu od 200,00 €.

28. 5. Za sastav tužbe po tbr. 7. točka 1. Tarife, punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 200,00 €.

28. 6. Za sastav obrazloženog podneska od 22. rujna 2017. po tbr. 8. točka 1. Tarife punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 200,00 €.

28. 7. Za sastav žalbe na rješenje ovoga suda posl. br. Pr-13/2017-7 od 26. rujna 2017. po tbr. 10. točka 4. Tarife, punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 100,00 €.

28. 8. Za zastupanje na ročištu od 23. siječnja 2018. , po tbr. 9. točka 1. Tarife punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 200,00 €.

28. 9. Za sastav obrazloženog podneska od 9. listopada 2018. punomoćniku tužitelja pripada po tbr. 8. točka 1. Tarife nagrada od 200,00 €.

28. 10. Za zastupanje na ročištu od 16. listopada 2018. po tbr. 9. točka 1. Tarife punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 200,00 €.

28. 11. Ista nagrada pripada mu i za zastupanje na ročištu od 19. veljače 2019. i 2. travnja 2019. po tbr. 9. točka 1. Tarife.

28. 12. Za sastav žalbe na ovosudnu presudu posl. br. Pr-24/2018-18 od 17. svibnja 2019. po tbr. 10. točka 1. Tarife , punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 250,00 €.

28. 13. Za sastav prijedloga za dopuštenje revizije po tbr. 10. točka 5. Tarife, punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 300,00 €.

28. 14. Za sastav revizije po tbr. 10. točka 5. Tarife punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 300,00 €.

28. 15. Za zastupanje na ročištu od 24. rujna 2024. punomoćniku tužitelja pripada po tbr. 9. točka 1. Tarife nagrada od 200,00 €.

28. 16. Za sastav obrazloženog podneska od 20. siječnja 2025. po tbr. 8. točka 1. Tarife punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 200,00 €.

28. 17. Za zastupanje na ročištu od 13. veljače 2025. po tbr. 9. točka 1. Tarife punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 200,00 €.

28. 18. Dakle, punomoćniku tužitelja sukladno odvjetničkoj Tarifi pripada nagrada u iznosu od 3.150,00 €, što sa PDV-om iznosi 3.937,50 €.

28. 19. Kao opravdan i nužan trošak javlja se i trošak vještačenja u iznosu od 300,00 €, tako da ukupni opravdani i nužni parnični troškovi tužitelja iznose 4.237,50 €.

29. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci.

U Virovitici 7. ožujka 2025.

Sudac:

Zoran Mandić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. Odvjetničko društvo Klaić & Klaić, Kutina, Kolodvorska 24

2. ODO u Virovitici, Građansko upravni odjel Virovitica