REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PN-722/2022-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vanesi Peruzović Čuić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Suvlasnika stambene zgrade u [adresa], OLN, OIB [osobni identifikacijski broj], OL, OIB [osobni identifikacijski broj], ČL, OIB [osobni identifikacijski broj], Strojokom d.o.o., OIB 59044660242, CL, OIB [osobni identifikacijski broj], UL, OIB [osobni identifikacijski broj], TL, OIB [osobni identifikacijski broj], RL, OIB [osobni identifikacijski broj], ČLN, OIB [osobni identifikacijski broj], ML, OIB [osobni identifikacijski broj], PL, OIB [osobni identifikacijski broj], EL, OIB [osobni identifikacijski broj], GL, OIB [osobni identifikacijski broj], ĆL, OIB [osobni identifikacijski broj], ŽL, OIB [osobni identifikacijski broj], AL, OIB [osobni identifikacijski broj], BL, OIB [osobni identifikacijski broj], SL, OIB [osobni identifikacijski broj], NL, OIB [osobni identifikacijski broj], ZL, OIB [osobni identifikacijski broj], ĐL, OIB [osobni identifikacijski broj], CLN, OIB [osobni identifikacijski broj], Opseg d.o.o., OIB 59253715446, HL, OIB [osobni identifikacijski broj], ŠL, OIB [osobni identifikacijski broj], JL, OIB [osobni identifikacijski broj], FL, OIB [osobni identifikacijski broj], VL, OIB [osobni identifikacijski broj], G.T. trade d.o.o.; OIB [osobni identifikacijski broj], ULN, OIB [osobni identifikacijski broj], Euroinspekt-drvokontrola d.o.o., OIB 32280738674, DL, OIB [osobni identifikacijski broj], KL, OIB [osobni identifikacijski broj], IL, OIB [osobni identifikacijski broj], LL, OIB [osobni identifikacijski broj], OV, OIB [osobni identifikacijski broj], ČV, OIB [osobni identifikacijski broj], CV, OIB [osobni identifikacijski broj], UV, OIB [osobni identifikacijski broj], TV, OIB [osobni identifikacijski broj], RV, OIB [osobni identifikacijski broj], MV, OIB [osobni identifikacijski broj], PV, OIB [osobni identifikacijski broj], EV, OIB [osobni identifikacijski broj] i TLN, OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po upravitelju Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB 03744272526, a on po punomoćniku Marku Bujiću, odvjetniku u Zagrebu, Andrije Kačića Miošića 9A, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 22. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljima iznos od 41.998,21 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. ožujka 2021. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a, na račun zajedničke pričuve, koji upravitelj stambeno-poslovne zgrade u [adresa], društvo Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., ima otvoren kod Zagrebačke banke d.d., IBAN: [broj bankovnog računa], a sve u roku od 8 dana.

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi trošak ovog parničnog postupka, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate, a određenim člankom 29. stavak 2. i 8. ZOO-a, u roku od 8 dana.“

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici nekretnine i to Stambeno poslovne zgrade na adresi u [adresa], sagrađene na kat. čestici br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da su sa tuženikom zaključili ugovor o osiguranju, broj police: [broj police]. U noći s 25. na 26. rujna 2020. godine, uslijed obilnih (ekstremnih) količina padalina, dogodio se štetni događaj, kojom prilikom je došlo do punjenja zajedničke kanalizacijske mreže zgrade [adresa], 10a i 12, Zagreb, koje je dovelo do tlačnog režima unutar sustava odvodnje, a za koji režim kanalizacijski sustav nije projektiran niti izveden. Navedeno je rezultiralo izlijevanjem otpadnih i oborinskih voda na spojevima cijevi, izbijanja spojeva na mjestima najvećeg pritiska (koljena na etaži -1 i prizemlju) te izbijanja cijevi na spojevima poslije prodora kroz temelje te na ulasku u reviziono okno horizontalnog kolektorskog sustava zgrade – što sve nedvojbeno čini zajednički sustav odvodnje predmetne stambene zgrade (njen sastavni dio). Radovi na sanaciji štete, izvedeni su po izvođaču obrt „ [obrt]“, vl. GV, i to prema stvarno izvedenim količinama, sve radi sprječavanja nastanka daljnje, veće štete uslijed ponavljanja naglog i nepredvidljivog štetnog događaja. Nadalje navode da su prvotno postavljenim odštetnim zahtjevom od tuženika potraživali iznos od 49.026,14 kn te da je tuženik priznao i dana 10. prosinca 2020. isplatio iznos štete od 7.027,93 kune, dok je osporen iznos od 41.998,21 kune, kojeg potražuju u ovom sudskom postupku. Naime, nedvojbeno je da su radovi sanacije radi sprječavanja nastanka veće štete u slučaju ponavljanja štetnog događaja izvedeni na sustavu zajedničke odvodnje stambene zgrade (ne sustavu javne odvodnje i ne izvan osiguranog objekta), i to sve sukladno odredbi članka 33. Posebnih uvjeta za kombinirano osiguranje tuženika. Navedeni radovi predstavljaju obvezu definiranu Općim uvjetima osiguranja imovine, i to za suvlasnike, koji su dužni poduzeti sve što je razborito i u njihovoj moći da se ograniče štetne posljedice predmetnog štetnog događaja, i za osiguratelja po kojima je isti dužan nadoknaditi troškove, gubitke, a i druge štete prouzročene pokušajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog slučaja, te pokušajem da se ograniče njegove štetne posljedice, pa i onda ako su ti pokušaji ostali bez uspjeha. Djelomičnom sanacijom izljeva iz kanalizacijskih cijevi, nije se mogla sanirati šteta koja je nastala suvlasnicima, niti se takvom sanacijom sa sigurnošću mogao spriječiti nastanak štete u slučaju ponavljanja štetnog događaja. Izvođenjem predmetnih radova ograničili su ili u potpunosti spriječili nastanak buduće štete po sličnom štetnom događaju. Ukoliko su od posljedica predmetnog štetnog događaja bili poplavljeni mnogi stambeni i poslovni prostori na području Grada Zagreba, onda se predmetni štetni događaj ima smatrati iznenadnim i neočekivanim, nezavisnim od volje ugovaratelja ili osiguranika, to pogotovo u predmetnom slučaju ne može biti riječ o ne brizi za održavanje vodovodne ili odvodne kanalizacijske mreže, odnosno o radovima koji su izvedeni radi rekonstrukcije, dotrajalosti i dugotrajnih utjecaja izvan osiguranog objekta, kako je to tuženik naznačio kao razlog odbijanja u otklonu odštetnog zahtjeva. Slijedom navedenog, traže da im tuženik isplati iznos od 5.574,12 eur sa zateznom kamatom od 30. ožujka 2021. pa do isplate te da im naknadi parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik osporava zahtjev u cijelosti te predlaže isti odbiti.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zemljišnoknjižni izvadak, Međuvlasnički ugovor, Odluke suvlasnika, Ugovor o upravljanju zgradom, policu osiguranja, privitak polici, Opće uvjete za osiguranje imovine, obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva, obavijest o isplati odštete, obavijest o zaprimljenoj prijavi štete, radne naloge, analitički pregled, očitovanje vještaka i fotografije.

4. Na osnovu provedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za isplatu temeljem police osiguranja.

6. Nije sporno da su tužitelji suvlasnici nekretnine u [adresa], niti je sporno da su sa tuženikom imali zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] na koju se primjenjuju Opći uvjeti za osiguranje imovine.

7. Tužitelji u postupku tvrde da je u rujnu 2020. uslijed obilnih količina padalina došlo do podizanja vode u kanalizaciji te poplavljivanja suterena/ prizemlja stambene zgrade koja je osigurana kod tuženika odnosno tvrde da je nastupio osigurani slučaj i to zbog izuzetno visokog tlaka u kanalizacijskom sustavu.

8. S druge strane, tuženik osporava da bi nastupio osigurani slučaj i tvrdi da je do štete na cijevima došlo zbog dotrajalosti istih odnosno zbog nedostataka u samim cijevima.

9. Stoga je u postupku, a kako su to tužitelji i predložili, bilo potrebno provesti vještačenje kojim bi se utvrdio uzrok štete na cijevima odnosno kojim bi se utvrdilo da li je nastupio osigurani slučaj kada bi posljedično i zahtjev tužitelja bio osnovan.

10. Stalni sudski vještak dipl. ing. građ. ĆV, po traženju suda, izvršio je uvid u spis i priležeću dokumentaciju nakon čega je u očitovanju od 5. studenog 2023. naveo da u spisu za sada nisu sadržani podaci o stanju zatečene instalacije u trenutku nastupa štetnog događaja (npr. fotografije zatečenog stanja), stanju utvrđenog nakon iskopa odnosno otvaranja dijela instalacije, podataka o načinu i tijeku sanacije (fotografije, izračun količina radova, specifikacija pojedinih vrsta radova po stavkama troškovnika radova sanacije i sl.). Također da za cijelo područje sanacije nema nikakvih nacrta (npr. izvatci iz glavnog i izvedbenog projekta arhitekture te projekta odvodnje). Prema sadašnjim podacima iz spisa nije u mogućnosti provesti vještačenje sukladno zadatku suda bez da stranke u spis dostave fotografije zatečenog stanja u trenutku nastupa štetnog događaja s jasnim opisom lokacije i vrste oštećenja, fotografije stanja utvrđenog nakon iskopa odnosno otvaranja dijela instalacije odvodnje s jasnim opisom lokacije i vrste rada sanacije na tom dijelu, ponudu (troškovnik sa pojedinim stavkama) vezanu za radove sanacije odvodnje, građevinsku knjigu (obračunski listovi, obračunske skice) ili neki drugi transparentan način izračuna količine radova, a radi utvrđivanja količine i vrijednosti radova sanacije te projektnu dokumentaciju (glavni projekt arhitekture, glavni projekt odvodnje, također, ukoliko postoji, izvedbeni projekt odvodnje te projekt izvedenog stanja odvodnje). Po analizi te dokumentacije trebalo bi izvršiti očevid na licu mjesta radi utvrđivanja stanja u naravi i usporedbi istog sa dostavljenom dokumentacijom vezanom za sanaciju.

11. Tužitelji su podneskom od 1. prosinca 2023. obavijestili sud da ne posjeduju projektnu dokumentaciju već samo skice kao izvatke iz projekta i fotografije radova koje su dostavili uz taj podnesak, nakon čega je sud ponovno pozvao vještaka da ponovno izvrši uvid u spis i očituje se o mogućnosti provođenja vještačenja obzirom na dostavljenu dokumentaciju.

12. Vještak je u očitovanju od 8. siječnja 2024. naveo kako je tužitelj sada priložio određenu dokumentaciju odnosno 13 c/b fotografija (uglavnom područja izvedbe radova izvan zgrade, manjim dijelom instalacije pod stropom garaže unutar zgrade) te jedan pojednostavljeni položajni nacrt područja izvedbe radova izvan zgrade kao i tri obračunske skice za izvedene radove izvan zgrade. Obzirom na sadržaj i navode tužbe, na osnovi do sada dostavljene dokumentacije, a radi manjka vrlo bitnih ulaznih podataka koji su relevantni za vještačenje, navodi da nije u mogućnosti provesti vještačenje sukladno opisu zadatka vještaku iz rješenja suda. Iz dostavljene dokumentacije nije jasno u kojem dijelu tlocrta garaže i na kojim točno dijelovima instalacije unutar zgrade je došlo do štetnih događaja, a niti je vidljiva na dostavljenim fotografijama sanacija bilo kojeg dijela instalacija unutar zgrade. Kako bi se dobio uvid u cijeli odvodni sustav (tlocrtni i visinski odnosi instalacija u odnosu na konstrukciju odnosno prostore zgrade), a posebno u području u kojem je došlo do štetnog događaja kojeg navode tužitelji, neophodna je po vještaku ranije zatražena dokumentacija (glavni projekt arhitekture te glavni projekt odvodnje), a potrebno je dostaviti i kopiju katastarskog plana za česticu na kojoj se nalazi zgrada. Tek po analizi dostavljene dokumentacije i ako se utvrdi da je ista dostatna trebalo bi izvršiti očevid na licu mjesta radi utvrđivanja stanja u naravi i usporedbi istog sa dostavljenom dokumentacijom vezanom za sanaciju.

13. Tužitelji su nakon ovakvog očitovanja vještaka naveli da nisu u mogućnosti dostaviti predloženu dokumentaciju po vještaku te predložili provođenje očevida na licu mjesta jer da bi se istim bez problema moglo utvrditi opseg izvedenih radova.

14. U očitovanju od 28. veljače 2024. vještak je ponovio da se potrebna dokumentacija može ishoditi u odgovarajućem uredu Grada Zagreba a bez iste postoji manjak vrlo bitnih ulaznih podataka relevantnih za vještačenje te ne postoji osnova za provođenje vještačenja.

15. Po prijedlogu tužitelja, sud je zatražio očitovanje i drugog građevinskog vještaka i to dipl. ing. RLN koja je po uvidu u spis također potvrdila navode vještaka Valentina Etera o tome da se bez dokumentacije na koju je ukazano u pisanim očitovanima tog vještaka vještačenje ne može provesti.

16. Imajući u vidu da tužitelji, na kojima leži teret dokaza, nisu u spis dostavili relevantnu dokumentaciju na temelju koji bi se moglo provesti po njima predloženo vještačenje a kojim bi se utvrdila odlučna činjenica o uzroku štete na cijevima odnosno kojim bi se utvrdilo da li je konkretno nastupio osigurani slučaj, to je primjenom pravila o teretu dokazivanja valjalo zaključiti da tužitelji nisu dokazali niti osnovu niti visinu zahtjeva.

17. Naime, tek provođenjem vještačenja, jer sud takvim stručnim znanjima ne raspolaže, moguće je zaključiti da li je nastupi osigurani slučaj, postoji li obveza tuženika za isplatu te koja je visina takvog zahtjeva,

18. Provođenje očevida na licu mjesta a bez relevantne pisane dokumentacije na koju su uputili vještaci ukazuje se apsolutno nepodobnim dokaznim sredstvom za utvrđivanje odlučnih činjenica u ovom sporu slijedom čega taj dokaz niti nije proveden.

19. Isto tako prema stajalištu ovog suda nedostatak relevantne pisane dokumentacije ne mogu nadomjestiti personalni dokazi odnosno iskazi svjedoka (predstavnika suvlasnika i radnika koji su izvodili radove) pa sud te dokaze kao nesvrsishodne i nepotrebne, polazeći od načela ekonomičnosti postupka, niti nije provodio.

20. Slijedom svega navedenog, a kako nije dokazano da je nastupio osigurani slučaj te da bi tužitelji imali pravo na isplatu po predmetnoj polici osiguranja imovine te kako nije dokazana niti visina zahtjeva, to je zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 7. ožujka 2025.

Sudac:

Vanesa Peruzović Čuić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku