REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-468/2023-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj IA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva ČOHILJ I PARTNERI d. o. o. Pula, Dalmatinova 4, i tuženici 1. CA, [adresa], sada nepoznatog boravišta, 2. KA, [adresa], 12/5 Oriental Street, 3. HA, nepoznatog boravišta, 4. ZA, nepoznatog boravišta, koje sve zastupa privremeni zastupnik Zoran Sloković, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, EA i Zoran Sloković, Pazin, Franine i Jurine 7, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 26. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja i njegove punomoćnice, odvjetnice Sanje Čohilj Vadinjof, 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] zgr. upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba u dijelu u kojem se zahtijeva utvrđenje prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] povučena.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Zoranu Slokoviću, odvjetniku u Pazinu, Franine i Jurine 7, naknadi troškove ovog postupka u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 19. travnja 2023. podnio tužbu (stranice 1–2) protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva k. č. [katastarska čestica] zgr. i 187/5 zgr. sve k. o. [katastarska općina], što da su tuženici kao upisani zemljišnoknjižni suvlasnici tih nekretnina (svaki u 1/5 dijela) dužni priznati i tužitelju izdati valjanu tabularnu ispravu. U tužbi je u bitnome naveo da je nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] sastavni dio i čini kompleks zajedno s kućom i dvorištem u vlasništvu tužitelja, a koja nekretnina je označena s k. č. [katastarska čestica] zgr. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] da je u neposrednoj blizini kuće tužitelja. Tužitelj da je zajedno sa svojim pravnim prednicima više od sto godina u posjedu i vlasništvu predmetnih nekretnina, koje koristi kao drvarnicu i spremište i da nikada nitko nije kako njemu tako ni njegovim pravnim prednicima osporavao pravo vlasništva na navedenim nekretninama. Tužitelju da nisu poznata imena tuženika niti na koji način su oni došli, očito formalno, upisani u zemljišne knjige kao suvlasnici na spornim nekretninama. Tužitelj da je naslijedio svoje roditelje i to oca IA I koji je umro 1986. i majku IA C koja je umrla 1996.

2. Nakon održanog uviđaja i izvršene identifikacije (17. siječnja 2025. str. 64) tužitelj je tužbu u odnosu na k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] povukao. Stoga je, sukladno čl. 190. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), odlučeno kao u t. I. izreke rješenja.

3. Tuženici, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Zoran Sloković, odvjetnik u Pazinu (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-468/2023-21 od 8. kolovoza 2024., str. 38–40), u odgovoru na tužbu od 20. kolovoza 2024. (str. 43), opreza radi usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju dokaza predloženih po tužitelju.

4. Po provedenom dokaznom postupku, i to ocjenom pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 3–6, izvoda iz katastarskog plana, str. 7 i 71, povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, str. 22, dopunskog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Opatiji posl. br. O-112/87 od 17. rujna 2007., str. 50– 53, isprava iz priklopljenog spisa posl. br. O-181/89, izvoda iz posjedovnog lista, str. 72, te izvoda iz Geoportala, str. 73); kao i izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke i procjenitelja nekretnina, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka VA i ĐA te tužitelja (sve str. 64–67, 90–91), a u skladu s čl. 8. ZPP-a, sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tužbu temelji na tvrdnji da je njegova obitelj u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine, slijedom čega da je nekretninu stekao na temelju zakona, putem dosjelosti i nasljeđivanja.

6. Kao suvlasnici predmetne nekretnine upisani su tuženici, svaki u 1/5 dijela, kako to proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka (uz JA, u odnosu na koju je tužba u tijeku ovog postupka tužba odbačena). Isti su upisani u katastru i kao posjednici predmetne nekretnine, kako to proizlazi iz posjedovnog lista.

7. Nekretninu je u postupku identificirao mjernični vještak mr. sc. Slobodan Đekić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio. Vještak je zajedno sa sudom, svjedocima i tužiteljem obišao predmetnu nekretninu. Utvrdio je da je k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] (k. o. [katastarska općina]) upisana kao ruševina s 14 m2. U naravi ista čini nadogradnju odnosno gospodarsku zgradu između k. č. [katastarska čestica] zgr., koja je u naravi nova kuća na kućnom broju 33, i stare kuće na k. č. [katastarska čestica] zgr. na kućnom broju 28. Gospodarska zgrada je s prednje strane ožbukana, a stražnju stranu čini stari zid na pokosu. Ulaz u istu moguć je sa zgradne čestice br. 186, koja je u naravi dvorište, i iz nove zgrade s kućnog broja 33.

8. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

8. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

8. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

9. Iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi da je on na mjestu predmetne nekretnine, prije 10-ak godina uzidao neku vrstu garaže, za spremati drva i sl. Ne zna čija je ta ruševina. Vidio je da nema nikoga, pa je odlučio zidati. Niti kada je bio dijete tu nije bilo nikoga. Znao je da njegova obitelj nije upisana kao vlasnik predmetne nekretnine. Rođen je u kući, na adresi [adresa] (k. č. [katastarska čestica] zgr.). Imena tuženika mu nisu bila poznata, nije nikada za njih čuo. Čuo je za ŠA, ona je živjela u [adresa], ali to odavno. Budući da koristi nekretninu, odlučio je pokrenuti ovaj postupak i to staviti „na čisto“. Dopunski saslušan tužitelj je pojasnio da se za predmetnu ruševinu (mirinu) oduvijek držalo da je njihova, a tako da su i seljani držali. Dio iskaza u kojem je naveo da je vidio da na ruševini nema nikoga i da je zato odlučio obnoviti ruševinu, i da je znao da njegovi prednici nisu bili upisani kao vlasnici, pojasnio je da se odnosi na razdoblje nakon što je saznao da predmetna nekretnina nije upisana kao njihovo vlasništvo, a to je vrijeme kada se odlučio na obnovu. Tužitelj je nadalje jasno naveo da su u staroj kući koja se nalazi odmah do predmetne ruševine (k. č. [katastarska čestica] zgr.) rođeni i njegovi djed K i baka H koji su ruševinu koristili za odlaganje drva.

Sud je njegov iskaz ocijenio pozitivnim.

10. Da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine potvrdili su saslušani svjedoci VA (rođen 1965.) i ĐA (rođen 1956.), oboje rodom iz [adresa], iz neposredne blizine kuće tužitelja, čije je iskaze sud pozitivno ocijenio. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način. ĐA je potvrdio i da su u posjedu predmetne nekretnine prije tužitelja bili njegovi roditelji Z i C, a još prije djed K i baka H, te da se u selu uvijek držalo da je predmetna nekretnina njihova.

11. U ovom postupku nije dokazano da tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to više od 70 godina unazad, nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. Svjedoci su jedino obitelj tužitelja vidjeli na predmetnoj nekretnini. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima, ocu Z i majci E (a još prije djedu V i baki H) netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženici. Svjedoci su jedino tužitelja i njegovog oca viđali na prijeporu. Tužitelj i njegov otac su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici, a tužitelj to čini i danas.

12. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine od smrti oca I prije 15 godina, a putem prednika, unazad najmanje 70 godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetnu nekretninu stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

13. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja, sve kao u izreci presude.

14. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

15. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, i to 100 bodova (prema u tužbi naznačenoj vrijednosti predmeta spora od 2.000,00 eura) odnosno 200,00 eura, uvećano za PDV od 25 %.

15. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 250,00 eura.

15. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke rješenja.

U Pazinu 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženici po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.