Poslovni broj Psp-18/2022-40
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ani Poljanić, u pravnoj stvari tužitelja FG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju sve zastupa punomoćnica Marijana Temali, odvjetnica iz Dubrovnika, protiv tuženika ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marina Maslek Novevska, odvjetnica iz Dubrovnika, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 7. veljače 2025. u prisutnosti stranaka, punomoćnice tužiteljice i zamjenice punomoćnice tuženika NG, odvjetničke vježbenice, 7. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
I. Tuženik je dana 4. ožujka 2022. godine smetao zadnji mirni posjed prava služnosti staze tužiteljice time što je iskopao kanal duž čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te točno neutvrđenog dana, a za što je tužiteljica saznala 3. srpnja 2022. godine, postavio lanac na metalne stupiće duž k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i time je onemogućio u nesmetanom prolazu do svoje nekretnine, pa mu se nalaže da u roku od osam dana uspostavi stanje posjeda služnosti staze kakvo je bilo u trenutku smetanja, tako da će zatrpati iskopani kanal te ukloniti lanac sa metalnih stupića.
II. Zabranjuje se tuženiku ubuduće svako isto ili slično smetanje.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog postupka u iznosu od 1.543,90 EUR, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
IV . Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem glasi „Žalba na ovo rješenje ne zadržava ovrhu.“
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 04. travnja 2022. navodi da je ista posljednji mirni posjednik prava stvarne služnosti staze na teret nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, a na korist kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine. Tvrdi da ona godinama, od kada joj je kuća izgrađena koristi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao prilaz svojoj kući. Dana 4. ožujka 2022.g. tuženik je angažirao UG koji je bagerom izvršio kopanje kanala na čest. 432/55 k. o. [katastarska općina] kao pripremu za postavljanje razdjelnog zida kojim bi tužiteljici bio onemogućen prilaz vlastitoj kući. O tim događanjima tužiteljicu je obavijestila RG, te je tužiteljica obavijestila nadležnu policijsku postaju, čiji službenici su izašli na teren i uputili tužiteljicu da naknadno zatraži bilješku o njihovom postupanju doveo dva zaštitara i onemogućio tužitelje u posjedovanju tog dijela dvorišta. Budući da ju je tuženik svojim činom smetao u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti staze, zahtijeva da se utvrdi navedeni čin smetanja posjeda, naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja te zabrani svako takvo ili slično smetanje ubuduće, uz naknadu troškova postupka.
2. U odgovoru na tužbu od dana 5. svibnja 2022.g. tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, predlažući istog najprije odbaciti kao nedopuštenog, podredno odbiti. Smatra netočnim tvrdnje da je tužiteljica posljednji mirni faktični posjednik ikakvog prava stvarne služnosti staze na teret kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dijelu nekretnine koja je predmetom ovog postupka. Tužiteljica nije nikada pristupala svojoj nekretnini preko jugoistočnog dijela čest. 432/55 k. o. [katastarska općina] na kojem je tuženik otpočeo gradnju ogradnog zida. On je, kao novi vlasnik navedene čestice, dao iskolčiti granice kupljene nekretnine, te je geodet u svrhu iskolčenja postavio međašne kolce, koji su prikazani na fotografijama koje su priložene uz tužbu. Tužiteljica je tuženom uzrokovala štetu jer je postavljene međašne znakove više puta uklanjala, te ih je tuženik pronašao odbačene 10ak kilometara od Drača. Posve neosnovanim ocjenjuje navode iz tužbe da bi tužiteljici radi djelovanja tuženika bio onemogućen pristup vlastitoj kući, jer tužiteljica i dalje može, kao i ostali vlasnici susjednih nekretnina, na svoju nekretninu pristupiti dijelom čest. 432/55 koji predstavlja kolni put. Tuženik sudu dostavlja skicu lica mjesta na kojoj je zelenom bojom ucrtan položaj kolnog prilaza kojim tužiteljica nesmetano prilazi vlastitom objektu na čest. 432/55, dok je narančastom bojom označen kanal za ogradni zid čiju je gradnju otpočeo tuženik. Ta je skica sačinjena još 2001.g., kada je tuženik podnosio prvi zahtjev za legalizaciju vlastitog objekta, a ta je skica prilog rješenju o izvedenom stanju iz 2010.g. Na drugoj skici, koja datira iz 2006.g. ucrtan je isti put. Osim toga tužiteljica ima mogućnost izravnog pristupa javnoj površini – glavnom putu kroz [adresa] izravno sa vlastite ograđene okućnice i terase, ali je tužiteljica podigla zid između vlastite ograđene terase i puta, neosnovano svojatajući prava na čest. 432/55 koja joj ne pripadaju. S obzirom na navedeno, drži da je tužba koju je tužiteljica podnijela neosnovana, te predlaže sudu da istu odbije.
3. Tijekom postupka pregledane su fotografije koje je tužiteljica dostavila u spis (stranica 4-6, 32 spisa), pročitan je e-mail koji je punomoćnica tužiteljice uputila PP Ston (stranica 7 spisa), pregledane situacije terena koje je u spis dostavio tuženik (stranica 18-19 spisa), rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-350-05/09-02/90, Urvbroj: 2117/1-23/1-2-10/24 od 12. listopada 2010.g. (stranica 21-27), službene zabilješke PP Ston broj 511-03-08/2-48/33-22 od 8. ožujka 2022.g., broj: 511-03- 08/2-48/153-2022 od 4. srpnja 2022.g. i broj: 511-03-08/02-48/199-2022 od 4. kolovoza 2022.g. (stranica 41, 42, 45 i 46 spisa), zapisnici o ispitivanju svjedoka PP Ston od 4. srpnja 2022.g. i 4. kolovoza 2022.g. (stranica 43-44, 47-50 spisa), saslušani svjedoci KG, OG, IG, FGĐ, PG (stranica 58-61), održani uviđaji na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geodezije EG dana 16. listopada 2023.g. (zapisnik stranica 75-82 spisa), pregledan nalaz i mišljenje sudskog vještaka (stranica 84-87 spisa), te je na ponovljenom izlasku na lice mjesta dana 7. veljače 2025.g. i saslušan vještak (zapisnik stranica 42-47 spisa) te su saslušane parnične stranke (stranica 61-63 spisa).
4. Predmet spora je posjedovna zaštita od oduzimanja posjeda i to prava služnosti staze na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]..
5. Između stranaka nije sporno da je po nalogu tuženika iskopan kanal na zapadnoj strani kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Između stranaka je sporno da li bi tužiteljica bila posljednji mirni posjednik prava služnosti staze na teret kat. čest. [katastarska čestica], a na korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da li je kopanje navedenog kanala i postavljanje stupića tužiteljicu ometalo u njenom posjedu. Pri tome, tužitelji tvrdi da je sadržaj opisane služnosti izvršavala godinama, jer je to jedini način da pristupi na svoju nekretninu, dok tuženik tvrdi da tužiteljica nije izvršavala sadržaj nikakve služnosti, pa time nije bila ni u posjedu iste a vrhu njegovog zemljišta, te smatra da svojim postupanjem nije onemogućio tužiteljicu u pristupu vlastitoj nekretnini.
6.1. Člankom 20. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (¨Narodne novine¨ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje u tekstu: ZV) je propisano da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.
6.2. Člankom 21. stavak 1. ZV-a je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je stavkom 3. propisano propisan prekluzivni rok za zaštitu posjeda i to 30 dana od dana saznanje za čin smetanje i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
6.3. Člankom 22. stavak 1. ZV-a je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, s tim da je stavkom 2. istog članka propisano da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
7. Iz navedene zakonske odredbe je potpuno jasno da se u ovom postupku ne raspravlja o stvarnim pravima na nekretnini, radi čega nisi uzeti u obzir navodi stranaka svjedoka u pogledu vlasničkih prava na nekretninama niti o pravu na posjed, već isključivo o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, kako to propisuje odredba članka 22. stavak 2. ZV-a i odredba članka 441. Zakona o parničnom ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP). Naime, posjed je faktična vlast, dakle stvarno držanje stvari.
8. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geodezije EG utvrđeno je da čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja zemljanu površinu čijom se istočnom stranom proteže makadamski put, dok sa zapadne strane graniči sa javnim putem (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Između makadamskog puta i javnog puta ostaje trokutasta površina na južnoj strani omeđena taracom kuće tužiteljice. U trenutku ponovljenog izlaska suda (zbog promjene uredujućeg suca), kao i prilikom ranijeg izlaska na teren, na licu mjesta vidljiva je linija ulegnuća terena na mjestu na kojem je bio iskopan kanal, a na jugozapadnom dijelu kanal je u cijelosti zatrpan (najuži dio čestice s kojeg se može doći na taracu tužiteljice). Javni put koji graniči sa česticom 432/55 k. o. [katastarska općina] (čest. 125/3 k. o. [katastarska općina]) uzak je (može proći automobil u jednom smjeru) te pod usponom prema jugu. Taj uspon stvara visinsku razliku koja se spominje u iskazima stranaka, a zid koji se također spominje je više potporni, a ne zid kojim bi tužiteljica ogradila česticu na način da onemogući sebi pristup sa javnog puta na taracu. Radi se u ukupnosti o vrlo maloj površini.
9. Pregledom nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geodezije EG, a na čiji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi, te iz nalazu i mišljenju priloženih fotografija lica mjesta, razvidno je kako je gore opisano.
10. 1. U svom iskazu svjedok: KG navodi da poznaje stranke u postupku jer je znao dolaziti i kod tužiteljice i kod tuženika iako živi u [adresa]. 2008. Počeo je dolaziti pretežno kod tužiteljice i kad bi dolazio kod nje, parkirao bi vozilo na ovoj površini na kojoj je na fotografiji sa lista spisa 6 iskopan kanal. Tada tog kanala nije bilo, tužiteljica mu je rekla da je to iskopao tuženik. Bio je tamo 2-3 mjeseca prije davanja iskaza i činilo mu se da je tada postojao taj kanal. Zbog kanala se tuda više ne može parkirati vozilo, ali on osobno može zakoračiti preko kanala. Tužiteljica do svoje kuće dolazi upravo ovim dijelom na kojem je sad iskopan kanal, a pristup na svoju nekretninu s javnog puta nema. Točno je da uz njenu nekretninu prolazi javni put, ali dijeli ih zid. Ne zna tko je izgradio taj zid, nije to općina izgradila. Upitan zna li tko je vlasnik zemljišta na kojem je iskopan kanal, misli da su to Škrabala. Zna da tužiteljica nije, a nešto je čuo da je tuženik kupio dio tog zemljišta. Osim njega parkirali su tu vozilo i drugi ljudi koji su dolazili kod tužiteljice. Vlasnica FGĐ znala im je reći da tu ne parkiraju jer je to njeno. Upitan da li se osim kanala na ovom mjestu nalazi išta drugo primjerice zid, nije, on nije vidio da bi tu bio izgrađen zid ili postavljena neka druga zapreka. Upitan da li je itko branio tužiteljici prolaz ovim zemljištem, navodi da on osobno to nije čuo. Upitan da li usprkos kanalu vidljivom na listu spisa 6 tužiteljica može doći do svoje nekretnine, mislim da može, vjerojatno s vrha tog zemljišta, osim ako u međuvremenu nisu stavljene neke prepreke. Pojašnjava da i kada ne bi postojao zid koji je spomenuo da dijeli kuću tužiteljice i javni put, tužiteljica s javnog puta ne bi mogla doći na svoju nekretninu, jer postoji visinska razlika između nekretnine tužiteljice i javnog puta, negdje oko 60cm zbog čega je i sagrađen taj spomenuti zid.
10.2. Svjedokinja OG navodi da poznaje stranke u postupku, susjedi su u [adresa] pa tako ima saznanja o predmetu spora. Kada joj se pokaže fotografija sa lista spisa 6 na njoj je vidljiva kuća tužiteljice, to je ona sa stolom i stolicama na terasi ispred, a svjedokinjina se kuća nalazi desno, nije vidljiva na fotografiji. Ovo zemljište ispred kuće tužiteljice je ranije bilo u vlasništvu njihovih sumještana od kojih je tuženik onda kupio isto. Kanal koji se vidi na fotografiji je izgradio tuženik prošle godine i zbog tog kanala sada tužiteljica da bi došla do svoje kuće preskače preko istog. Da bi došla do kuće ne može odmah s javnog puta ući na svoju nekretninu jer ih dijeli zid koji je ona davno izgradila pa je ranije normalno dolazila preko zemljišta tuženika, a sada uz preskakanje kanala. Nakon iskopa ovog kanala i donedavno je tuženi ogradio ovaj svoj teren i postavljanjem lanca, ali taj je lanac uklonjen pa ga sada nema. Upitana da li je kanal iskopan cijelom dužinom nekretnine tuženika svjedokinja navodi da nije, postoji jedan dio gore uz rasvjetni stup gdje nema iskopa kanala i tuda se može proći i doći na nekretninu tužiteljice. Tuženi je taj koji je iskopao ovaj kanal, ali ne zna zašto niti ga je u vezi s tim pitala budući to radi na svojoj nekretnini. Prije nego je tuženik kupio ovo zemljište tužiteljica ga je smatrala svojim i tuda je prolazila do kuće, osim nje i ljudi koji dolaze kod nje nitko drugi ne koristi ovo zemljište za prolaz. Na pitanje da li je tuženi zabranio tužiteljici prolaz preko njegovog zemljišta, svjedokinja to ne zna. Tužiteljica je u [adresa] doselila oko 1988. Tada je i počela s gradnjom kuće. Nikad nije polazila nekim drugim putem do svoje kuće, to je sve bilo otvoreno i moglo se proći tuda. Ne zna točno kad je tuženi kupio ovo zemljište, da li prošle ili pretprošle godine. Zna da je tužiteljica pregovarala s ranijim vlasnicima o kupovini, ne znam zašto nije kupila to zemljište. Kada je se pita da li je itko prije nego je tuženi kupio zemljište branio tužiteljici prolaz preko istog, odgovara da to ne zna. Ona je znala ranije tuda vozilom proći i parkirati ispod natkrivene terase tužiteljice, ali otkad joj je tuženi rekao da je on to kupio i da će on to markirati pa da makne auto kako ga se ne bi oštetilo, ona više tuda ne prolazi. Nije joj rekao da osobno ne smije proći preko tog zemljišta, nego da pomakne auto da ga ne oštete jer rade nešto na betonu. Sada se zbog kanala ne može proći autom. U tom trenutku se na ovom zemljištu nalazi kamenje, pijesak i miješalica koje je tuženik ovdje stavio jer nešto radi Na upit da li između iskopa kanala i zida za koji je navela da ga je izgradila tužiteljica između svoje kuće i javnog puta postoji ravna površina kojom se može proći do kuće tužiteljice, svjedokinja navodi odgovara potvrdno, te pojašnjava da ima tu prolaz kojim osoba može proći između tog zida i kanala, nešto manje od metra. Nije joj poznato da li bi tužiteljica bila ta koja bi zatrpavala dio kanala koji je tuženik iskopao.
10.3. Svjedokinja IG iskazuje da su ona, njen dundo DG i njena sestra FGĐ ranije bili vlasnici ove nekretnine na kojem je vidljiv kanal na listu spisa 6. Držali su to zemljište u posjedu sve dok ga prije par godina nisu prodali tuženiku. Radi se o zemljištu u obliku trokuta uz javni put. Još dok su bili vlasnici su upozoravali tužiteljicu da je ušla u naš posjed time što je dio terase svoje kuće izgradila na našem zemljištu. Usprkos tim upozorenjima ona nije reagirala. Na koji način je tužiteljica pristupala svojoj nekretnini ne zna. Nije bila na ovoj nekretnini već nekoliko godina, zadnji put je bila tamo kad su je prodali tuženiku, pa ne može niti govoriti o događajima na nekretnine nakon tog vremena. Upitana da li je netko koristio predmetno zemljište dok su oni bili vlasnici istog u smislu da bi parkirao vozilo ili prolazio tuda, ne zna. Da li uz kuću tužiteljice prema javnom putu postoji kakav zid ni to ne zna.
10.4. Svjedokinja FGĐ navodi da je kat. čest. [katastarska čestica] dugo godina bila u vlasništvu njene obitelji dok ju prije par godina nisu prodali tuženiku. Oni nisu koristili tu nekretninu, nije ju koristio niti nitko drugi. Na upit na koji način tužiteljica pristupa na svoju nekretninu, svjedokinja kaže da je nije osobno vidjela, ali može pretpostaviti upravo preko spomenute nekretnine. Po pričama svog dunda DG i oca zna da je tužiteljica prekoračila među između nekretnina i ušla na naš posjed na što ju je njen dundo upozorio, a kada je se pita da li joj je branio prolaz nekretninom, ali ju je upozorio da je ušla na naš posjed. Nije joj poznato da bi tužiteljici itko branio prolaz spomenutom nekretninom do svoje. Upitana da li osim preko predmetne tužiteljica može do svoje nekretnine pristupiti i drugim putem, ne zna. Ne zna točno kada je posljednji put bila na predmetnoj nekretnini, nije bila ni prošle ni te godine.
10.5. Svjedok: PG iskazuje da mu je poznat predmet spora jer je krajem 2021. radio geodetski elaborat za potrebe evidentiranja stvarnog položaja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ne sjeća se da bi nakon izrade tog elaborata bio na označenoj čestici. U vrijeme izrade elaborata na označenoj čestici nije bio iskopan kanal ili postavljen lanac, odnosno nije vidio kanal, a ne zna koliko bi uzak trebao biti da ga ne bi vidio. Prilikom izrade elaborata utvrdili su da je dio kuće tužiteljice na predmetnoj čestici. Kada me pitate na koji način tužiteljica prilazi svojoj kući, prilazi s javne ceste oznake 125/3, ima kolni prilaz. Na terenu sam dobio dojam da tužiteljica sa kolnog prilaza, pod čime mislim na spoj predmetne čestice i javne ceste, dolazi na predmetnu nekretninu i tuda do svoje kuće. Kada su obilježavali granicu tuženik ga je pitao da li on može ograditi svoju nekretninu na što sam mu je rekao da ne smije ograditi tako da zapriječi ikome prolaz do svoje kuće, na način da se fizički onemogući nekom prilaz svojoj kući.
11.1. Tužiteljica FG iskazuje da je ona kupila zemljište na kojem je izgradila kuću kao i zemljište koje ide u trokut ispred terase njene kuće do stupa javne rasvjete još 1988. od MG. On joj je rekao da je to što kupuje osim zemljišta na kojem je kasnije izgradila kuću i predmet ovog spora. Uz ove nekretnine prolazi javni put koji je asfaltiran prije 5 godina, ali kad je ona kupovala nekretninu to je bio makadamski put i preko njega bi do svoje kuće došla upravo preko predmetne čestice 432/55 k. o. [katastarska općina]. Mirno je to koristila i tuda prolazila 30 godina dok navodno tu česticu nije kupio tuženik. Ne zna kako je on to mogao kupiti kada je ista njoj ranije prodana. Prije nekoliko godina rečeno joj je da je to zemljište od FGĐ i BG joj je rekao da je to njihovo i pitao hoće li ona to kupiti. Ona je pristala, ali dok je nabavila novce oni su to već prodali tuženiku. Nakon kupnje koja je bila prije par godina tuženik je prošle godina na tom zemljištu iskopao kanal i u njega postavio željezne stupove. Kada ih je vidjela sama je iščupala stupove, ali kanal se još uvijek tu nalazi. Sada dolazi do svoje kuće kao vještica, preskače preko kanala, a vozilo parkira kod susjeda. Tamo se sada nalaze pijesak, brdo kamenja i miješalica koji su skoro do njene terase, ogromna hrpa, ali ima mali dio kuda ipak može doći do svoje kuće, otežano. U jednom trenutku je na te postavljene željezne stupove i za stup javne rasvjete tuženik stavio lanac kako ona ne bi mogla vozilom doći na nekretninu, sada tog lanca nema. Kada joj se pokaže skica sa lista spisa 19 samo ovaj put s lijeve strane skice je javni put i s tog puta ona dolazi na spornu nekretninu pa do svoje kuće. Trokut između ucrtanog puta je predmetna sporna nekretnina. Put koji je ucrtan s desne strane skice nije javni put niti postoji u katastru, tuda je sebi tuženi napravio prolaz do svoje kuće. Upitana da li osim preko sporne nekretnine ikako može pristupiti na svoju nekretninu s javnog puta, ne može, jer iako javni put prolazi uz njenu nekretninu postoji velika visinska razlika između njih i između njih je visoki zid. Sve je to tuženi znao i ranije. Tuženik je zemljište u ovom mjestu kupio isto kada i ona - 1988. i od tada je znao da ona za pristup kući koristi ovu spornu nekretninu. Tuženik joj je zabranio prolaz preko sporne nekretnine, rekao joj je da tuda više ne prolazi i fizički mi je onemogućio jer je bagerom iskopao ovaj kanal većom dužinom nekretnine i u njega stavio željezne stupove, pa kad je ona došla iz Sarajeva je dijelom zakopala taj kanal kako bi mogla tuda proći i iščupala te stupove. Na pitanje da li je kanal iskopan cijelom dužinom sporne nekretnine uz javni put, nije cijelom dužinom, nije iskopan na dijelu nekretnine prema stupu javne rasvjete vidljivom na listu spisa 42. Tu je bio postavio spomenuti lanac kojeg više nema. Na toj fotografiji lista spisa 42 se vidi ovaj put koji je napravio sebi za prilaz kući i pritom je srušio zid kojim je ona ogradila donju stranu svoje nekretnine, znači i donju stranu sporne nekretnine. Spornu nekretninu nije ograđivala s gornje strane prema javnom putu jer za tim nije bilo potrebe, kako je rekla - s javnog puta je preko nje dolazila do kuće. Građevinski materijal o kojem je iskazivala, to je onaj dio točno uz auto vidljivo na fotografiji lista spisa 32, a ta slika prikazuje auto tuženika koje on parkira skroz na njenu teracu.
11.2. Tuženik JG navodi da je prva u mjesto došla tužiteljica koja je od MG kupila čest. 31/17 k. o. [katastarska općina] i tada je njemu rekla da ima nekretnina na prodaju i sugerirala da i on kupi, pa je onda on kupio dio spomenute nekretnine odnosno ona je taj dio njemu prepustila. Prvo je bila ideja da se na to zemljište stave kamp kućice, ali onda su se odlučili za izgradnju. U to vrijeme je došao ŽG koji mu je rekao da je to gdje on gradi njegov posjed i da mu to nitko drugi nije mogao prodati. Zbog toga je pozvao geodeta HG koji je napravio geodetsku podlogu iz koje je stvarno proizašlo da im je MG prodao tuđi posjed i da je to zemlja od ŽG. Zbog toga je on prije legalizacije objekta kupio zemljište od ŽG. Tužiteljica je tada znala da je ovo zemljište posjed ŽG, ali je to ignorirala. Oni su ju opominjali da je u njihovom posjedu, ali ona to nije prihvatila i nije od njih kupila zemlju. Kako bih mogao pristupiti svom objektu on je bio prisiljen od ŽG kupiti i spornu čest. 432/55 k. o. [katastarska općina]. Kada je preko nje pokušao napraviti prolaz, tužiteljica je zvala policiju, ali ne zna zašto jer je on njoj pokušao pomoći. Godinama je tužiteljica parkirala vozilo na spornoj čest., godinama ju je koristila kao svoj posjed, tuda je dolazila do svoje kuće. Nije točno da bi on ikad tužiteljici zabranio prolaz preko sporne nekretnine do njene kuće, ne smije to učiniti niti po zakonu jer ona mora nekud doći do kuće, ali kao vlasnik zemljište ima pravo ograditi i na njemu parkirati vozilo. Na pitanje kako će tužiteljica proći preko sporne nekretnine za dolazak do svoje kuće ako ju ogradi, odgovara da će ju ograditi na način da tužiteljici ostane slobodan put do njene kuće preko sporne nekretnine, na mjestu gdje ga odredi sud, a može joj on odrediti dio kojim će prolaziti do nekretnine. Kada ga se pita iz kojeg razloga je iskopao kanal na nekretnini, to nije bilo kako bi tužiteljici onemogućio prolaz do njene kuće već kako bi spriječio da se treće osobe parkiraju na njegovom zemljištu. Naime turisti koji borave kod susjeda zbog neadekvatnog parkinga se parkiraju na njegovo zemljište pa njegovi gosti ne mogu tu parkirati. Također, kod njega su bili smješteni neki radnici koji zbog toga nisu imali gdje parkirati pa se onda s njima dogovorio da bagerom iskopaju kanal kako bi onemogućio neovlašteno parkiranje na svojoj nekretnini. Nije kanal iskopan cijelom dužinom nekretnine već je na jednoj strani kod stupa javne rasvjete ostavljen neiskopani dio kuda on prolazi vozilom preko predmetne nekretnine, a tamo uz kuću tužiteljice nakon zida kojim je njena kuća odvojena od javnog puta je ostavio 1m širine neiskopano kako bi tužiteljica mogla s javnog puta tuda proći do svoje kuće. Tužiteljicu je upozoravao i on kao i susjedi da ne smije tu parkirati vozilo jer to nije njezin posjed. Smatra da ona ne bi trebala parkirati na mom zemljištu. Kanal je iskopan po granici nekretnine koju mu je geodet označio. Tužiteljica je pobacala stupove koji su postavljeni u kanal po granici nekretnine. Ne zna koje godine je formirana čestica 432/55 k. o. [katastarska općina], pretpostavlja onda kad je formirana čestica javnog puta koja prolazi uz nju, postupak formiranja su pokrenuli Škrabali. Ne zna točno godinu kad sam od njih kupio predmet spora, prije par godina. Na pitanje da li namjerava ograditi predmetnu nekretninu izgradnjom zida, tuženi odgovara: da će, kada se ispune pravni uvjeti, nekretninu ograditi, ali kako je već sam spomenuo ostaviti će tužiteljici prolaz do njene kuće. Između stupova koji su bili stavljeni u kanal po granici on je stavio lanac. Građevinski materijal koji je spomenut na ročištu je on postavio na predmetnu nekretninu, ali samo privremeno za potrebe gradnje pristupnog puta do njegovog objekta, sada ga tamo više nema. Građevinski materijal na fotografiji na listu spisa 6 bio je par metara udaljen od terase tužiteljice.
12.1. Stranke u postupku, kao i saslušani svjedoci u pretežnom dijelu svojih iskaza govore o problematici koja nije predmetom ovog konkretnog postupka. Kako je već ranije naglašeno, ovo je postupak radi zaštite posjeda i to zaštite posjeda stvarne služnosti staze. Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava. Posjed se može smetati bilo kojim činom, bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom poduzet (VSRH Rev-427/14 od dana 4. ožujka 2020.). Definicija prava služnosti staze sadržana je u čl. 190. st.2. ZV-a, gdje je propisano da je vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten time hodati tom stazom, te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Dakle, u ovom postupku sud je ovlašten utvrđivati: prvo, da li je dana 4. ožujka 2023.g. tužiteljica kao zadnji mirni faktički posjednik koristila pravo da se ona i ostale osobe koje pristupaju na čest.zem.
31/17 k. o. [katastarska općina] preko čestice 432/55 k. o. [katastarska općina]; drugo, da li je kopanjem kanala na navedenoj čestici 432/55 k. o. [katastarska općina] dana 4. ožujka 2022.g. i postavljajući stupiće sa lancem negdje u periodu od ožujka do srpnja 2022.g. smetao tužiteljicu u u korištenju ranije navedenog prava. Iz iskaza saslušanih svjedoka KG i OG proizlazi da su se oni uvijek prilikom dolaska u kuću tužiteljice služili spornim dijelom čestice 432/55 k. o. [katastarska općina] za pristup. Iz iskaza istih svjedoka, kao i iz iskaza tužiteljice, ali što je za sud bilo najvažnije – i iz iskaza tuženika proizlazi ista činjenica. On sam u svoj iskazu navodi za sporni dio čestice: "godinama ju je koristila kao svoj posjed, tuda je dolazila do svoje kuće." Tuženik u svom iskazu, kao i prilikom provedenih radnji, navodi da on ne spori tužiteljici pravo da prolazi njegovom nekretninom i tvrdi da je ostavio dio čestice neiskopan radi prolaska, ali taj neiskopani dio je po onom što se navodi na drugoj strani čestice, te bi tuda ona mogla doći na makadamski put i do svoje kuće, ali baš do dijela kuće koji je jedini ograđen. Tužiteljica pokazuje suprotni dio nekretnine, kut gdje se čestica najuža, i koji je ona i zatrpala, kao mjesto kuda ona prolazi, te je to mjesto i najlogičnije. Iz ni jednog iskaza ili dokaza ne proizlazi da bi joj itko izričito branio da se služi prolazom preko spornog dijela čestice, tuženik navodi da su članovi obitelji ŽG to činila, ali njihovi iskazi ne podupiru te navode, već iz njih proizlazi da bi eventualna upozorenja odnosila su se isključivo na druge aspekte (taracu i njen položaj, kao i vlasništvo, ono što nije bitno za rješenje ovog spora). Sa fotografije na str.6 spisa vidljivo jest da je kanal bio iskopan dublji nego je sada, te je na krajnjem južnom dijelu, do trenutka kada je tužiteljica taj dio nasula, bio iskopan do kraja.
12.2. Sud prihvaća iskaze saslušane tužiteljice i svjedoka KG i OG, u dijelu koji se odnose na predmet ovog spora, kao istinite i vjerodostojne obzirom su međusobno suglasni, životni i logični, te su suglasni s činjenicama utvrđenim pregledom isprava iz spisa, neposrednim opažanjem na licu mjesta kao i pretežno s iskazom samog tuženika. Iskaz svjedoka PG u dijelu u kojem kaže da je na terenu dobio dojam da tužiteljica sa kolnog prilaza, pod čime misli na spoj predmetne čestice i javne ceste, dolazi na predmetnu nekretninu i tuda do svoje kuće, potvrđuje sve dosad rečeno, iako i taj svjedok iskazuje na temelju svog viđenja lica mjesta prije spornih događaja i na temelju uočenog prilikom poslova koje je obavljao za tuženika. Iskaz tuženika sud ne smatra neistinitim, tuženik više puta ponavlja da on nije imao namjeru lišiti tužiteljicu prolaza do njene kuće, te se izvodi zaključak da je on zapravo poduzeo radnje na koje je smatrao da je ovlašten kao vlasnik parcele, te da smatra da bi se tužiteljica trebala prilagoditi njegovim željama vezano za način prolaska, a taj dio problema stranke će morati riješiti sporazumno ili u posebnom sudskom postupku. Ono što se provlaći kroz stranačke iskaze (ali i one svjedoka) jest prolazak automobilom i parkiranje vozila na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno sud iz njihovih izlaganja stjeće dojam da je provoz i parkiranje na tom dijelu glavni problem među strankama. Sud ovdje mora upozoriti da je tužiteljica tražila, a sud joj odobrio zaštitu posjeda služnosti staze, dakle da kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može hodati stazom preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te tako tuda k sebi puštati druge ljude. To ne uključuje pravo kolnika, odnosno prolaska vozila, a posebno ne parkiranje na navedenoj čestici.
13. Slijedom navedenog, zaključuje se da je tužiteljica bila posljednja mirna posjednica služnosti staze u korist njene nekretnine na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da joj je tuženik kopanjem kanala 4. ožujka 2022.g. i postavljanjem stupića povezanih lancem u razdoblju između ožujka i srpnja 2022.g. oduzeo posjed i onemogućio daljnje korištenje iste, čime isti na temelju članka 24. stavak 1. ZV-a u vezi s člankom 22. ZV-a imaju pravo na zaštitu posjeda, kako je odlučeno u izreci ovog rješenja. Rok za udovoljenje dužnosti naložene tuženiku je određen na osam dana, s time da su tijekom postupka lanac i stupići uklonjeni, a i kanal je zatrpan do razine da je od njega ostalo ulegnuće u terenu.
14. Sukladno odredbi čl. 443 st.3. ZPP-a, u sporovima radi zaštite posjeda iz važnih razloga sud može odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu rješenja. Tužiteljica traži da se odredi da žalba na ovo rješenje ne odgađa ovrhu, međutim ne nudi nikakve razloge za donošenje odluke u tom smislu, pogotovo ne važne kakve predviđa zakonska odredba. Sam sud ne nalazi takvih razloga u predmetu, te je stoga u tom dijelu zahtjev tužiteljice odbijen.
15.1. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. Kao potreban trošak tužitelja za vođenje parnice, sukladno čl. 155. ZPP-a, te na temelju Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, 37/22, 126/22 dalje u tekstu: Tarifa), koja se primjenjuje temeljem Tbr. 52. t. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje: Tarifa/2023), kao Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, sud je utvrdio jednokratnu nagradu za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 200 bodova s obzirom da sukladno navedenoj u postupku radi smetanja posjeda pripada jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo. Vrijednost boda određena je Tbr. 50. OT, pa priznati trošak iznosi ukupno 398,14 EUR. Sukladno Tbr. 46. toč.3. OT tužiteljici je priznat trošak korištenja osobnog automobila punomoćnice za izlazak na vanjsko uredovanje i to u iznosu od 139,04 EUR ( 2x158,00 km= 316 km; 30% cijene bezolovnog benzina od 100 oktana iznosi 0,44 EUR). Pored navedenog, priznat je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,08 EUR-a kojeg je tužiteljica podmirila kako to proizlazi iz potvrde na stranici 14 spisa. Daljnji troškovi pristojbi nisu priznati jer zahtjev za njihovo priznanje nije dovoljno određen. Naposljetku priznat je i trošak predujma za izlazak suda i sudskog vještaka na uviđaj u ukupnom iznosu od 953,64 EUR-a koliko je zatraženo popisom troška predanom na ročištu dana 7. veljače 2025.g. jer se sud prilikom odlučivanja dužan kretati u okviru postavljenog zahtjeva stranke.
15.2. Stoga je naloženo tuženiku, u roku propisanom člankom 328. stavak 2. ZPP-a, platiti tužiteljima troškove postupka u ukupnom iznosu od 1.543,90 EUR, dok je ostatak zahtjeva tuženic odbijen, s obzirom da je isti neosnovan.
U Dubrovniku 7. ožujka 2025.
Sutkinja
Ana Poljanić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu odnosno od primitka ovjerenog prijepisa rješenja ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
PRESUDA SE DOSTAVLJA:
1. odvjetnica Marijana Temali, uz rješenje o pristojbi za rješenje u sporovima zbog smetanja posjeda
2. odvjetnica Marina Maslek Novevska
