REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-415/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica ČD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Petra Ambrozić Babić, odvjetnica u Puli, Ulica A. Kačića Miošića 4, i tuženica DD pok. Č, [adresa], sada nepoznatog boravišta, koju zastupa privremeni zastupnik Bojan Zustović, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, VD i GD, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 6. ožujka 2025. u prisutnosti tužiteljice i njezine punomoćnice, 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], pa je tuženica dužna trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na toj nekretnini izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

II. Nalaže se tužiteljici da privremenom zastupniku tuženice Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu, isplati troškove postupka u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura) u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženice 19. ožujka 2024. podnijela tužbu (stranice 1–3) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], pa da je tuženica dužna trpjeti da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice. U obrazloženju tužbe je pojasnila da je ona zemljišnoknjižna vlasnica nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] zgr., k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, tužiteljica da je supruga FD, a k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] da predstavlja obiteljsku kuću koju da je 1954. kupila majka FD, ČDU, rođena 1928. U toj kući da su i prije kupoprodaje živjeli baka i djed FD, RD i LD, potom majka i otac FD, ČDU rođena LD, i HD, te zajedno sa njima ĐD rođen 1949. ĐD da se udao za tužiteljicu 1974. ĐD i tužiteljica da sa svojom obitelji žive u [adresa], ali da su redovito, nekoliko puta mjesečno odlazili u [adresa] i tamo boravili, a to čine i dan danas, kao i njihova djeca. ĐD da je zbog svog lošeg zdravstvenog stanja sve nekretnine koje je naslijedio od svojih roditelja prenio u vlasništvo tužiteljice. Ostale gore navedene nekretnine da su korištene od strane obitelji ĐD kao dvorište kuće sazidane na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Obitelj ĐD da je u sklopu svog posjeda oduvijek koristila i oduvijek, odnosno od 1954., smatrala svojom i utuženu nekretninu na kojoj da se nekada nalazila štala i postojao je vrt. Obitelj ĐD da je štalu koristila za smještaj životinja, kasnije za smještaj drva i alata. Na toj nekretnini da se dugo godina obrađivao i vrt. Negdje početkom 2000-tih godina da je došlo do urušavanja krova štale i od tada da se utužena nekretnina održava, čisti i kosi. Na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] tužiteljica da je nedavno renovirala kuću, a tada da je na nekretnini koja je predmet ovog postupka izgradila i novi potpoirni zid jer je došlo do urušavanja terena. Tužiteljici i njezinim pravnim prednicima da nitko nikada nije osporavao da utužena nekretnina predstavlja njihovo vlasništvo i nitko nikada na tu nekretninu nije polagao prava, već da se nekretnina uvijek smatrala vlasništvom obitelji ĐD, tim više što ta nekretnina u zemljišnim knjigama nije ni postojala. Tužiteljica i njezini pravni prednici da su oduvijek smatrali kako je sporna nekretnina dio ostalih nekretnina u njihovom vlasništvu, a da predstavlja zasebnu nekretninu tužiteljica da je doznala kada je negdje 2020. započela sa renovacijom kuće kada je radi renovacije bilo potrebno detaljno proučiti postojeću dokumentaciju. Tužiteljica da se 2020. obratila odvjetnicima radi pokretanja postupka osnivanja katastarske čestice u zemljišnim knjigama smatrajući kako će utužena nekretnina u tom postupku pripasti njoj. Međutim, zbog upisa u posjedovnom listu u kojem je kao posjednik bila upisana tuženica, tuženica je i u zemljišnim knjigama uknjižena kao vlasnica nekretnine koja je predmet postupka iako na tu nekretninu nikada nije polagala nikakva prava. Kako je posjed tužiteljice zakonit, istinit i pošten, odnosno barem pošten, smatra da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

2. Tuženica, koju je u postupku zastupao privremeni zastupnik Bojan Zustović (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-415/2024-5 od 6. kolovoza 2024., str. 28– 30), u odgovoru na tužbu od 22. kolovoza 2024. (str. 33), opreza radi usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju dokaza predloženih u tužbi.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvoda s geoportala, str. 4, 71–72; povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, str. 5–8; prijedloga za osnivanje katastarske čestice od 11. rujna 2020., str. 10–11; rješenja ovog suda posl. br. Z-12308/2020 od 30. studenog 2023., str. 13; zemljišnoknjižnog izvatka, str. 16; kupoprodajnog ugovora od 1. prosinca 1981., str. 17–20; povijesti promjena na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], str. 22; posjedovnog lista, str. 74; i izvoda iz katastarskog plana, str. 73), te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje vještaka mr. sc. Slobodana Šekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke i procjene nekretnina, radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka ĆD, ED, UD, ŽD te tužiteljice (str. 60–65), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da je kao zemljišnoknjižna vlasnica predmetne nekretnine upisana tuženica. Tuženica je upisana i kao posjednica u katastarskom operatu.

6. Nekretninu je u postupku identificirao mjernični vještak mr. sc. Slobodan Đekić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio. Vještak je obišao lice mjesta te je uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planovima i ortofoto snimcima za k. o. [katastarska općina] identificirao k. č. [katastarska čestica] zgr. Nekretnina je po kulturi štala s 68 m2. U naravi zgradna čestica čini ruševni objekt s pripadajućim dvorištem. Površina ruševine je oko 20 m2, a preostala površina čini pripadajuće dvorište. Pristup do iste moguć je sa sjeverne strane preko k. č. [katastarska čestica] koja u naravi čini put-komunal.

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas su tužiteljica i njezin suprug ĐD, a prije njih u posjedu su bili roditelji FD, ČDU (ČDU) Grabar rođena LD i HD (Toni) Grabar. Nekretnina se koristila kao štala za držanje poljoprivrednog alata i drva. Po smrti Nilde Grabar 90-ih godina prošlog stoljeća, nekretnina je pripala njezinom sinu ĐD, koji je zbog lošeg zdravstvenog stanja nekretninu prenio na tužiteljicu. Još ranije, dok su bili živi djed i baka FD, RD i LD ([adresa]) Paćelat u štali su se držale domaće životinje. Brat FD, CD, koji je kasnije odselio u Kanadu, u štali je držao kuniće.

7. 1. Opisani način korištenja predmetne nekretnine kao i posjed od strane obitelji CD, potvrdili su saslušani svjedoci u postupku, svi na neki način povezani s mjestom [adresa]. ĆD (rođena 1965.) od rođenja živi u [adresa], kao i ED (rođen 1965.), i to na pješačkoj udaljenosti od prijepora, i oboje su kao djeca dolazili na prijepor kod obitelji CD. JD (rođen 1956.), iako je odselio u [adresa], u rodno mjesto [adresa] svih ovih godina navraća redovito. Svima stoga stvarno posjedovno stanje nije moglo ostati nepoznato. Svi saslušani su opisali način na koji se pristupalo prijeporu (odnosno da je s donje strane bio ulaza u štalu), da je štala na prijeporu urušena već više od 20 godina (zbog urušavanja krova), i da se onda prijepor koristi na način da se održava košnjom. Nadalje, potvrdili su i da se prijepor koristio kao cjelina zajedno s k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] koja predstavlja obiteljsku kuću obitelji CD, kao i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], koje su korištene kao dvorište kuće. Iskazi tih svjedoka u cijelosti su u suglasju s iskazom svjedoka ŽD, sina tužiteljice (rođen 1975.) koji odmalena dolazi u [adresa] i drži da je prijepor njihov, i tako se i ponaša, kao i s iskazom i navodima tužiteljice.

7. 2. Iz kupoprodajnog ugovora od 1. prosinca 1981. kojeg je tužiteljica priložila uz tužbu, proizlazi da je AD još 1954. kupila obiteljsku kuću na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Sud je pozitivno ocijenio navod tužiteljice da se oduvijek u obitelji AD mislilo da je tom kupoprodajom obuhvaćen i prijepor. Pri donošenju takvog zaključka sud je, osim držanja tužiteljice, uzeo u obzir iskaze svjedoka dane u ovom postupku, koji su također držali da su vlasnici prijepora članovi obitelji AD, kada nikoga drugog osim njih, nisu vidjeli da bi dolazili na tu nekretninu ili nešto radili na njoj (pa tako ni tuženicu).

8. U ovom postupku nije dokazano da tužiteljica i njezini pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to zasigurno od 1954. nadalje, nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine, pa ni upisana zemljišnoknjižna vlasnica.

8. 1. U postupku nije dokazano ni da su tužiteljica i njezini prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi prednicima tužiteljice odnosno tužiteljici netko osporavao pravo na posjed. Štoviše, saslušani nikada nisu vidjeli tuženicu na prijeporu. Zapravo ni ne znaju tko je ona. Kroz cijeli svoj životni vijek jedino su prednike tužiteljice vidjeli na predmetnoj nekretnini, da je koriste i obrađuju, kasnije samo održavaju, i to kao cjelinu s obiteljskom kućom koje su nedvojbeno vlasnici, a koja se nalazi neposredno do predmetne nekretnine, i njih su držali kao vlasnike. Tužiteljica i prednici su vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici, a tužiteljica zajedno sa suprugom TD i sinom ŽD to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužiteljica je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina zajedno sa suprugom najmanje od smrti Nilde Grabar 90-ih godina prošlog stoljeća, a putem prednika najmanje od 1954. Budući da je taj posjed najmanje pošten (do 2019. kada je saznala da njezini prednici nisu bili upisani kao zemljišnoknjižni vlasnici predmetne nekretnine), predmetne nekretnine stekla je u vlasništvo (i) dosjelošću.

11. Slijedom svega iznijetog, sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], pa je tuženica dužna trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na toj nekretnini izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti, sve kao u t. I. izreke presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koja se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremeni zastupnik tuženice je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova, uvećano za PDV 25 %, ukupno 250,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu od 250,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužiteljica po punomoćnici, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženica po privremenom zastupniku

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv.

Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.