Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Psp-48/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji po sucu tog suda Senki Kirša kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ksenije Grba i Maje Kovač, odvjetnicama iz Rijeke protiv tužene HŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Brljačiću, odvjetniku iz Rijeke, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave održane dana 30. siječnja 2025.,u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, tužene i punomoćnika tužene, po objavi od 7. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I-Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I.Utvrđuje se da je tužena HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], samovlasno smetala tužiteljicu ŠŽ iz [adresa], Š [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u zadnjem, faktičnom i mirnom posjedu na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to tako što je dana 05. svibnja 2024. g. neovlašteno pristupila na put u posjedu tužiteljice pa se tuženoj ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice ubuduće, po prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženoj da u roku od 8 dana u tužiteljici naknadi trošak ovog postupka zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja rješenja pa do isplate, po kamatnoj stopi iz odredbe članka 29. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23)."

II-Nalaže se tužiteljici da tuženoj nadoknadi prouzročeni parnični trošak u visini od 628,70 EUR-a (slovima: šesto dvaeset i osam eura i sedamdeset centi), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja ovog rješenja, do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III-Odbija se tužena sa preostalim dijekom zahtjeva za naknadom parničnog troška, sve preko iznosa utvrđenog u točki II izreke ovog rješenja.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kolni prilaz kući tužiteljice. Tužena da je smetala tužiteljicu u posljednjem, faktičnom i mirnom posjedu predmetne nekretnine tako što je u više navrata bez ovlaštenja i znanja tužiteljice ulazila na njen posjed, iako ju je ista nebrojeno puta upozoravala da to ne čini. Zbog navedenih smetnji, tužiteljica da je u dva navrata zatražila intervenciju policijskih službenika. Dana 14. travnja 2024. godine, tužena je neovlašteno i nepozvano pristupila na prilaz i u dvorište u posjedu i vlasništvu tužiteljice, krećući se istim bez dopuštenja tužiteljice. Nadalje, dana 05. svibnja 2024. godine kćerka tužiteljice je bila prisiljena ponovno pozvati policiju uslijed najnovijeg neovlaštenog pristupanja tužene na posjed tužiteljice. Naime, kćerka tužiteljice ČŽ je iz kuće vidjela tuženu kako, ponovno, bez da se javila ikome od vlasnika ili zatražila dozvolu, hoda po prilazu kući tužiteljice i njenom dvorištu. Tužena je, stoga, u više navratila uznemirila tužiteljičin posjed, a posljednji put 5. svibnja 2024.g., te time prisilila tužiteljicu da ovaj puta zatraži od suda posjedovnu zaštitu protiv tuženičinog neovlaštenog kretanja po posjedu (i vlasništvu) tužiteljice. Predlaže da sud tužiteljici temeljem članka 21. st. 1. i čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine, br. 81/15. – pročišćeni tekst i 94/17.- ispravak) pruži posjedovnu zaštitu, te donese rješenje kojim će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev uz nadoknadu parničnog troška.

2.Tužena u odgovoru na tužbu navodi kako su činjenični navodi tužbe i tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovani. Iz činjeničnog opisa tužbe i tužbenog zahtjeva nije jasno u čemu bi se sastojalo smetanje posjeda, kako to tužiteljica navodi, na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nije jasno, niti o kojem bi se to putu u posjedu tužiteljice radilo na predmetnoj nekretnini, niti je to ičim konkretizirano, čime se nisu ispunile pretpostavke iz čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09143/12, 152/14, 81/15, 94/17) za pružanje sudske zaštite. Još manje da je jasno u čemu bi se sastojala samovlast tuženice i promjena posjedovnog stanja koje bi opravdalo posjedovnu zaštitu na kojoj inzistira tužiteljica ovom tužbom. Ovo tim više, što tužena poriče da bi na bilo koji način ušla na predmetnu nekretninu tužiteljice. Na navedeno da ne upućuje niti izvješće o policijskim intervencijama od 12. svibnja 2024. Naime, tužena za bitnim ističe, kako su međusobni odnosi, i to ne samo između ovdje stranka, nego i njihovih članova najuže obitelji – njihovih supruga, već dugi niz godina teško narušeni (u tijeku su parnični, ovršni i kazneni postupci), a da je ovakvo dodatno nepotrebno potenciranje novih sporova posljedica isključivo činjenice da je ovdje tužena u svojstvu svjedoka pozvana pristupiti na ročište 05. srpnja 2024. Općinskog suda u Rijeci, u kaznenom predmetu posl. br. K-285/2017, koji se vodi protiv opt. SŽ – supruga ovdje tužiteljice, radi učina kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede u pokušaju iz čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, dalje u tekstu KZ/11), u vezi s čl. 34. st. 1. KZ/11, kaznenog djela protiv imovine – oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11 i kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11, a sve na štetu žrtve FŽ, supruga ovdje tužene. Predlaže po provedenom postupku odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, uz obvezu tužiteljice na naknadu tuženoj prouzročenih parničnih troškova zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

3.Proveden je dokazni postupak uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 3 spisa), u Izvješće o policijskim intervencijama od 12.5.2024. (list 4-6 spisa), u zemljišnoknjižni izvadak za kč. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 11 spisa), u fotografiju lica mjesta (list 19 spisa), saslušana je svjedokinja LŽ (list 29 spisa), tužiteljica ŠŽ (list 29-30 spisa), tužena (list 31-32 spisa), te je saslušana svjedokinja ČŽ (list 47 spisa).

4.Sud nije provodio daljnje dokaze smatrajući da bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti,a što će nastavno biti obrazloženo.

5.Tužiteljica se tijekom postupka očitovala podneskom od 27. lipnja 2024. (list 17 i 18 spisa) i od 24. rujna 2024 godine (list 23 do 25 spisa).

6.Iz Izvješća o policijskim intervencijama klasa: 210-02/24-17/9910 od 12. svibnja 2024. utvrđeno je da je tužiteljica intervenciju policijskih službenika zatražila u dva navrata, 14. travnja 2024. iz razloga što je tužena ušla na njezin posjed kojom prilikom je lopta unuka tužene pala na posjed tužiteljice,te 5. svibnja 2024. na način da je intervenciju zatražila kći tužiteljice jer po dvorištu šeta tužena koja se nije javila nikome od vlasnika. U oba je puta obavljen obavijesni razgovor sa tuženom koja je prvi puta rekla da je lopta pala na posjed tužiteljice i da je poslala unuka po loptu kako ne bi imala problema sa tužiteljicom,a drugi puta je gumena loptica koju je bacala psu pala na posjed tužiteljice na udaljenosti od 50 metara od kuće.

7.Na fotografiji lica mjesta na listu 19 spisa razvidan je pristupni put kući tužiteljice.

8.Svjedokinja LŽ, snaha tužene, u bitnome navodi da je tog dana sve to gledala.Bila je nedjelja ujutro jer je to njezin jedini slobodni dan,ne može reći koji mjesec,ali moguće da je bio travanj. Djeca su se igrala i lopta je pala na pristupni put obiteljskoj kući tužiteljice i otkotrljala se do samog prilaza. Tužena je sa djetetom otišla dolje i stala je sasvim na početku pristupne ceste što pokazuje na fotografiji sa lista 19 spisa, te je dijete samo otišlo po loptu do mjesta koje također pokazuje na fotografiji, uzelo loptu i vratilo se natrag. Primjetila je tog dana da je bio prisutan suprug tužiteljice. Na upit da li zna za sličnu situaciju koja se desila nakon ove opisane iskazala je da ima saznanja da se nakon toga tužiteljica igrala sa psom i da je također došlo do toga da je igračka pala na isti put. Svjedokinja to nije vidjela. Radi se o asfaltiranom putu,a poznato joj je da stranke nisu u dobrim odnosima.

9.Tužiteljica ŠŽ, u svom iskazu u bitnome navodi kako tužena vrlo dobro zna da oni ne žele da dolazi na njihov posjed i takvo stanje je već godinama. Naime, kada tužena dođe tužiteljica je jako uznemirena i smeta je to što ona dolazi kada nje ima i kada je nema kod kuće. U konkretnoj situaciji toga dana 5. svibnja 2024. tužena je došla, uzela neki predmet i otišla natrag. Tužiteljicu je nazvala njezina trudna kći i rekla da ne zna zašto je došla, da li je to palo slučajno ili nije te ju je uznemirila, a i tužiteljica je bila uznemirena i odmah se vratila kući. Ono što želi reći je da tužena zna njen broj i ukoliko nešto dođe na njezin posjed može pitati, a njezina će odluka biti da li će joj to vratiti ili dopustiti da dođe po to. Ponavlja da ju takvi postupci tužene jako, jako uznemiruju, povisi joj se tlak i sva se trese. Također je naglasila da ovo nije prvi put, da se ovo godinama dešava i da oni zovu policiju. Ona da se uvijek boji da takvi posjeti pa i ovaj konkretan predstavljaju skrivene namjere tužene. Jasno su dali do znanja tuženoj i njenoj obitelji da ne žele da dolazi na njihov posjed, dolazila je policija, a čak su dolazili sa njihove strane popravljati zid što im je zabranjeno u sudskom sporu. Na upit zašto je tek sad krenula s ovim postupkom iskazala je da čovjek trpi, trpi, ali dođe trenutak kada ga to toliko uzruja da se izbezumi a ovdje je bila i njezina trudna kći. Ne zna kako objasniti, dobra je sa svim susjedima pa i malo dijete dođe i pita da li može doći uzeti loptu, samo tužena i njena obitelj ne pitaju već samo dođu. Na upit što je ta lopta odnosno guma promjenila na njezinom posjedu iskazala je da nije promjenila ništa, ali je promjenila njeno psihičko stanje, uzrujalo ju je, ona je pustila sve što je radila i smatra da je to dovoljno za smetanje posjeda. Iskazala je da ona želi da tužena i njena cijela obitelj ne pristupaju nogom na njen posjed bez njene dozvole. Na daljnji upit da li se ikada pismeno dopisom obratila tuženoj i izrazila neslaganje s time da ista pristupa na njen posjed iskazala je da ona nije pravnik, da je bilo tih dopisa, ali se sada ne može sjetiti jer ovakav njihov odnos traje od 2006., ali ako je zvala policiju smatra da je to dovoljno upozorenje.

10.Tužena HŽ, u svom iskazu u bitnome navodi da je toga dana gumena igračka pala na pristupnu cestu kuće obitelji ŠŽ, a bila je negdje na 50-60 m od njihove kuće. Znajući kakva je situacija i kako reagira tužiteljica i njena obitelj došla je po imanju g. H koje se nalazi nasuprot njihove kuće. Napravila je dva koraka na pristupnu cestu, uzela gumu i istim se putem vratila natrag. Moguće da ju je kćerka tužiteljice vidjela, a vidjela ju je na udaljenosti od 50-60 m i nije joj jasno kako ju je mogla uznemiriti. Napominje da je ona ozbiljan srčani bolesnik i da ju već 17-18 godina uznemiravaju postupci obitelji tužiteljice. Dolje je dolazila ali najviše kada je suprug tužiteljice rušio potporni zid i uništavao njihovu imovinu, također je ponajviše dolazila da snima što radi suprug tužiteljice. Ona da inače nema zašto dolaziti na taj put ni na posjed tužiteljice, misli da je jednom bila kada je lovila psa. Ona je dolje dolazila kod prijateljice koja je živjela u kući nasuprot njihove kuće no ona je odselila prije 4 godine. Ona nema potrebu dolaziti na taj put niti ima namjeru uznemiravati. Na upit da li je ikada nazvala na kućni broj obitelji tužiteljice i rekla da bi došla na njihov posjed nešto uzeti iskazala je da nije, konkretno za ove slučajeve vezano za loptu i gumenu igračku nije zvala, nema njihov telefonski broj,a i ne misli da bi s obzirom na dugogodišnji spor telefonskim pozivom bilo što riješila. Mogla bi doći do njihovog telefonskog broja. U cijelosti osporava navode o vlasništvu zida.

11.Svjedokinja ČŽ, kćerka tužiteljice, u svom iskazu u bitnome navodi da je toga dana bila sama kod kuće i u dvorištu nije bilo niti jednog auta. Izašla je na balkon koji gleda na njihov posjed, htjela je pokupiti rublje. Kada je maknula plahtu vidjela je tuženu na njihovom posjedu, a kada joj se pokazuje fotografija sa lista 19 spisa iskazala je da je bila na tom putu i to više prema njihovoj kući. Uhvatila ju je panika i strah, mislila je da tužena misli kako nema nikog kod kuće i to ju je uznemirilo. Prepala se i pozvala policiju i potom majku više zato da ju smiri jer je bila trudna i nije htjela da doživi stres. Čekala je policiju na prozoru, trebalo im je 15-tak minuta. Kada su zaokrenuli u njihovu ulicu vidjela je da su se zaustavili i razgovarali sa tuženom nekoliko minuta. Potom su produžili do njih, do kuće tužiteljice, sastavili zapisnik i rekli da je tužena rekla da je samo otišla po lopticu od psa. Smatra da je to dokaz da je znala da policija dolazi radi nje i da se namjerno opravdala. Nadalje je iskazala da to nije bio izolirani slučaj nego je već i ranije pristupala na njihov put. Kada je ugledala tuženu na putu ista je odlazila hodajući sredinom puta. Nije vidjela da bi tužena u rukama nešto nosila. Sa tuženom tada nije bio njezin pas iako je prije znao dolaziti i režati na njih. Oni da nikada nisu odlazili na posjed tužene, a da su i trebali pitali bi da li to smiju. Opisani čin da se desio u popodnevnim satima tog dana, bio je vikend početkom svibnja. Na upit što se desilo na tom putu i promijenilo dolaskom tužene iskazala je ništa no bila je na putu na kojem je policija više puta rekla da ne dolazi jer se radi o njihovom posjedu. Nadalje je iskazala da svi drugi susjedi kada trebaju doći zovu i pitaju pa ne vidi razloga da to nije učinila tužena. Bilo je više takvih situacija, njena majka ima spor sa tuženom koja je više puta upozorena od policije i svjedokinja osjeća nemir kada je vidi na njihovom posjedu. Smatra da je njena majka dovoljno dugo čekala i imala razumijevanja jer je bilo više dolazaka tužene na njihov posjed. Na daljnji upit s obzirom da je rekla da je bila uznemirena i osjećala strah da isto objasni svjedokinja pojašnjava, da je tužena znala slati ljude na njihov posjed, da su dolazili kamioni, da su radnici farbali ogradu sa njihovog posjeda a zadnje čega se sjeća je bio kamion iz kojeg su pretovarivali namještaj sa njihovog posjeda na balkon tužene. Nisu htjeli otići unatoč tome što je to njena majka tražila i rekla da će zvati policiju a kada je policija došla već je bilo sve učinjeno i otišli su. Tužena je dolazila i bila je neugodna, vikala je i bila agresivna i uvijek je tu neki loš osjećaj jer nema komunikacije. Svi ostali susjedi sa kojima nisu u sporu zovu i pitaju dok tužena dolazi bez pitanja iako je više puta upozorena od policije. Svatko bi u takvim okolnostima bio uznemiren a ona ne zna kakve su namjere tužene kada dolazi.

12.U ovom su postupku saslušane dvije svjedokinje, te su saslušane stranke.

13.Obje svjedokinje su u bliskim odnosima sa strankama odnosno svjedokinja LŽ je snaha tužene,a ČŽ kći je tužiteljice što ih u većoj mjeri čini zainteresiranim osobama za ishod ove parnice. Međutim, svjedokinja LŽ nema osobnih saznanja o konkretnom događaju koji je predmet ovog postupka. Svjedokinja ČŽ ima osobna saznanja, ista je jedina tog dana u bila kod kuće odnosno u kući tužiteljice kada je tužena primjećena na pristupnom putu vidljivom na fotografiji na listu 19 spisa.Njezin je iskaz sukladan priloženom izvješću policije, te ovaj sud nema razloga sumnjati u istinitost njezinih navoda,a činjenica da je tužena navedenog dana bila na pristupnom putu kući tužiteljice proizlazi i iz iskaza same tužene.

14.Ovaj sud nema razloga sumnjati niti u istinitost iskaza saslušanih stranaka. Tužiteljica je o činu tužene obaviještena od strane svoje kćerke, isto ju je uznemirilo,a ovom je tužbom ustala iz razloga što u osnovi smatra da je tužena tim postupkom kojeg tužiteljica karakterizira činom smetanja prešla granicu do koje je tužiteljica mogla trpjeti njezino ponašanje. Tužena, s druge strane, ne spori da je tog dana pristupila na pristupni put u posjedu tužiteljice kako bi uzela gumenu igračku, tvrdi da nije imala namjeru nikoga smetati, da nije mogla nikog uznemiriti, te smatra da je ona ta koja kroz duže vremensko razdoblje trpi uznemiravanje tužiteljice.

15.Ono što je nedvojbeno u ovom postupku jest činjenica da su stranke u lošim odnosima kroz duže vremensko razdoblje.

16.Člankom 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 ,153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, -dalje ZV) propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

17.Tužba za smetanje posjeda mora se podnijeti unutar roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja,a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

18.Tužba za zaštitu prava zbog smetanja posjeda po svojoj pravnoj prirodi predstavlja kondemnatornu tužbu kojom se naređuje onome koji je posjed smetao uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, te zabrana takvog ili sličnog smetanja ubuduće. U postupku radi smetanja posjeda predmet utvrđivanja jest isključivo utvrđivanje činjenica ima li tužitelj pravo na zaštitu svog posjeda putem suda i u vezi sa tim utvrđenje posljednjeg stanja posjeda i čina smetanja tog posjeda,sve sa konačnim ciljem da se donese odluka kojom će se narediti uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja.

19.Posjed nije nešto trenutačno, nastaje činom stjecanja,a traje sve dok ne nastupi okolnost koja ga prekida i okončava. Posjed stvari je faktična vlast na stvari odnosno faktično stanje zaštićeno pravom .

20.U ovom postupku nije sporno da je pristupni put u posjedu tužiteljice,a nije niti sporno da je tužena tog dana 5. svibnja 2024. pristupila na isti,a ovaj sud prihvaća navode tužene da je razlog taj što joj je pala gumena igračka (loptica) koju je bacala svom psu,a koji iskaz je dala i policijskim djelatnicima prilikom intervencije.

21.Sporno je da li opisani čin predstavlja čin smetanja, te s tim u vezi može li sud pružiti tužiteljici posjedovnu zaštitu u opisanoj situaciji.

22.Čin smetanja je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda. Treba reći da pravni poredak ne pruža zaštitu posjedu zato što je on vanjska slika prava vlasništva već ponajprije zbog sprječavanja samovolje.

23.Opisanim činom smetanja nije došlo do promjene postojećeg posjedovnog stanja niti oduzimanja posjeda.

24.Opsianim činom faktična vlast tužiteljice nije nestala niti se smanjila.

25.Čin smetanja posjeda može uključivati fizčke radnje kao što je postavljanje prepreka ili uklanjanje objekata posjednika, kao i verbalne prijetnje i zabrane pristupa nekretnini. U ovom postupku, ništa od navedenog nije utvrđeno.

26.Čin smetanja posjeda,međutim, može biti i pristupanje tuđoj nekretnini bez ovlaštenja,a to je ono što tvrdi tužiteljica. Međutim, i takav čin neovlaštenog pristupa mora se poduzeti u namjeri da se počini smetanje koje će utjecati na sam faktički posjed posjednika,a što je u konkretnom slučaju izostalo.

27.Dakle, ovdje je čin smetanja radnja neovlaštenog pristupa nekretnini tužiteljice koja je uznemirila tužiteljicu, ne zato što joj je fizičko nešto promijenjeno ili oduzeto u odnosu na posjed nekretnine, već je opisanom radnjom došlo do promjene u psihičkoj stabilnosti tužiteljice što po ocjeni ovoga suda može biti jedan od kvalifikatornih okolnosti za eventualnu naknadu neimovinske štete,ali ne i za pružanje posjedovne zaštite. Ukoliko bi se radilo o radnjama koje su učestale i koje se ponavljaju, tada tužiteljica ima na raspolaganju institut zaštite od uznemiravanja pozivom na članak 167. st. 1. ZV-a. Po ocjeni ovoga suda, podizanje gumene igračke sa nekretnine tužiteljice ne predstavlja čin smetanja.

28.Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 62/07, 84/08, 123/08 i 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23- ZPP).

29.Visina troška sukladna je Tbr.7.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (N.N. 138/23) koja propisuje da odvjetniku u postupcima radi smetanja posjeda pripada jednokratna nagrada od 250 bodova koja obuhvaća najviše do četiri poduzete radnje,a za svaku daljnju radnju odvjetniku pripada nagrada od 50 bodova.

30.Sukladno navedenom, tuženoj je priznat trošak u visini od 500,00 EUR-a uvećan za trošak PDV-a od 25 % što iznosi 125,00 EUR-a (Tbr.46.), te trošak pristupa tužene na ročište 25. rujna 2024. na kojem je proveden dokaz saslušanjem stranaka i to u visini od 3,70 EUR-a koliko iznosi trošak autobusne karte za II zonu (Matulji-Opatija). Trošak pristupa tužene na druga ročišta nije priznat jer nije bio potreban.

U Opatiji, 7. ožujka 2025.

S u d a c:

Senka  Kirša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

1. Pun. tužitelja uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na rješenje 26,54 €

2. Pun. tuženika