Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

    Poslovni broj: Psp-18/2022-29

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji ovog suda Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužiteljice ŠKŽ, [adresa], zastupana po punomoćnici Suzani Alač, odvjetnici u Makarskoj, protiv tužene pod 1. ŠK, [adresa], zastupana po punomoćnici Silvi Rusendić, odvjetnici u Makarskoj i tuženika pod 2. CK, [adresa], zastupan po punomoćniku Željku Ravliću, odvjetniku u Maakarskoj, radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 30. siječnja 2025., u nazočnosti punomoćnice tužiteljice Suzane Alač, odvjetnice u Makarskoj, punomoćnice tužene pod 1. Silvane Rusendić, odvjetnice u Makarskoj te punomoćnika tuženika pod 2. Željka Ravlića, odvjetnika u Makarskoj, dana 7. ožujka 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev koja glasi:

    „Utvrđuje se da su tuženici ŠK, [adresa] i CK, [adresa] početkom svibnja 2022. godine, a za što je tužiteljica saznala 19. svibnja 2022. godine, smetali tužiteljicu CKŽ u posljednjem mirnom posjedu tri apartmana na drugom katu i u potkrovlju stambene zgrade u [adresa] izgrađene na čestici zemlje [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Baška Voda anagrafske oznake KKŽ, na način da su promijenili brave na ulaznim vratima istih te što su na stepenište koje vodi do ovih apartmana postavili drvenu ogradu, čime su je onemogućili u ostvarivanju posjedovnih prava na iste, pa im se nalaže da u roku od 8 dana od primitka ovog rješenja uspostave ranije posjedovno stanje na način da ponovno ugrade ranije postojeće brave, odnosno da tužiteljici predaju sve primjerke ključeva od postojećih brava, te da uklone postavljenu drvenu ogradu ispred ovih apartmana te da tužiteljici vrate u posjed navedene apartmane u stanju u kakvom su ih zatekli kada su neovlašteno promijenili brave na istima, te mu se ubuduće zabranjuje takvo i slično ponašanje, pod prijetnjom novčane kazne, te pod prijetnjom ovrhe.“

    II. Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana naknaditi tuženoj pod 1. ŠK i tuženiku pod 2. CK parnični trošak u iznosu od 287,50 eur svakome, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od donošenja ovog rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

    Obrazloženje

    1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 17. kolovoza 2022. navodi se kako u zgradi u [adresa] izgrađenoj na čestici zemlje [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - [adresa] anagrafske oznake [adresa], otac tužiteljice sada pok. KK bio je vlasnik tri stambene jedinice koje je stekao kupoprodajnim ugovorom od MK iz [adresa] od 28. rujna 2015., a koji je ovjeren kod javnog bilježnika Ante Pejkovića u Makarskoj pod brojem Ov.4069/15. Poslije njegove smrti su se svi njegovi nasljednici suglasili da ove stambene jedince, u naravi apartmani pripadnu njegovoj kćeri tužiteljici CKŽ. Od zaključenja predmetnog kupoprodajnog ugovora sve do početka travnja 2022. pok. KK je sve do svoje smrti držao u posjedu ove stambene jedinice, u naravi apartmane. Iza njegove smrti ključeve ovih apartmana imali članovi njegove obitelji, nasljednici prvog nasljednog reda, između kojih i sama tužiteljica. Nitko ni KK niti njegove nasljednike nije smetao niti ograničavao u isključivim posjedovnim i vlasničkim pravima ovih apartmana. Kako ni KK niti njegova supruga i djeca nemaju prebivalište u [adresa], gdje se nalazi zgrada u kojoj su ovi apartmani, to su oni ove svoje apartmane koristili uglavnom preko ljetnog perioda prema rasporedu unutar njihove obitelji. Kao što je navedeno u prethodnom stavku, nitko ih u tome nije ograničavao niti tražio bilo kakva prava za sebe. Tako je tužiteljica, prema dogovoru i uz odobrenje ostalih nasljednika sada pok. KK, došla dana 9. svibnja u namjeri da provede dio svog godišnjeg odmora koristeći navedene apartmane, kada je zatekla promijenjenu bravu na vratima istih.

    Odmah je obavijestila Policijsku postaju u Makarskoj, čiji su ovlašteni djelatnici bez odgode izišli na lice mjesta te zapisnički utvrdili ono što su tamo zatekli: „...kako je ŠK iz [adresa] na stepenište koje vodi do dva apartmana pok. KK na adresi [adresa] u [adresa] stavila drvenu ogradu. Tužiteljica je odmah obavijestila i svog odvjetnika u Sarajevu koje je nazvao CK, a koji mu je u telefonskom razgovora potvrdio da je on promijenio brave na ovim apartmanima. Uslijed tako promijenjenih brava tužiteljica ne može doći niti do svojih vrijednih predmeta koji su ostali u apartmanima. Tuženici su navedenim radnjama onemogućili tužiteljicu u korištenju ovih apartman, odnosno u njezinom posljednjem mirnom posjedu istih.

    2. U odgovoru na tužbu tužena pod 1. ističe prigovor prekluzije sukladno članku 21. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema kojem pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastanka smetanja. Navodi kako iz činjeničnih navoda tužbe i tužbenog zahtjeva jasno proizlazi da je tužiteljica za čin smetanja i počinitelja saznala 9. svibnja 2022., a tužbu je predala sudu 17. lipnja 2022., dakle, izvan subjektivnog roka od 30 dana, zbog čega je tužiteljica izgubila pravo za pružanjem posjedovne zaštite u ovom postupku.

    3. U odgovoru na tužbu tuženika pod 2. ističe da je on samoinicijativno i bez znanja i bilo kakvog naloga tužene pod 1., promijenio brave na ulaznim vratima i postavio drvenu ogradu, o čemu tužiteljica govori u tužbi, te da je on to učinio u rujnu mjesecu 2021., te da je o tome u veljači 2022. obavijestio PK, odvjetnicu u [adresa], koja također zastupa tužiteljicu, a ranije je zastupala njenog pok. oca KK, kada je došao u njen ured u Split kako bi pokušao postići dogovor o mirnom rješenju prijepora koji postoje među stranka. Životno je i logično da je odvjetnica PK, odmah nakon toga razgovora s tuženikom pod 2. obavijestila tužiteljicu o činjenici da je tuženik pod 2. bio kod nje i da joj je kazao da je promijenio bravu na ulaznim vratima, kao i o ostalim pojedinostima njihovog razgovora. Iz naprijed navedenog jasno proizlazi da je tužiteljica za čin smetanja posjeda saznala još u veljači 2022., ali da je ista to saznala i 09. svibnja 2022., kako se to navodi u tužbi, tužiteljica je tužbu u ovoj pravnoj stvari podnijela izvan roka od 30 dana od dana kada je saznala za čin smetanja i počinitelja. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnijeta je sudu dana 17. lipnja 2022., dakle, izvan subjektivnog roka od 30 dana, zbog čega je tužiteljica izgubila pravo za pružanje posjedovne zaštite u ovom postupku.

    Slijedom iznijetog tuženik pod 2. pozivom na odredbu članka 21. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ističe prigovor prekluzije.

    4.1. Na pripremnom ročište koje je bilo održano dana 20. veljače 2024. punomoćnica tužiteljice je ispravila tužbu na način da umjesto datuma 9. svibnja 2022., treba stajati 19. svibnja 2022., navodeći kako se radi o očitoj omašci u pisanju što proizlazi iz potvrde od prijavljenom događaju PP Makarska broj: 511-12-29-02/1-74-51/2022 od 10. lipnja 2022.

    4.2. Tužena pod 1. protivila se uređenom tužbenom zahtjevu te i dalje isticala prigovor prekluzije. Nadalje, istaknula je prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije na strani tužiteljice, budući da ista nikada nije bila posjednik predmetne nekretnine niti je sudu priložila kakav dokaz na okolnosti nasljedničkog posjeda kao niti činjenice smrti NK.

    4.3. Tuženik pod 2. protivio se ispravku tužbe kojega je na ročištu učinila pun. tužiteljice. Naveo je kako se ne radi se o nikakvom ispravku tužbe već o izmjeni činjeničnih navoda tužbe i preinaci tužbenog zahtjeva, koji je tužiteljica učinila nakon isteka prekluzivog roka i nakon što su tuženici u ovoj pravnoj stvari dali svoj odgovor na tužbu. Pozivanje tužiteljice na policijski zapisnik koji je sačinjen dana 19. lipnja ne dokazuje da bi se u ovoj pravnoj stvari prilikom sastavljanja tužbe radilo o omašci u pisanju, jer je tužiteljica kao što je navela u tužbi za čin smetanja prema njenim navodima saznala 9. svibnja, a ista je kao što je tuženik pod 2. i naveo u svom odgovoru na tužbu saznala već početkom veljače 2022., pa sama činjenica da je policijski zapisnik sačinjen 19. svibnja ne govori u prilog bilo kakvog trenutka saznanja tužiteljice za čin smetanja posjeda. Životno je i logično da osoba može i naknadno poslije više dana, pa i mjeseci nakon saznanja za određeni čin smetanja posjeda, a nakon što je isti eventualno bio ponovljen pozvati policiji koja bi tom prilikom intervenirala i sačinila zapisnik. Stoga tuženik pod 2. ustraje u prigovoru prekluzije.

    4.4. Prema stavu suda predmetna izmjena datuma predstavlja očitu omašku u pisanju, te tom izmjenom nije došlo do preinake tužbenog zahtjeva, već samo do ispravljanja očite omaške u pisanju.

    5. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom potvrde MUP-a o prijavljenom događaju Klasa: 511-12-29-02/1-74-51/2022.I.U. od 10. lipnja 2022., saslušanjem tuženika pod 1. i 2. te svjedoka PK i ĆK.

    6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev neosnovan.

    7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu sud pruži posjedovnu zaštitu.

    8. Među strankama nije sporno da su tužena pod 1. ŠK i tuženik pod 2. CK bivši bračni drugovi, da je predmetna nekretnina u diobi bračne stečevine pripala tuženoj pod 1., kao niti da je tuženik pod 2. njome raspolagao, mada o pitanju vlasništva u predmetnom postupku se nije raspravljalo. Sporno je jesu li tuženi pod 1. i pod 2. izvršili smetanje posjedna na način kako je opisano u tužbi te je sporna aktivna legitimacija tužene.

    9.1. U dokaznom postupku izveden je dokaz saslušanjem tuženika pod 1. i 2. te svjedoka PK i ĆK.

    9.2. U svome iskazu tužena pod 1. u bitnome je iskazala kako je predmet smetanja posjeda kuća u [adresa], koja ima suteren od 35 m2, dvije etaže koje su sagrađene prije njegove rastave braka, dok nakon rastave braka ona je sagradila treću etažu, potkrovlje. Od bivšeg supruga rastavila se 1998. i tada je ta kuća pripala njoj. Prvi put krajem 2012. vidjela je jednu osobu kako parkira u njezinu garažu, tada je on rekao da se zove IK i da će on tu stanovati, ona je to odmah prijavila policija, koja nije reagirala. On je rekao da se na tu kuću ne može uknjižiti i 2015. doveo je KK, koji je zajedno sa svojom obitelji ušao u potkrovlje i kat ispod, skinuli su njezina ulazna vrata i ušli u te dijelove kuće. Navodi kako je nazvala policiju, ali oni nisu reagirali, dok sam KK je u više navrata prijetio njoj i njezinoj djeci da će ih ubiti. KK dolazio bi ljeti sa svojom obitelji po tri mjeseca, također bi dolazio sa svojim prijateljima. Nakon što je KK umro, došao je njegov sin Š i on je predložio da od nje kupi potkrovlje i etažu ispod, dakle dijelove kuće koju je koristio njegov otac, ali ona na to nije pristala, već je rekla da to je u brakorazvodnoj parnici pripalo njoj i da će to biti od njezina djece i da jedino oni to mogu prodavati. Navela je kako nikada nije saznala temeljem čega je KK ušao u te nekretnine, a njezin bivši suprug je rekao da će sve svoje dogovore riješiti i da će joj predati ključeve i da cijela kuća treba pripasti njoj. Navodi kako je imala ključeve od kuće zajedno sa bivšim suprugom i sinom ĆK, a nakon što je KK provalio na zadnju etažu, nije imala ključeve od zadnje dvije etaže.

    Misli da u petom mjesecu 2021. došao je njezin sin ĆK, rekao je da joj bivši suprug šalje ključeve od te dvije etaže, tada je s tim ključevima otključala vrata tih zadnjih dviju etaža, ušla u te prostorije i počela čistiti. Stvari koje je našla, a tu je bilo i slika, pospremila je u svoju ostavu i sve pokrila. To ljeto 2021. dolazili su neki ljudi iz Sarajeva, pitali su zašto je sve zaključano, ali u nekretninu nisu ulazili.

    Kćerka KK, HK došla je 2022. zajedno sa tri muškarca i oni su počeli prijetiti i vikati i ona im je rekla da zovu policiju. Policija je došla, tražila je njezine podatke, izvršila je uvid u vlasnički list i tada su otišli, poslije nije više kontaktirala tužiteljicu. Tužena pod 1. navodi kako je ovo jedini postupak koji se vodi između tužiteljice i nje.

    Istaknula je da nije točan navod tužbe da bi tužena pod 1. počekom svibnja 2022. godine promijenila brave na ulaznim vratima apartmana niti je postavila drvenu ogradu na stepeništu, nije nikada mijenjala brave na ulaznim vratima.

    Odgovarajući na pitanja rekla je da PK ne pozna i nema njen broj, tako da je nije kontaktirala, ali joj je poznato da je ona dolazila na tu nekretninu dok je pok. KK bio živ i da je ona s njim povezana. Iskazala je da je KK dolazio na posljednje dvije etaže predmetne nekretnine od 2015. do svoje smrti, s time da misli da je umro 2020. ili 2021., a to je zaključila po kazivanju njegovog sina C. Također je iskazala da nije podizala nikakvu tužbu, nego da je samo prijavila policiji, budući je bila pritisnuta različitim obvezama, a u to vrijeme je imala i spor sa bivšim suprugom CK. Napomenula je da je tužiteljica pozvala policiju i da je tužena policiji ispričala sve što je bilo, no da su oni samo tražili osobnu i vlasnički list. Istaknula je da je čak jednom prilikom u garaži bio zapaljen auto njen i od jednog gosta. Također je napomenula da sa sinom ĆK i bivšim suprugom CK nije dogovarala da se promijene brave i postave drvene ograde, njen bivši suprug rekao da će riješiti sve probleme.

    9.3. U svome iskazu tuženik pod 2. u bitnome je iskazao kako je 2012. jednu etažu kuće prodao K, ali on nije isplatio kupoprodajnu cijenu, već mu je platio samo kaparu, tada je vidio da on u kakvim je odnosima sa svojom suprugom i nakon toga je on prodao tu etažu M.

    U rujnu 2021. došao je njegov sin ĆK, tada mu je rekao da je majka dobila parnicu, ali da P ne žele izaći i da bi bilo dobro da promijene brave na posljednje dvije etaže kuće. Tuženik pod 2. navodi da u rujnu 2021. njegov sin ĆK i on su promijeni brave na apartmanima i postavili drvenu ogradu.

    U veljači 2022. o svemu je obavijestio PK, budući mu je bilo poznato da je ona zastupala Ahmetoviće i njega u postupku protiv njegove bivše supruge. Navodi kako ju je obavijestio na način da je otišao u Split, sjeli su u jedan kafić i tada joj rekao da su njegov sin ĆK i on ušli u te dvije etaže, on je to rekao zato da kada KK i dođu da ne bude problema. Odvjetnica PK mu je tada samo spomenula da je KK umro.

    Odgovarajući na pitanja rekao je kako je KK upoznao 2016. i od tada da su bili u dobrim, prijateljskim odnosima. On mu je bio obećao da će mu platiti razliku koju mu je ostao dužan N zajedno sa zakonskim kamatama, a o tome postoji pisani sporazum i ovjeren je kod javnog bilježnika u Omišu.

    Napomenuo je da u veljači 2022., prilikom razgovora sa odvj. PK, odvjetnica je tražila iznos od 100.000,00 EUR-a kao naknadu štete za stvari koje su se nalazile u zadnje dvije etaže kuće. Nadalje navodi da 26. srpnja ove godine u Kiseljaku, gdje inače boravi, pristupio mu je istjerivač dugova, rekao je da je on dečko od HK i da potražuje dugovanje od 100.000,00 EUR-a, budući mu je PK rekla da je on jedini problem glede tih novaca. On je sve prijavio policiji u Sarajevu i u Splitu, njegov odvjetnik u Sarajevu je kontaktirao njihovog odvjetnika također u Sarajevu, nakon toga više nisam imao probleme. Potom mu se javila PK putem whatsap poruke da li onda pristaje na nagodbu, na koju poruku je on odgovorio da se čuje sa odvj. Silvanom Rusendić radi dogovora.

    9.4. Svjedokinja PK u svom iskazu navela je kako je zastupala CK u parnici koja se vodila radi diobe bračne stečevine sa bivšom suprugom ŠK. Poznato joj je da je on imao ugovor sa KK, po pravnoj prirodi to bi bio ugovor o nalogu, kojim su oni ugovorili da će sva prava koja bi u toj parnici ostvario CK, uz određeni novčani iznos predati KK. Sjeća se da se sa CK našla 2022. u ljetnim mjesecima, dakle između 5 i 8. mjeseca. Našli su se u kafiću ispred njezinog ureda u Splitu i tada je CK obavijestio da je preživio teški oblik korone, da se promijenio njegov odnos prema životu i da je odlučio priznati tužbeni zahtjev njegove bivše supruge. U to vrijeme KK je već bio preminuo. Tada joj je također rekao da je odlučio ući u zadnje dvije etaže koje je do tada držao KK. Navodi kako ga je upozorila da je to kazneno djelo, a na što je on rekao da mu je to svejedno. Dalje ga je pitala kako je to postigao, budući je od ranije znala da tamo postoji video nadzor, na što je CK rekao da je promijenio vrata i da sada želi živjeti mirno i da više ne želi nemir te da želi isplatiti Ć te je rekao da ona Ć obavijesti o njegovoj ponudi da će im on isplatiti iznos od 100,000 eura ili 150,000 eura, sada se više ne može sjetiti. Navodi kako je kontaktirala suprugu pok. KK i samo je pitala da li kamera funkcionira, na što je ona rekla da ona o tome ne zna ništa budući o svemu tome brine prijatelj njegovoj pok. supruga koji živi u [adresa] DK i tada im je rekla da bi trebali doći u Hrvatsku. Nakon toga, HK je došla u Hrvatsku i tada ju je prvi puta upoznala. Ona je došla sa svojim prijateljem ili partnerom i oni su sve to prijavili policiji. Navela je kako ju nije zastupala. Istaknula je da misli da je to bio jedini sastanak vezan uz promjenu vrata. Ona je CK zastupala u njegovoj parnici i oni su se ranije znali naći u Splitu, a sigurna je da je bio samo jedan sastanak vezan uz promjenu vrata, ali se nije mogla točno sjetiti da li je taj sastanak možda bio i ranije. Ona o ponudi CK da isplati Ć nije odmah njih obavijestila, nego je s njima o tome razgovarala osobno kada su nakon nekoliko dana došli u Hrvatsku.

    Odgovarajući na pitanja istaknula je da je CK navedeni iznos ponudio M kao naknadu ulaganja i to ulaganja u kuću.

    Na pitanje pun. tuženika pod 1., da zašto nije supruzi KK prenijela da je CK primijenio vrata i bravu, odgovarala je da to nije nešto što se govori na telefonu, a također je napomenula da je KK preminuo nakon što ga je zvala u ponedjeljak, kako bi mu saopćila jednu negativnu odluku koju je dobio u jednom postupku, a on je u srijedu preminuo. Tada je ona sama sebi rekla da od nelagode toj obitelji više ništa takvoga neće govoriti na telefon. Osobno je razgovarala s HK tek kada je došla u Hrvatsku. Ona gospođi KK nije rekla zašto je bitan video nadzor i zašto trebaju doći u Hrvatsku, samo je rekla da ima problema s nekretninom, dok im nije govorila da je CK provalio vrata, a također zna da u to vrijeme DK koji je bio zadužen za kamere, odnosno video nadzor nije bio dostupan, jer se navodno rastavio od žene i preselio u Italiju te promijenio broj mobitela, a to joj je rekla supruga pok. KK, s time da je ona također DK poslala poruku, koja je još i danas neisporučena.

    9.5. Svjedok ĆK iskazao je kako su se njegov otac i majka razveli i vodio se sudski spor oko vlasništva kuće. Oko 2012. dolaze prve nepoznate osobe na tu nekretninu i tada život njemu i njegovoj obitelji postaje neizdrživ. Navodi kako su bili maltretirani, bile su im upućene prijetnje, a i sestri je narušeno zdravlje. Majka je tim ljudima rekla da kuća nije na prodaju i da se vodi spor oko nje i da ne ulaze u sve to, ali oni su rekli da će se to sve riješiti. Nakon par godina došli su novi ljudi, s time da je njemu poznat samo otac tužiteljice, a dok ostale članove te obitelji ne poznaje. Navodi kako živi izvan Hrvatske i ovdje dolazi samo povremeno.

    Majka ga je nazvala 2021. i rekla je da je dobila sudski spor. On je tada dao prijedlog svome ocu da uđu u taj dio njihove kuće i u 9. mjesecu 2021. njegov otac i on su postavili vrata na ulazu u cijeli objekt i promijenili su bravu na vratima kojima se ulazi na predmetnu etažu. O svemu tome njegova majka nije imala saznanja, budući je tada još uvijek radila i bila je na poslu. Navodi kako su je tek kasnije o tome obavijestili, predvečer kada je došla kući. Ona je zbog svega toga bila ljuta i rekla je da za time nije bila potreba. Poznato mu je da je nakon toga njegov otac otišao se naći sa odvjetnicom koja je njih zastupala u Split i da su oni razgovarali o tome, odnosno o postavljanju vrata i promjeni brave. Njegov otac je otišao s odvjetnicom razgovarati jedno 4 do 5 mjeseci nakon što su promijenili te brave. Zna da su se oni našli u Splitu i da su razgovarali i da je on zamolio odvjetnicu da obavijestili obitelj KK o svemu tome. Napominje da se radi o opasnim osobama, da su njegovoj obitelji automobili bili zapaljeni i da su im često bile upućene prijetnje.

    Odgovarajući na pitanja rekao je da je KK bio uzurpator, zna da je on imao dogovor sa njegovim ocem da će on to njemu prodati, zna da je njemu za taj prostor bila isplaćena kapara, ali ostatak novaca nije bio isplaćen i s toga je ta kupoprodaja otpala. On smatra da su P u taj prostor ušli temeljem prevare, a ušli su na način da su skinuli dvoja vrata. On se u to vrijeme nije htio miješati u odnose između roditelja, u to vrijeme vodio se sudski spor. P su u tom prostoru bili od 2015. do 2021., s time da bi oni tamo boravili samo preko ljeta, a nekada su boravili i njihovi prijatelji.

    9.6. Tijekom postupka nije izveden dokaz saslušanjem tužiteljice, budući je ista bila pozvana na dva ročišta radi davanja iskaza, no svoj nedolazak nije ničime niti opravdala niti ispričala, slijedom čega je sud odustao od provođenja dokaza njezinim saslušanjem.

    10. Odredbom čl. 441. ZPP-a propisano je kako će se raspravljanje u parnici za smetanje posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 114/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. dalje: ZVDSP) propisano je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda koja u smislu st. 3. tog članka prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja, a prema odredbi iz čl. 22.st. 2. ZV-a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u društvenom, javnom ili sličnom interesu.

    11. Tijekom postupka tuženici su istaknuli prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije tužiteljice, navodeći kako ista nikada nije bila posjednik predmetne nekretnine niti je sudu priložila bilo kakav dokaz na okolnost nasljedničkog posjeda kao niti činjenice smrti KK.

    Nesporno je da je KK bio u posjedu zadnje dvije etaže predmetne kuće, no nakon istaknutog prigovora pomanjkanja aktivne legitimacije, tužena nije niti predložila izvođenje bilo kojeg dokaza temeljem kojeg bi se utvrdilo kada je točno KK preminuo, tko su njegovi nasljednici, odnosno je li tužiteljica ŠKŽ uopće njegova nasljednica, a čime bi ona dokazala postojanje nasljedničkog posjeda.

    Nasljednički posjed, u smislu odredbe čl. 17. st. 1. ZV-a, propisuje da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegove nasljednike zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja, a kad su ostaviteljevi posjedi prešli na dva ili više nasljednika, svi su oni time postali suposjednici. Dakle, upravo nasljednici ostavitelja, u konkretnom slučaju KK, imaju pravo suposjeda i to bez obzira što nakon smrti svog prednika nisu bio u faktičnom suposjedu, ali oni moraju dokazati činjenicu smrti svog prednika, kao i činjenicu da su upravo oni njegovi nasljednici, a koji dokaz u predmetnom postupku nije dostavljen. Kod okolnosti da tužiteljica nije pristupila na dva ročišta koja su bila određena radi izvođenja dokaza njezinim saslušanjem, a niti je na bilo koji način ispričala ili opravdala svoj nedolazak, već je u potpunosti ignorirala poziv suda, kao i kod činjenice da ista nije priložila niti jedan dokaz kojim bi dokazala da je KK preminuo i da je ona njezina nasljednica, odnosno kojim bi dokazala postojanje dogovora unutar obitelji da navedeni dio kuće pripadne upravo tužiteljici, to se predmetni tužbeni zahtjev ukazuje kao neosnovan.

    Ovdje valja napomenuti da je tužiteljici raspravnim rješenjem na raspravi održanoj dana 20. veljače 2024. naloženo da dostavi službenu potvrdu o smrti prednika tužiteljice, koja po navedenom rješenju nije postupila.

    Dakle, kako se u posjedovnoj parnici raspravljanje ograničava samo na činjenicu posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, sve pozivom na gore citiranu odredbu čl. 441. ZPP-a, a kako tužiteljica nije dokazala da je upravo ona bila u posjedu predmetnog dijela kuće, to je tužbeni zahtjev valjalo odbiti, odnosno odlučiti kao u izreci pod točkom I.

    12. Odluka o trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., 155. i 164. ZPP-a. Tuženicima, zastupanim po punomoćnicima je trošak odmjeren tako što je sud imao u vidu popisani trošak i odredbe Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023.) i to u visini jednokratne nagrade propisane Tarifnim brojem 7. st. 2. toč.1. Tarife što predstavlja 250 bodova, a koja obuhvaća četiri radnje i to sastav odgovora na tužbu, pristup na ročišta održana 20.2.2024., 4.6.2024. i 2.10.2024., kao i za radnju pristupa na ročište održano dana 30.1.2025., u visini od 50 bodova, odnosno ukupno 300 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura (Tbr. 50. Tarife) daje iznos od 600,00 eur svakom tuženiku.

    Budući da je rješenjem ovog suda broj Psp-18/2022-22 od 4. lipnja 2024. određena aktorska kaucija u visini od 625,00 eur, po kojem rješenju je i tužiteljica postupila i uplatila navedeni iznos, to svakom tuženiku valja pripasti iznos od 312,50 eur, a za koji iznos valja umanjiti trošak tuženika. Naime, navedeni iznos od 312,50 eur, po pravomoćnosti rješenja će se isplatiti sa računa suda svakom od tuženika, pa je tužiteljica u obvezi isplatiti svakom tuženiku iznos od 287,50 eur, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom II.

    Makarska, 7. ožujka 2025.

    S U T K I NJ A:

    Mirjana Urlić

    PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

    Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka istog.

    DNA:

    -pun. tužitelja

    -pun. tuženika pod 1.

    -pun. tuženika pod 2.

    -u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.