Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

    PREKRŠAJNI ODJEL

    Industrijska cesta 15, Sesvete

    Poslovni broj: Pp-1237/2024-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji Eufemiji Nanković, uz sudjelovanje Gabrijele Geršić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljene pravne osobe „NESTOR INŽENJERING“ d.o.o. i 2. okrivljene odgovorne osobe EC, zastupanih po branitelju Frani Štura, odvjetniku iz [adresa], radi prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. 3. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne Novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.), čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj: 157/13., 151/14., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) i čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima ("Narodne Novine" broj: 133/20., 114/22. i 151/22.), povodom optužnog prijedloga Državnog Inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, Klasa: 116-02/24- 01/862, zaprimljenog dana 14.6.2024. godine, donio je dana 7. ožujka, 2025. godine, i

    presudio je

    I. Temeljem čl. 183. i čl. 222. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

    1. okrivljena pravna osoba „NESTOR INŽENJERING“ d.o.o., OIB: 25351911375, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa], do sada prekršajno kažnjavani,

    2. okrivljena odgovorna osoba EC, od oca E i majke Ć, rođen **.**.1972. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatski državljanin, građevinar, zaposlen, oženjen, otac šestero djece, sa prebivalištem u [adresa], do sada prekršajno nekažnjavan,

    krivi su

    1. što 1. okrivljena pravna osoba poslodavac i u istoj 2. okrivljena odgovorna osoba, nisu radniku ĆC, rođ. **.**.1985., državljaninu Bosne i Hercegovine, prije početka rada na poslovima građevinskog radnika dana 8.2.2024. godine, izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da sa istim nije prije početka rada bio sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku,

    čime su počinili prekršaj iz čl. 14. st. 3. kažnjiv po čl. 229. st. 1. t. 3. i st. 2. Zakona o radu,

    2. što 1. okrivljena pravna osoba poslodavac i u istoj 2. okrivljena odgovorna osoba, nisu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavili mirovinsko osiguranje radnika LC, rođ. **.**.1985., državljanina Bosne i Hercegovine, najkasnije prije početka rada na poslovima građevinskog radnika dana 8.2.2024. godine, čime su počinili prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,

    3. što su 1. okrivljena pravna osoba poslodavac i u istoj 2. okrivljena odgovorna osoba, dana 8. veljače, 2024. godine, koristili rad državljanina treće zemlje, tj. državljanina Bosne i Hercegovine GC, koji nije imao dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj,

    čime su počinili prekršaj iz čl. 88. st. 1. kažnjiv po čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima,

    pa se na osnovi istih propisa utvrđuje

    1. okrivljenoj pravnoj osobi NESTOR INŽENJERING d.o.o.

    za djelo pod točkom 1 novčana kazna u iznosu od 8.090,00 (osam tisuća devedeset) eura,

    za djelo pod točkom 2 novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset) eura, za djelo pod točkom 3 novčana kazna u iznosu od 6.630,00 (šest tisuća šesto trideset) eura.

    Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona 1. okrivljenoj pravnoj osobi NESTOR INŽENJERING d.o.o. se izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 15.380,00 (petnaest tisuća tristo osamdeset) eura.

    2. okrivljenoj odgovornoj osobi EC

    za djelo pod točkom 1 novčana kazna u iznosu od 920,00 (devetsto dvadeset) eura,

    za djelo pod točkom 2 novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset) eura, za djelo pod točkom 3 novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisuću tristo dvadeset) eura.

    Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona 2. okrivljenoj odgovornoj osobi EC se izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 2.370,00 (dvije tisuće tristo sedamdeset) eura.

    II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljeni su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljene se upozorava da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s člankom 34. Prekršajnog zakona.

    III. Temeljem čl. 139. st. 3. i čl. 138. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice. 1. okrivljena pravna osoba dužna je platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura, dok je 2. okrivljena odgovorna osoba dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se postupiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.

    Obrazloženje

    1. Državni Inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, pod brojem gornjim, podnio je optužni prijedlog, kao i ispravak optužnog prijedloga dana 11.11.2024. godine, protiv 1. i 2. okrivljenih, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. U svojoj pisanoj obrani 1. i 2. okrivljeni su naveli u pisanoj obrani 1. i 2. okrivljeni naveli su kako nisu počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret predmetnim prekršajnim nalogom, odnose na rad GC, državljanina Bosne i Hercegovine, u vezi s time ističu, a što je ranije izneseno u očitovanju Državnom inspektoratu povodom dopisa od 29. veljače 2023., kako je tek nakon šetnog događaja od 8. veljače 2024. u razgovoru s policijom, 2. okrivljenik saznao pravi identitet radnika GC, pojašnjavaju kako je 2. okrivljenik u ljeto 2023., na gradilištu u Sisku, upoznao osobu koja mu se predstavila kao " L", a koja je tad radila za drugog (okrivljenima nepoznatog) poslodavca, tijekom razgovora " L" se požalio 2. okrivljeniku na uvjete rada i neredovitu isplatu plaće, zbog čega mu je 2. okrivljenik, koji je bio u potražnji za građevinskim radnicima, ostavio svoj kontakt i rekao neka mu se javi ako želi raditi za njega, " L" se u siječnju 2024. javio 2. okrivljeniku i izrazio želju za radom kod njega, a 2. okrivljenik ga je obavijestio kako će 1. okrivljeni uskoro početi obavljati radove u Zoološkom vrtu Grada Zagreba, te da im je potreban radnik, radnik je komunicirao na hrvatskom jeziku, sa neobičnim naglaskom, te je 2. okrivljenik zaključio kako je riječ o stranom, a ne hrvatskog državljaninu, nastavno na prethodno iskustvo sa zapošljavanjem stranih radnika, 2.okr. je izrijekom u više navrata naglasio " G" kako prvo moraju riješiti pitanje njegovog statusa odnosno ishoditi radnu dozvolu, na to je " L" odgovorio kako on ima radnu dozvolu, te da "njemu sve to vodi jedna agencija" sa kojom ima dogovor da ih obavijesti u slučaju kada bude htio promijeniti poslodavca, pri tome je " L" uvjeravao 2. okrivljenika kako će pravovremeno dostaviti sve potrebne dokumente i podatke, te da je tako radio i sa prethodnim poslodavcima, dana 6. veljače, 2024. 1. okrivljenik je morao započeti radove u zoološkom vrtu u kojima je sukladno prethodnom dogovoru trebao sudjelovati i predmetni radnik, neposredno prije početka obavljanja radova 2. okrivljenik je sastavio predložak ugovora o radu, te je zatražio od radnika dostavu osobnih isprava radi unosa osobnih podataka u ugovor, na izričito i opetovano inzistiranje 2. okrivljenika radnik mu je predočio svoje osobne isprave i to osobnu iskaznicu i vozačku dozvolu Republike Bugarske. U nastavku obrane 1. i 2. okrivljeni naveli su kako je na tim ispravama bila slika radnika (" L"), ali je kao ime navedeno " VC", sa državljanstvom Republike Bugarske, 2. okrivljenik je napravio presliku predočenih isprava i ponovno je zatražio od radnika da mu dostavi dokaz o reguliranom statusu i podatke o agenciji za koju radi, a što je ovaj već danima obećavao učiniti, 2. okrivljenik je tražio od predmetnog radnika objašnjenje o osobnim podacima, odnosno o njegovom imenu i državljanstvu koje je upisano u dostavljenim ispravama, iz razloga što nije očekivao bugarske dokumente, a osobito ime VC, radnik mu je rekao da ima bugarsko državljanstvo po ocu, te da ga svi oslovljavaju sa " L" premda to nije njegovo pravo ime, kao i da je godinama živio i radio u Bosni i Hercegovini gdje je naučio zanat, 2. okrivljenik je potpisao ugovor o radu u koji je unio osobne podatke koje mu je radnik predočio i ugovor predao radniku iz razloga što je navodno radnika agencija tražila da im dostavi ugovor o radu, te da će oni riješiti promjenu poslodavca na radnoj dozvoli, a nakon čega će novi poslodavac izvršiti prijavu na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Nadalje, 1. i 2. okrivljeni naveli su kako se dana 8.2.2024. za vrijeme obavljanja rada u zoološkom vrtu, radnik L VC se ozlijedio između 8 i 9 sati ujutro, kad 2. okrivljenik nije bio osobno prisutan na gradilištu, o ozljedi su ga telefonski obavijestili drugi radnici, tek nakon navedenog štetnog događaja, u razgovoru s policijom, 2. okrivljenik je saznao pravi identitet radnika, odnosno da mu je pravo ime nije VC nego GC, kao i činjenicu kako je riječ o državljaninu Bosne i Hercegovine, a ne Bugarske, dakle u vrijeme inkriminirano po sve tri točke predmetnog optužnog prijedloga, okrivljenici su bili u zabludi o identitetu i državljanstvu predmetnog radnika a što je imalo značajan utjecaj na držanje odvjetnika prema radniku, kao i prema zakonskim obvezama koje ima svaki poslodavac. U vezi prekršaja koji im se stavlja na teret točkom 1. optužnog prijedloga, ističu kako isti nisu počinili iz razloga što zakonska odredba čl. 14. st. 3. ZR-a, a u skladu s kojom navodno nisu postupili nije primjenjiva u konkretnom slučaju. Naime, navedenom odredbom propisano je kako u slučaju ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, u predmetnom slučaju je 1. okrivljenik kao poslodavac, zastupan po 2. okrivljeniku, sastavio i potpisao ispravu koja je po svojem sadržaju ugovor o radu s predmetnim radnikom, na ugovoru je navedeno ime VC i ostali podaci s isprava koje je 2. okrivljeniku predočio GC, predstavljajući se tad kao VC, navedena isprav au potpunosti sadržava obvezni sadržaj propisan čl. 15. Zakona o radu, točno je da nisu sklopili ugovor o radu s GC niti mu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, međutim, ključna je okolnost to nisu znali niti mogli znati pravi identitet radnika s kojim su sklopili ugovor o radu, GC ih je doveo u zabludu o svojem pravom identitetu, a ugovor o radu je sastavljen na način da sadrži podatke o radniku koji su im dani predočenjem isprava, obzirom na pojašnjenje radnika o boravku u Bosni i Hercegovini te na predočene dokumente na kojima fotografija odgovara osobi koja ih daje, nisu imali razloga posumnjati u istinitost identiteta VC / GC, čak i da su posumnjali u identitet radnika, nisu imali razuma i lako dostupan način povjere tuđeg identiteta, te je stoga njihova zabluda o identitetu radnika neotklonjiva. Dakle, GC nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, ali su s osobom koja je započinjala rad kod 1. okrivljenika 6.veljače 2024. sklopili ugovor o radu u pisanom obliku na način da su istome radniku, nakon usuglašavanja sadržaja ugovora i upisa potrebnih podataka o radniku temeljem predočenih identifikacijskih isprava, predali ugovor o radu potpisan od strane poslodavca, čime su ispunili svoju obvezu iz čl. 14. st. 1. ZOR-a. Slijedom navedenog, odredba čl. 14. st. 3. ZOR-a nije primjenjiva u konkretnom slučaju iz razloga što se ona primjenjuje samo ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, obzirom na činjenicu kako je ugovor s radnikom sklopljen u pisanom obliku, nisu počinili niti su mogli počiniti prekršaj iz točke 1. predmetnog optužnog prijedloga. Točkom 2. optužnog prijedloga stavljeno im je na teret da 8. veljače 2024. nisu HZMO-u prijavili mirovinsko osiguranje radnika GC, najkasnije prije početka rada, u odnosu na činjenički opis prekršaja ističu kako nisu niti mogli prijaviti na mirovinsko osiguranje GC kod HZMO-a, kao što je pojašnjeno u obrani, do 8. veljače 2024. nisu znali stvaran, istinit identitet radnika s kojim je 1. okrivljenik kao poslodavac zasnovao radni odnos, dakle ako nisu znali identitet GC niti raspolagali bilo kakvim istinitim drugim podacima o toj osobi, nisu ga mogli prijaviti na mirovinsko osiguranje, okolnost što je radnik GC lažno predstavio svoj identitet, a za koju okolnost su saznali tek 8. veljače 2024., od ključne je važnosti za pravilno utvrđenje nepostojanja prekršajne odgovornosti, osim navedenog da bi se radnika treće zemlje, a što je naknadno otkrivena okolnost, prijavilo na mirovinsko osiguranje, potrebna je važeća dozvola za boravak i rad i OIB tog radnika, oni navedenim podacima, bez svoje krivnje, nisu raspolagali u inkriminirano vrijeme, 8. veljače 2024. te stoga nisu niti mogli izvršiti prijavu kod HZMO-a. Osim navedenog, postavlja se pitanje zašto bi 1. okrivljena pravna osoba uopće željela nastaviti radni odnos s GC ako se uzme okolnost da je isti lagao o svome identitetu, a kao pomoćno sredstvo u prijevari poslodavca upotrijebio lažne dokumente, takvo ponašanje radnika po svim svojim obilježjima ispunjava zakonski opis razloga za izvanredni otkaz ugovora o radu iz čl. 116. st. 1. ZOR-a, odnosno "ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke duge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć". Lažno predstavljanje, prikrivanje pravog identiteta i državljanstva predstavljaju teške povredo i osobito važne činjenice zbog kojih poslodavac više ne može imati povjerenje u radnika te su stoga opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Slijedom navedenog, uzevši okolnosti kako je stvarno bilo nemoguće izvršiti traženu prijavu u inkriminirano vrijeme za osobu čijim osobnim podacima nisu faktički raspolagali, ne smatraju se krivim za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret točkom 2. predmetnog optužnog prijedloga. U vezi prekršaja koji im se stavlja na teret točkom 2 optužnog prijedloga ističu kako isti nisu počinili, prije svega ističu kako nisu imali namjeru niti su nehajno postupali prema zapošljavanju državljanina treće zemlje, nisu imali namjeru zaposliti državljanina treće zemlje niti su imali razloga posumnjati da bi GC bio državljanin treće zemlje iz razloga što se predstavio kao VC, državljanin Bugarske, članice EU, a isto je potkrijepio predočavanjem dokumenata i to osobne iskaznice i vozačke dozvole na kojima je bila njegova slika. U odnosu na prekršaj koji im se stavlja na teret nisu postupali svjesno da mogu počiniti prekršaj, ali lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti, nisu postupali bez svijesti a mogu počiniti prekršaj iako su prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bili dužni i mogli biti svjesni te mogućnosti, nisu bili svjesni svoga prekršaja i htjeli njegovo počinjenje, nisu bili svjesni da mogu počiniti prekršaj pa na to pristali, dakle nisu postupali ni sa namjerom niti sa nehajem, imali su namjeru zaposliti državljanina Bugarske, VC te im se ne može stavljati na teret što nisu posumnjali da bi predočene isprave bile lažne. Osim navedenog, a u vezi činjeničnog opisa prekršaja iz točke 3. optužnog prijedloga, navodi se kako državljani država članica Europske unije ne moraju imati dozvolu za boravak i rad da bi radili u Republici Hrvatskoj, na državljane države članice EU ne primjenjuje se Zakona o strancima nego Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (dalje: EDČEGP), člankom 13. st. 1. t. 1. ZDČEGP-a propisano je kako državljanin države članice EGP-a ima pravo boraviti u [adresa] duže od tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku ako dolazi u svrhu rada, kao radnik. Člankom 15. st. 1. ZDČEGP-a propisano je kako državljanin države članice EGP-a koji namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici Hrvatskog, dužan je najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka. Člankom 16. ZDČEGP-a propisano je kako će se državljaninu članice EGP-a izdati potvrda o prijavi privremenog boravka u svrhu rada ako ima: valjanju osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i potvrdu o radnom odnosu, dokaz da je samozaposlena osoba ili upućeni radnik. Nakon što se GC **.**.2024. okrivljenima predstavio kao VC, državljanin Bugarske, članice EU, okrivljeni su opravdano smatrali kako za tog radnika nije potrebno ishoditi dozvolu za boravak i rad nego kako će sam radnik, odnosno agencija koju je spominjao, ishoditi potvrdu o prijavi rada, za ishođenje te potvrde, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, potrebna je "potvrda o radnom odnosu", a potpisani ugovor o radu koji je radniku 6. veljače 2024. predao 2. okrivljenik predstavlja upravo dokaz o zasnovanom radnom odnosu. Slijedom navedenog poriču počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret točkom 3. predmetnog optužnog prijedloga iz razloga što nisu imali namjeru niti su postupali s nehajem u odnosu na zapošljavanje državljanina treće zemlje i to iz jednostavnog razloga što isu željeli zaposliti takvog radnika niti su imali razloga sumnjati da nije riječ o državljaninu Bugarske, u odnosu na sva tri prekršaja koji im se stavljaju na teret predmetnim optužnim prijedlogom ističu kako na konkretno činjenično stanje treba primijeniti članak 30. stavak 1. Prekršajnog zakona i presudom ih osloboditi od optužbe zbog postojanja zablude o biću djela, nisu bili svjesni kako sklapaju ugovor sa GC, državljaninom Bosne i Hercegovine, dakle nisu bili svjesni okolnosti koja ulazi u sastav zakonskog opisa prekršaja za koje ih se tereti, ističu kako poštuju propise i sukladno svim zakonskim obvezama prijavljuju i zapošljavaju strane radnike, pri čemu se između ostalog ističe kako su tijekom studenog i prosinca 2023. ishodili dvije nove radne dozvole i produljili četiri radne dozvole za radnike koje zapošljavaju, u konkretnom slučaju koji se odnosi na radnika GC, okrivljeni su zbog obmanjivanja i lažnog predstavljanja radnika dovedeni u zabludu kako je riječ o čovjeku koji je državljanin EU-a, odnosno da ima reguliran radno-pravni status u Republici Hrvatskoj, podredno, ukoliko bi naslovljeni sud ipak proglasio okrivljene krivima za počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret, predlažu Naslovljenom sudu ublažiti kaznu u najvećoj mjeri koju dopušta Prekršajni zakon iz razloga što prije nisu osuđivani za ovakav ili sličan prekršaj, uzevši u obzir sve navedeno, predlažu sudu osloboditi ih od optužbe za počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret.

    4. Tijekom postupka 2. okrivljeni EC u svojoj obrani je naveo kako u cijelosti ostaje kod navoda pisane obrane, detaljno može naznačiti da je imao kontakte sa radnikom doslovno par dana u kontinuitetu, bila su 3-4 sastanka, tada ga je fizički vidio, misli da mu je u petak predočio dokumente kojima se predstavio, tada su obavili radnju sklapanja ugovora, a nezgoda se dogodila neposredno drugi dan. Na poseban upit suda 2. okrivljenik je iskazao da mu se stranac predstavio kao državljanin R. Bugarske, da se zove VC i od dokumentacije koju mu je predočio to je bila bugarska vozačka dozvola i bugarska osobna iskaznica sa fotografijama, na istima je doista vidio sliku osobe koja mu ih je predočila i nije imao razloga ne vjerovati da to nisu njegovi dokumenti, te dokumente je slikao i skenirao, nije imao razloga sumnjati da su to lažni dokumenti, fotografije istih predaje sudu u spis. Na poseban upit suda 2. okrivljenik je iskazao da ugovor o radu od strane radnika nije potpisan jer je govorio da iste mora predočiti agentu preko kojeg je započeo sa radnom u RH, nakon toga radnik je započeo s radom na radnom mjestu u zoološkom vrtu u Zagrebu, no dogodila se jedna nezgoda, radnik je bio ozlijeđen, on je bio izvođač radova i pozvala ga je policija, došao je u stanicu i tada su mu predočili dokumente na ime GC, policajac mu je predočio jedan dokument na kojem je bila slika tog radnika, te je pisalo ime GC, odgovorio mu je da osobu prepoznaje ali pod drugim imenom, na to mu je policijski djelatnik rekao da ta osoba ima zabranu ulaska u RH, nije mu ništa detaljno rekao, a njegov iskaz policija nije uopće cijenila. Na poseban upit suda 2. okrivljenik je iskazao da ne zna na koji način je policija utvrdila identitet te osobe, nakon toga se ništa nije dešavalo, tek ga je u ožujku Državni inspektorat tražio da dostavi dokumentaciju, sve zatraženo je dostavio, tada je dobio obavijest da će se pokrenuti prekršajni postupak. Na poseban upit suda 2. okrivljenik je iskazao da je Državnom inspektoratu dao iskaz kao i sada sudu, nakon nezgode policija mu je rekla da tu osobu izvede iz RH van, to je i učinio, odvezao ga je do graničnog prijelaza, s njime je razgovarao i pitao ga zašto mu je predočio lažne podatke, nije dobio nikakav konkretan odgovor, potvrdio mu je da se lažno predstavio, nije mu rekao kako je došao do tih dokumenata, autom ga je odvezao do GP Kostajnica, više nikada nije bio u kontaktu sa tom osobom, kontakte neposredne sa radnikom je imao samo on, a administrativne poslove oko prijave imao je prokurista AC, ako je potrebno može se istog saslušati kao svjedoka.

    5. Svjedok AC u svom je iskazu naveo kako je zaposlen u svojstvu prokurista kod 1. okrivljenika i o zaposlenju GC ima saznanja i komunicirao je o tome sa 2. okrivljenikom, pa tako zna da je on komunicirao sa osobom koja se predstavila kao V i tako su ga zvali cijelo vrijeme, te se obratio 2. okrivljeniku radi zaposlenja u 1. okrivljenoj pravnoj osobi, 2. okrivljenik mu je rekao da ga može zaposliti kad ishodi sve potrebne dokumente, radnik je zaposlen početkom veljače 2024. godine, sastavljen je ugovor o radu, no isti nije potpisan od strane radnika, ne zna zašto nije potpisan, no koliko se sjeća trebalo je ishoditi još neke dokumente jer se radilo o strancu i zato nije podnesena prijava mirovinskom osiguranju, stoji iza toga da je došlo do propusta da nije potpisan ugovor o radu u pisanom obliku od strane radnika i nije podnesena prijava mirovinskom osiguranju, tako je bilo jer su od strane radnika čekali da dostavi još neke dokumente. Na poseban upit suda svjedok AC iskazao je da je knjigovođa napisala ugovor, a radnik im je dao na uvid samo osobnu kartu i vozačku dozvolu, te ništa više, sjeća se da je vozačka dozvola bila na ime VC, to je uočio i rekao da je čudna kombinacija s obzirom na vjeroispovijest osobe, no on je rekao da mu je to po ocu, te da je živio i radio u Bosni. Na poseban upit suda svjedok AC iskazao je da on nije vidio originale tih dokumenata, već samo fotokopiju, dakle list papira na kojem su bili ti dokumenti, potvrđuje da su isti u spisu na listu 55. Na poseban upit suda svjedok AC iskazao je da vezano uz rad radnika sjeća se da je čak on sugerirao 2. okrivljeniku budući je trebalo dan-dva da se ishode papiri, da se radnik odveze na gradilište u zoološki vrt u Zagrebu. Na poseban upit suda svjedok AC iskazao je da su i ranije zapošljavali strane radnike i u početku je znalo proći i dva mjeseca da se ishode dokumenti vezano za rad stranaca, budući su vezani uz poslove koje obavljaju putem javne nabave ne mogu si dozvoliti rizik zapošljavanja bez dokumentacije ili mimo propisa, što podrazumijeva sve prijave i poštivanje normi zaštite na radu, u odnosu na konkretnog radnika dogodila se slučajnost. Na poseban upit branitelja da li je upoznat sa ugovorom od 6.2.2024. godine svjedok AC iskazao je da je upoznat sa istim i taj ugovor koji mu se predočuje je tipski ugovor koji je dostavljen radniku. Na poseban upit branitelja svjedok AC iskazao je i ponovio da je radnik počeo raditi u veljači 2024. godine, tu se može raditi eventualno o 3-4 dana prije 8.2.2024. godine, te ponavlja čekali su da radnik vrati potpisani ugovor i kompletiraju sve dokumente kako bi se on mogao prijaviti.

    6. Svjedokinja inspektorica rada Mirjana Horak u svom je iskazu navela kako je inspekcijski nadzor okrivljenih započet povodom prijave PUZ-a da su nakon dojave da je dana 8.2.2024. godine na gradilištu u ZOO vrtu u Maksimiru, Zagreb, zatečen strani državljanin BiH GC, u razgovoru s istim i ovdje 2. okrivljenikom RC, došli do saznanja da je radnik toga dana radio za poslodavca Nestor inženjering d.o.o., činjenicu da je GC radio za ovdje okrivljenje MUP je utvrdio u razgovoru sa istim u prostorijama IV. PP Zagreb o čemu su sačinili službenu zabilješku dana 14.2.2024. godine, pri tome je zabilježeno da je GC izjavio da je zaposlen u tvrtki Nestor inženjering i da tu radi neprijavljeno već godinu dana i da je od strane firme smješten u [adresa], te da je dana 8.2.2024. godine sa ostalim kolegama iz te tvrtke radio na gradilištu u zoološkom vrtu u Zagrebu kada je došlo do njegove ozljede na radu, vezano za ovu predstavku MUP-a ovdje okrivljenima je upućen pisani nalog za dostavu tražene dokumentacije i očitovanje o radno-pravnom statusu ĆC, nakon čega je 2. okrivljenik EC pristupio i zamolio da o radno-pravnom statusu zatečenog stranca se pisano očituje putem svojeg odvjetnika i doista je nakon toga odvjetnik Frano Štura dostavio u spis pisano očitovanje vezano za radno-pravni status GC, no s obzirom na sadržaj tog pisanog očitovanja nije položila vjeru istom jer u prvom dijelu očitovanja nedvojbeno se navodi da je osoba GC koji se ovdje imenuje kao V bila u kontaktu sa direktorom od kolovoza 2023. godine, da su razgovarali o potrebi poslova na radovima u zoološkom vrtu u Zagrebu, da mu je direktor iz iskustva naglasio da mora imati radnu dozvolu, a nakon toga da mu je ta osoba koju nazivaju V izričito rekla da ima radnu dozvolu i da to sve vodi jedna agencija, isto je kontradiktorno u završnom dijelu pisanog očitovanja u kojem okrivljeni očigledno žele dokazati da su bili prevareni, da su mislili da se radi o državljaninu Bugarske koji nema obvezu ishođenja dozvole za boravak i rad, s obzirom na navedeno nije položena vjera pisanom očitovanju da su okrivljeni bili u zabludi tim više što je od MUP-a zatraženo pisano očitovanje da li postoji osoba VC i da li je isti imao dozvolu za boravak i radu u RH, na što je dobila odgovor da ta osoba ne postoji i nije imala dozvole za boravak i rad niti za jednu tvrtku u RH, shodno navedenom podnesen je ovaj optužni prijedlog jer smatra da je dana 8.2.2024. godine nesporno utvrđeno da je od strane MUP-a identificirana osoba GC radio za tvrtku Nestor inženjering d.o.o., da nije imao sklopljen ugovor o radu, što je obveza bez obzira o kojem državljaninu se radi, te nije bio prijavljen nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja što je također obveza, a budući se radilo o državljaninu BiH stava su da je korišten rad državljanina treće zemlje bez dozvole za boravak i rad. Na poseban upit suda svjedokinja inspektorica Mirjana Horak iskazala je da je nesporno utvrđeno iz očitovanja da je osoba čiji je identitet utvrđen po djelatnicima MUP-a radnik GC dana 8.2.2024. godine obavljao rad za 1.i 2. okrivljene kao poslodavca u Zagrebu, na lokaciji zoološkog vrta gdje je nastupila ozljeda na radu navedenog radnika, u odnosu na dostavljenu dokumentaciju koja prileži pisanoj obrani da je sastavljen ugovor o radu sa radnikom svjedokinja inspektorica Mirjana Horak iskazala je da je ugovor na očitovanje dostavljen, a u odnosu na navode obrane može reći da je iz ugovora utvrđeno da je isti sastavljen 6.2.2024.g., bez potpisa radnika, isto tako uz očitovanje joj je dostavljena preslika identifikacijskog dokumenta, ponavlja, sve i da se dogodila situacija da se osoba identificirala kao VC, ugovor bez potpisa od strane radnika i prijave istog nadležnim tijelima upućuje na činjenicu da je radnik zatečen na radu 8.2.2024. godine radio bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku, s obzirom na to nije izdana niti pisana potvrda, te nije izvršena prijava mirovinskom osiguranju iako je rad započet jer je isti trebao biti prijavljen na dan početka rada. Na poseban upit suda svjedokinja inspektorica Mirjana Horak iskazala je da nije dobila obrazloženje od okrivljenih zašto nije potpisan ugovor o radu od strane radnika, te zašto taj radnik na dan početka rada nije prijavljen nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja.

    7. Svjedok GC u svom je iskazu naveo kako je u RH došao nakon potresa u Petrinji kao volonter pomoći ljudima, bio je dugo vremena u RH i svaki mjesec je izlazio iz RH i vraćao se kući, susreo je RC iz firme Nestor Inženjering koji ga je pitao da li želi za njega raditi u Jabukovcu na objektu žbukanja jednog doma zdravlja, radio je 3-4 dana i tada je došla inspekcija kontrole rada, tada je nazvao gazdu EC i on mu je rekao da ništa ne govori inspektoru nego da im kaže da je njegova dokumentacija u izradi i da će on poslati njegovu dokumentaciju inspektoratu, da je to u procesu, tako je i bilo, rekao je inspektoru sve to, a naknadno je saznao da je 2. okrivljenik dao inspektoru lažnu dokumentaciju za njega, njemu se inspektor više nije javio. Na poseban upit suda svjedok GC iskazao je da kada je došao raditi za 1. okrivljene dao je 2. okrivljeniku svoju putovnicu i ličnu kartu, isti su bili kod njega 3-4 mjeseca, putovnica i lična karta su normalno glasili na njegovo ime i prezime, iste su i danas važeće i vrijede. Nakon što mu je predočena preslika putovnice broj [broj putovnice] svjedok GC iskazao je da se radi o njegovoj putovnici koju je dao 2. okrivljeniku, nakon ta 3-4 mjeseca tražio je 2. okrivljenika putovnicu kako bi mogao otići kući jer mora svaki mjesec izaći iz RH, no on mu je rekao da su dokumenti u policiji i da će se riješiti njegovi papiri, te da ne ide na granicu i neće dobiti kaznu, te da su dokumenti u proceduri, tako je radio za 1. i 2. okrivljenika cijelu godinu po cijeloj RH do nesretnog slučaja 8.2.2024. godine u Zagrebu u zoološkom vrstu, tada je u jutarnjim satima došao na gradilište, radili su neki krov, tada je stao na nešto klizavo na krovu, neku travu i pao s krova na pod, nije znao za sebe, tada je radio sa kolegama, sjeća se da je jedan bio A koji je znao hrvatski, sa njime su radili 3 R i 3 B koji isto nisu imali dokumente, tada je taj kolega A pozvao hitnu jer je on bio bez svijesti, pozvao je i policiju, probudio se kada su ga zalili vodom, tada je došao i 2. okrivljenik, rekao je da se ne sekira, da će ga odvesti u neku privatnu bolnicu a ne državnu, rekli su mu kolege da ne pristane na to, tada je čuo da je pozvana hitna i policija, zna da je 2. okrivljenik rekao da zašto su to uradili, tada je prvo došla policija, a nakon 10 min je došla hitna, odvezli su ga u bolnicu i operirali, ležao je u bolnici, u bolnicu je došao 2. okrivljenik i pokupio je tada svu radnu opremu koja je bila njegova, ostao je doslovce u gaćama, svu odjeću na kojoj je bilo logo firme je pokupio, nakon toga više nije imao kontakta 5-6 dana sa okrivljenima, u bolnici je dobio neku odjeću od medicinske sestre, tada je kontaktirao 2. okrivljenika putem telefona i tražio da mu donese nešto garderobe koja je bila [adresa] u stanu gdje ga je smjestio 2. okrivljenik, tamo je dakle stanovao i to mu je osigurao 2. okrivljenik. Nakon što mu je predočeno da se radi o adresi [adresa] svjedok GC iskazao je da je točno da je to bila adresa na koju ga je smjestio 2. okrivljenik, radilo se o kući na dva kata, tamo su bili svi radnici, D su bili na drugom katu, a oni u prizemlju, bilo ih je 6-7 u prizemlju, iako je 2. okrivljenik obećao da će mu donijeti robu nikada ju nije donio, tada je kontaktirao sa djevojkom iz Siska i ona mu je kupila neku robu i donijela ju u bolnicu, budući je tijekom liječenja od jednog doktora dobio upute da kupi neke lijekove i štake, opet je kontaktirao 2. okrivljenika i rekao mu da mu treba novac i da mu isplati 6-7 plaća koje mu nikada nije isplatio, pa ni dan danas, na to je isti nakon 2-3 dana došao u bolnicu jer ga je i doktor kontaktirao, 2. okrivljenik je došao u bolnicu i donio mu što je doktor rekao, tada su mu rekli da mora nakon otpuštanja iz bolnice otići u policiju postaju u Zagrebu da bi dao neku izjavu. Na poseban upit suda svjedok GC iskazao je da mu je 2. okrivljenik vratio putovnicu i ličnu kartu kad je došao pokupiti garderobu u kojoj je radio, dakle to je bilo na dan kada je već bio u bolnici, u međuvremenu je bila i policija i tražila od njega dokumentaciju i izjavu iako mu je 2. okrivljenik rekao da kaže da ih je izgubio, nije učinio kako je on rekao, policija mu je rekla da kada završi s liječenjem da se mora javiti u stanicu i da će morati napustiti zemlju, kada je završio liječenje otpušten je iz bolnice, doktor je rekao da se pozove policija koja bi ga odvezla do stanice da da izjavu, no kada je otpušten došao je i EC i rekao da će ga odvesti u stanicu, ušli su u njegov kombi, otišli su do stanice policije, dao im je izjavu, vratio ga je u stan u [adresa] u istu tu kuću, bio je tamo 4 dana, imao je bolove i tražio je novac za tablete protiv bolova, rekao je da nema novaca, nakon tih 4 dana rekao je da ga vozi do granice Brčko distrikt i da će tamo ući u BiH, te ga je odvezao do granice, prešao je granicu, dali su mu zabranu ulaska godinu dana, tamo ga je u kolicima na autobusnom stajalištu ostavio i otišao u Zagreb, a on je nazvao familiju da dođe po njega i to je sve. Na poseban upit suda svjedok GC iskazao je da nije nikada sa poslodavcem imao sklopljen ugovor o radu niti je ikada dobio prije početka rada potvrdu o sklapanju ugovora o radu u pisanom obliku. Na poseban upit suda svjedok GC iskazao je da je na dan 8.2.2024. godine počeo na radu u Zagrebu, u zoološkom vrtu i tada je pao. Na poseban upit suda svjedok GC iskazao je da je u više navrata tijekom godine dana radio za 1. i 2. okrivljenika, uvijek mu je 2. okrivljenik govorio da su njegovi papiri u procesu. Na poseban upit suda svjedok GC iskazao je da nije imao prijavljeno mirovinsko niti zdravstveno osiguranje i bolnica ga za liječenje tereti računom od 1.000 eura, tražio je da mu se omogući isplata tog duga u ratama. Na poseban upit suda svjedok GC iskazao je da je točno da nije imao dozvolu za rad i boravak u RH, poslodavac mu je stalno navodio da su njegovi papiri u procesu. Na poseban upit suda svjedok GC iskazao je da nikada u kontaktu sa okrivljenima nije sebe predstavljao lažnim imenom, nikada nije čuo za ime VC, nikada nije dao nikakve osobne dokumente niti iskaznicu na ime VC 1. i 2. okrivljenima. Nakon što mu je predočen list spisa 19 na kojem je preslika dokumenata na ime VC Ivanov svjedok GC iskazao je da on to prvi puta vidi, želi napomenuti da je prije ovog ročišta bio u kontaktu sa 2. okrivljenikom, nazvao ga je i rekao mu da je pozvan u svojstvu svjedoka, to je prvi kontakt otkada je otišao iz RH, rekao mu je da će se odazvati, nije mu vjerovao, slikao mu je poziv, na to mu je 2. okrivljenik rekao da ne dolazi jer će to biti problem, rekao mu je da će biti prinudno doveden, a na to je 2. okrivljenik rekao da ako nikoga ne dovode iz Bosne da neće niti njega, rekao mu je da će se odazvati jer ne želi imati poteškoće i probleme u RH i ne želi se kratko i jasno igrati sa sudom, u RH ima životnu partnericu i želi sa njom nastaviti život bez problema. Nakon što mu je predočena obrana 1. i 2. okrivljenika svjedok GC iskazao je da od toga nema ništa, oni mogu pričati što hoće, ponavlja nije se predstavio niti dao dokumente na ime VC, nikada nije ništa slično učinio, okrivljeni su znali njegovo ime i prezime od prvog dana kada su ga kontaktirali za rad, ima državljanstvo BiH, a u Rumunjskoj nikada nije niti bio, te je predao u spis medicinsku dokumentaciju koju posjeduje. Na kraju iskaza svjedok GC iskazao je da je njegovo zdravstveno stanje loše, još uvijek hoda na štakama, mora napraviti još neke preglede i izvaditi neka dva šarafa iz noge da bi se mogao kretati normalno. Na poseban upit branitelja da li je u RH radio za nekog drugog poslodavca svjedok GC iskazao je da je u RH došao kao volonter nakon potresa u Petrinji, a radio je u RH prije 5-6 godina za jednu firmu Gradnja Planina i imao je dokumente, to se može vidjeti u sustavu, dakle prije potresa je to bilo.

    8. Temeljem obrana 1. i 2. okrivljenih, uvida u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu čitajući optužni prijedlog, e-mail korespondenciju IV PP Zagreb od 15.2.2024. godine, službenu zabilješku sastavljenu po policijskim službenicima od 14.2.2024., presliku putovnice broj [broj putovnice], službenu zabilješku o dojavi evidencija dojave 8615/24 od dana 8.2.2024., izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju sastavljeno po policijskim službenicima, narudžbu od 17.1.2024., očitovanje odvjetnika Frano Štura Državnom inspektoratu od 27.3.2024., ugovor o radu na određeno vrijeme poslodavca Nestor Inženjerin d.o.o. i radnika VC od 6.2.2024., presliku identity card na ime VC, dopis IV PP Zagreb Državnom inspektoratu od 22.4.2024. dostava podataka, obavijest temeljem čl. 109a Prekršajnog zakona počinitelju prekršaja Nestor Inženjering d.o.o. i RC, izvod iz trgovačkog registra, izvod iz prekršajne evidencije za 1. i 2. okrivljene, punomoć odvjetniku Frano Štura 1. i 2. okrivljenika, pisanu obranu 1. i 2. okrivljenika, zapisnik o ispitivanju 1. i 2. okrivljenika od 17.9.2024. godine, zamjeničku punomoć, zapisnik o ispitivanju svjedoka inspektorice Mirjane Horak od 6.11.2024. godine, zamjeničku punomoć za odvjetnicu Ester Despot, zapisnik o ispitivanju svjedoka AC od 6.11.2024. godine, ispravak optužnog prijedloga zaprimljen 11.11.2024. godine, zapisnik o ispitivanju 1. i 2. okrivljenika od 14.1.2025., zapisnik o ispitivanju svjedoka GC od 24. veljače 2025., medicinsku dokumentaciju na ime GC, otpusno pismo i epikrizu od 13.2.2024., nalaz i mišljenje ljekara specijaliste od 2.4.2024. godine i podnesak 1. i 2. okrivljenih zaprimljen 3.3.2025. godine sa prilozima, te iskaza saslušanih svjedoka AC, GC i inspektorice rada Mirjane Horak, sutkinja je utvrdila da je činjenično stanje dovoljno razjašnjeno, nije provodila daljnje dokaze i donijela je odluku kao u izreci ove presude.

    9. Iz iskaza svjedoka AC proizlazi kako je isti prokurista 1.okrivljene pravne osobe, a o zaposlenju radnika naveo je da je vezano uz navedenog radnik početkom veljače 2024. godine sastavljen ugovor o radu, ali da isti nije potpisan od strane radnika, ne zna zašto nije potpisan, sjeća se da je trebalo još ishoditi neke dokumente jer se radilo o strancu. Svjedok je naveo da je došlo do propusta, nije potpisan ugovor o radu u pisanom obliku od strane radnika, nije podnesena prijava mirovinskom osiguranju i u odnosu na konkretnog radnika dogodila se slučajnost.

    10. U nastavku postupka sud je saslušao svjedokinju Mirjanu Horak, inspektoricu rada, koji iskaz je sud prihvatio u cijelosti. Isti je sudu dan detaljno i uvjerljivo, pri tom ne našavši okolnosti koje bi dovele u sumnju takovu ocjenu dokaza, svjedokinja je na postavljena pitanja dala argumentirane i sudu uvjerljive odgovore, te je iskaz u korelaciji sa dokumentacijom priloženom u spisu.

    11. Uvidom u ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen s NESTOR INŽENJERING d.o.o. i BC, koji prileži spisu, vidljivo je da je isti sastavljen u [adresa], 6.4.2024. godine te da je isti potpisan od strane poslodavca, bez potpisa radnika.

    12. Uvidom u očitovanje IV PP Zagreb od 22.4.2024. godine utvrđeno je kako GC, rođen **.**.1985. godine, državljanin Bosne i Hercegovine na dan 8.2.2024. godine nije imao nikakvo važeće odobrenje za boravak i rad u Republici Hrvatskoj niti je imao ikakav zahtjev za odobrenje dozvole za boravak i rad u postupku, predmetni je 2019. godine imao odobrenu dozvolu za boravak i rad izdanu od strane PP Sesvete za rad u poduzeću Građenje Planina d.o.o., važeću od 4.6.2019. godine do 3.6.2020. godine, a koja je poništena Rješenjem PP Sesvete 511-19-35/9-UP/I-1018/19. od 19.3.2020. godine, rješenje pravomoćno dana 17.4.2020. godine, predmetni je 2022. godine u PU Zagrebačkoj imao podnesen zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad od 23.2.2022. godine za rad u poduzeću MD Instal-gradnja d.o.o., ali je predmet obustavljen dana 8.4.2022. godine sa napomenom – stranka odustala, te je predmetni postupio po Rješenju IV PP Zagreb Klasa NK-UP/I-216-04/24-01/739, urbroj 511-19-30- 24-1 od 14.2.2024. godine kojim mu je i u kojem mu je određen rok od 7 (sedam) dana, u kojem je dužan dragovoljno napustiti EGP i u kojem mu se određuje zabrana ulaska i boravka u EGP u trajanju od 1 (jedne) godine računajući od dana napuštanja EGP-a odnosno Republike Hrvatske u roku koji je određen, isti je napustio EGP preko MCGP Gunja dana 16.2.2024. godine i otišao u Bosnu i Hercegovinu i ne nalazi se u Republici Hrvatskoj, isti ima važeću zabranu ulaska i boravka u EGP od 16.2.2024. godine do 16.2.2025. godine. Na kraju očitovanja naznačeno je kako provjerom po podacima VC, rođen **.**.1981. godine, državljanin Republike Bugarske, u evidencijama MUP- a nije pronađena osoba sa takvim podacima, a uvidom u presliku osobne iskaznice i vozačke dozvole Republike Bugarske, utvrđeno je da se prema fotografiji koja se na njima nalazi vrlo vjerojatno radi o krivotvorinama.

    13. Nesporna je činjenica kako je radnik sa utvrđenim identitetom GC, rođen **.**.1985. godine, državljanin BiH obavljao poslove građevinskog radnika za poslodavca 1. okrivljenika, u kojem je odgovorna osoba 2. okrivljenik, dana 8.2.2024. godine, te da je tako zasnovan radni odnos. Nesporno je nadalje da 1. i 2. okrivljeni navedenom radniku nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije započinjanja rada, budući s istim nije prije početka rada bio sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku, kao što je i nesporna činjenica da za istog poslodavci nisu najkasnije prije početka rada dana 8.2.2024. godine, podnijeli prijavu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

    14. Isto tako, nesporno je utvrđeno da je radnik GC doživio nesreću na radu dana 8.2.2024. godine na lokaciji u Zagrebu, Maksimirska, ZOO, i da su navedenu lokaciju pristupili djelatnici HMP, gdje je GC odvezen u KB Dubrava na odjel traumatologije, te su istom utvrđene teške tjelesne ozljede. Navedeno je utvrđeno uvidom u službenu zabilješku o dojavi IV PP Zagreb, iz koje je utvrđeno da je dana 8.2.2024. godine u 8:34 sati od strane nepoznate NN osobe iz Zagreba dojavljena nesreća na radu, pad sa skele, GC, te da je upućena HMP. Nadalje, iz navedene službene zabilješke vidljivo je da su na mjesto događaja upućeni policijski službenici IV PP Zagreb. Spisu također prileži izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju sastavljeno po policijskim službenicima u kojem su isti naznačili kako je na mjestu dojave zatečen EC, vlasnik firme NESTOR INŽENJERING, te njegov zaposlenik GC, rođen **.**.1985., sa prebivalištem u [adresa], te je od istog zatraženo po otpuštanju iz bolnice javljanje u IV PP Zagreb radi reguliranja boravka.

    15. U svom iskazu svjedok GC naveo je kako je 8.2.2024. godine radio za poslodavca 1. i 2. okrivljenika u zoološkom vrtu, kada je pao, bio je bez svijesti i tada je jedan kolega A pozvao hitnu pomoć. Iz iskaza proizlazi da je 2. okrivljenik također došao na mjesto događaja, kao što su na mjesto događaja došli i policija i hitna pomoć, te je prevezen u bolnicu jer je zadobio povrede, a kada je otpušten iz bolnice, jer je to zatražila policija, otišao je u policijsku stanicu gdje je dao izjavu, odvezao ga je 2. okrivljenik i nakon toga ga vratio u stan u [adresa] i tamo je boravio 4 dana, a nakon toga ga je odvezao do granice u Brčko distrikt i ušao u BiH. Iz iskaza svjedoka proizlazi kako nikada u kontaktu sa 1. i 2. okrivljenima nije sebe predstavio lažnim imenom i nikada nije čuo za ime VC, niti bi ikada dao osobne dokumente na to ime. Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da nije imao prijavu mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, te ga je bolnica teretila za liječenje. Isto tako, nije dobio potvrdu o sklapanju ugovora o radu prije početka rada u pisanom obliku, niti je imao sklopljen ugovor o radu, te je svjedok iskazao kako nije imao dozvolu za rad i boravak u RH. Svjedok je naveo da mu je poslodavac iskazivao da su njegovi papiri u procesu, te je naveo kako mu okrivljeni nisu niti isplatili plaću za obavljeni rad, te upire na činjenicu da se nikada nije predstavljao okrivljenima niti dao dokumente na ime VC, okrivljeni su znali njegovo ime i prezime od prvog dana kada su ga kontaktirali za rad, državljanin je BiH, te je prije ročišta imao kontakte sa 2. okrivljenikom, rekao mu je da je pozvan u svojstvu svjedoka, na što mu je 2. okrivljenik rekao da ne dolazi jer će imati probleme. Svjedok je predočio medicinsku dokumentaciju iz koje je utvrđeno da je isti u događaju od 8.2.2024. godine zadobio trimaleolarni prijelom desnog gležnja, te kako nema zdravstveno osiguranje. Na iskaz svjedoka braniteljica okrivljenih nije postavila pitanja te je iskazala primjedbu na istinitost iskaza u dijelu protivnom obrani, bez naznake specijalnih očitovanja. Iskaz saslušanog svjedoka sud je prihvatio u cijelosti cijeneći ga uvjerljivim i istinitim, svjedok je iskazivao uvjerljivo, objektivno i vrlo detaljno u opisu činjenica bitnih za utvrđenje bića djela prekršaja. Iskaz je također u skladu je sa dokumentacijom koja prileži spisu i ostalim provedenim dokazima, gdje sud nije našao okolnosti koje bi dovele u sumnju istinitost navedenog iskaza, uključujući i prigovore 1. i 2. okrivljenika na kontradiktornost i istinitost navedenog iskaza. Sud nije našao kontradiktornosti u iskazu saslušanog svjedoka, već upravo suprotno, isti je u suglasnosti sa dokumentacijom koja je sastavljena od strane policijskih službenika, sa službenom zabilješkom o dojavi i medicinskom dokumentacijom. Isto tako, sud nije našao razloge zbog kojih bi svjedok lažno svojim iskazom teretio okrivljene. Naime, svojim svjedočenjem svjedok je iskazivao o činjenicama kojima također potvrđuje svoje protupravno postupanje na način da je radio u Republici Hrvatskoj bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, a zbog kojega je morao postupiti po rješenju policije i napustiti teritorij Republike Hrvatske, stoga navedeno dodatno upućuje da je iskaz istinit i vjerodostojan. Nadalje, ostale primjedbe okrivljenih na iskaz svjedoka dostavljene pisanim podneskom nakon saslušanja svjedoka ocijenjene su kao paušalne, neargumentirane, dok činjenice koje se odnose na vrijeme prije i nakon nastanka prekršaja, nisu odlučne za predmet ovog postupka, za koje sud smatra da su usmjerene odugovlačenju prekršajnog postupka u svrhu izbjegavanja prekršajne odgovornosti.

    16. U svojoj obrani 1. i 2. okrivljeni su poricali počinjenje prekršaja u bitnom navodeći kako nisu počinili prekršaje jer su od strane radnika bili dovedeni u zabludu u odnosu na njegov identitet misleći da se pritom radi o državljaninu Republike Bugarske, identiteta VC, te da su nakon štetnog događaja 8.2.2024. godine u razgovoru sa policijom saznali pravi identitet radnika GC. Nadalje, u obrani navode kako djelo pod točkom 1 nisu počinili iz razloga što su u predmetnom slučaju 1. okrivljeni kao poslodavci sastavili i potpisali ispravu koja je sadržaj ugovora o radu s BC, te da je točno da nisu sklopili ugovor o radu sa ĆC, niti mu izdali pisanu potvrdu, ali nisu niti znali pravi identitet radnika. Isto tako, navode da nisu imali razloga posumnjati u istinitost identiteta, pa je njihova zabluda neotklonjiva, te da su u konačnici sklopili ugovor o radu u pisanom obliku sa osobom koja je započela rad kod 1. okrivljenika 6. veljače 2024., ističu kako stoga nisu niti mogli prijaviti mirovinskom osiguranju GC zbog toga što nisu znali stvaran i istinit identitet radnika sa kojim je 1. okrivljenik zasnovao radni odnos. U nastavku obrane naveli su kako misleći da je radnik državljanin članice EU-a smatraju da nisu počinili prekršaj pod točkom 3 jer državljani članice Europske unije ne moraju imati dozvolu za boravak i rad u RH i smatrali su da nije potrebno istu ishoditi, već da će radnik ishoditi potvrdu o prijavi rada.

    17. Sud nije prihvatio navode obrane 1. i 2. okrivljenih obzirom je ista dana neuvjerljivo, te je u suprotnosti sa dokazima provedenim u ovom postupku. Navodi obrane u kojima 1. i 2. okrivljeni navode da su bili u zabludi u odnosu na identitet radnika su u cijelosti otklonjeni dokazima provedenim u ovom postupku. Naime, iz iskaza saslušanog svjedoka radnika GC proizlazi kako su okrivljeni znali njegov stvarni identitet. Isto tako, svjedok AC, prokurista 1. okrivljenih, decidirano je naveo kako je radnik GC kojeg je on znao kao osobu " V", stranac, da je osobno sugerirao 2. okrivljeniku da istog odveze na gradilište jer je za istog trebalo dan- dva da se ishode papiri, a budući su i ranije zapošljavali strane radnike znalo je proći i do 2 mjeseca da se ishode dokumenti vezano za rad stranaca. Iskaz saslušanog svjedoka u opisanom dijelu sud je prihvatio kao istinit i uvjerljiv. Takovim iskazom svjedoka otklonjen je navod obrane da su bili u zabludi da se radi o strancu za kojeg nije trebalo ishoditi papire vezano za njegov rad. U konačnici uvjerenje da okrivljeni nisu bili u neotklonjivoj zabludi u odnosu na navedene činjenice proizlazi iz same obrane koja je u navedenom dijelu kontradiktorna. Dakle, okrivljeni najprije u svojoj obrani navode kako su sa osobom naziva " L" u kontaktu od ljeta 2023. i da se u odnosu na njega mora riješiti pitanje njegovog statusa, odnosno ishoditi radnu dozvolu, što je u kontradiktornosti nastavku obrane gdje navode da su bili uvjereni da je radnik državljanin Bugarske i da za istog ne moraju imati dozvolu za boravak i rad, budući imaju iskustvo sa zapošljavanjem stranih državljanina. Stoga je sud s obzirom na sve provedene dokaze nedvojbeno utvrdio kako su 1. i 2. okrivljeni koristili rad radnika GC, državljanina Bosne i Hercegovine, treće zemlje, dana 8.2.2024. godine, a koji nije imao dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj i tako postupali suprotno odredbi čl. 88. st. 1. Zakona o strancima.

    18. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno kako 1. i 2. okrivljeni nisu prije početka rada radniku izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu budući nije prije početka rada bio sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku. Navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka GC. Naime, sa citiranim radnikom uopće nije sklopljen ugovor o radu niti mu je izdana pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu. U odnosu na navode obrane da je ugovor o radu sa radnikom BC sastavljen u pisanom obliku i da se zato ne može primijeniti odredba iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu, sud iste nije prihvatio obzirom isti nisu u skladu sa citiranim odredbama Zakona o radu, jer ugovor bez potpisa radnika ne predstavlja valjani sklopljeni ugovor o radu u pisanom obliku. Isto tako, iz samog iskaza svjedoka AC proizlazi kako je doista došlo do propusta na način da je sastavljen ugovor o radu ali isti nije bio potpisan od strane radnika, te isto tako nije podnesena niti prijava mirovinskom osiguranju. Iz tako utvrđenih činjenica proizlazi kako 1. i 2. okrivljeni nisu podnijeli u zakonskom roku prijavu radnika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

    19. Kako je o ocjeni suda provedenim dokaznim postupkom činjenično stanje u potpunosti točno utvrđeno, sud nije provodio daljnje dokaze, uključujući i prijedlog okrivljenih za opetovano saslušanje radnika GC, kao i drugih svjedoka, nailazeći da ispitivanje navedenih svjedoka nije neophodno, te se provođenje ovih dokaza ukazuje nepotrebnim i odugovlačećim. Ističe se činjenica da 1. i 2. okrivljeni uredno pozvani na saslušanje svjedoka GC nisu pristupili, te svoj izostanak nisu opravdali, čime je 1. i 2. okrivljenima omogućeno konfrontacijsko pravo, dok je prisutan branitelj 1. i 2. okrivljenih na saslušanju naznačenog svjedoka iskazao da nema daljnjih pitanja za svjedoka, konstatirajući primjedbu na istinitost iskaza koji je protivan obrani, bez naznake nekih specijalnih očitovanja.

    20. Analizirajući sve provedene dokaze, kako svakog pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da je činjenično stanje potpuno i nedvojbeno utvrđeno, te je našao dokazanim da su 1. i 2. okrivljeni počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret kako je to naznačeno u izreci ove presude. Stoga je sud 1. i 2. okrivljene oglasio krivima za prekršaje iz čl. 229. st. 1. t. 3. i st. 2. Zakona o radu, čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima i izrekao im primjerene novčane kazne.

    21. Prilikom odmjeravanja novčanih kazni sutkinja je 1. okrivljenoj pravnoj osobi kao cijenila kao olakotno dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, ne našavši posebno izraženih otegotnih okolnosti, te je sud uvjerenja da će se ovako izrečenim novčanim kaznama i to u zakonski propisanim minimalnim iznosima, u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

    22. Prilikom odmjeravanja novčane kazne 2. okrivljeniku odgovornoj osobi sutkinja je kao olakotno cijenila dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, ne našavši posebno izraženih otegotnih okolnosti, te je sud uvjerenja da će se ovako izrečenim novčanim kaznama i to u zakonski propisanim minimalnim iznosima u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

    23. Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona izrečene novčane kazne sutkinja je zbrojila i 1. i 2. okrivljenima izrekla ukupne novčane kazne jednake zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

    24. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. i 2. okrivljeni su upozoreni da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    25. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. i 2. okrivljeni su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji trošak je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

    U Sesvetama, 7. ožujka, 2025.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Gabrijela Geršić, v.r.

    Eufemija Nanković, v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Prekršajni odjel, Industrijska cesta 15, Sesvete, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.