REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj Psp-48/2024-62

(ranije Psp-112/2019)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica ĆJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, i tuženik ZJ, [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ul. 25. rujna 4, zbog smetanja posjeda, nakon u ponovljenom postupku održane glavne rasprave zaključene 15. siječnja 2025. u prisutnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika, te zamjenika punomoćnika tuženika, CJ, odvjetniškog vježbenika kod punomoćnika, 7. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], na način da je 6. listopada 2019. oko 16:45 postavio željeznu ogradu dužine 1,9 m, visine 0,7 m, a iznad koje je postavio i bodljikavu žicu i to dijelom na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], što je prikazano na skici lica mjesta od 10. travnja 2021. sačinjenoj po mjerničnom vještaku mr. sc. Mariji Brajković, dipl. ing. geod., crvenom crtom, a koju je ogradu tuženik ili treća osoba po njegovom nalogu dana 28. listopada 2019. uklonio, da bi na istom mjestu istu ogradu tuženik ili treća osoba po njegovom nalogu opetovano postavio 31. listopada 2019. i time onemogućio tužiteljicu u nesmetanom posjedu k. č. [katastarska čestica] te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina].

2. Nalaže se tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku prije smetanja na način da je dužan odmah, a najkasnije u roku od osam dana, izvršiti uklanjanje željezne ograde dužine 1,9 m, visine 0,7 m, s bodljikavom žicom s južnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] te se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje tužiteljičinog posjeda k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] ubuduće.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove ovog postupka isplatom 1.125,00 eura (tisuću sto dvadeset pet eura) u roku 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 5. studenog 2019. protiv tuženika podnijela tužbu zbog smetanja posjeda (stranice 1–2). U obrazloženju tužbe je u bitnome navela da je posljednja mirna i poštena posjednica nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Tuženik da je 6. listopada 2019. oko 16:45 postavio željeznu ogradu dužine 1,9 m, visine 0,70 m, iznad koje je postavio i bodljikavu žicu, i to dijelom na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], koju da je tuženik ili netko treći po njegovom nalogu 28. listopada 2019. uklonio, da bi na istom mjestu tuženik ili netko treći po njegovom nalogu 31. listopada 2019. opet postavio ogradu, čime da je smetao posjed tužiteljice. Predložila je da joj sud pruži posjedovnu zaštitu i utvrdi čin smetanja posjeda; da tuženiku naloži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja posjeda; te da tuženiku zabrani daljnje takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljice u posjedovanju predmetnih nekretnina.

2. U odgovoru na tužbu od 13. siječnja 2020. (str. 8–9) tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Osporio je posjed tužiteljici (i njezinoj obitelji) predmetnih nekretnina, posebno da je on miran i pošten. Predmetni dio nekretnina da se otkad tuženik pamti koristi kao okućnica njihove kuće, s time da se nekad koristio i kao pristup za u kuću majke tuženika, a posljednjih godina da se koristio i za dovoženje i parkiranje cisterne koja je opskrbljivala tu kuću s vodom. Da unatrag tri mjeseca od podnošenja odgovora na tužbu cisterna više nije parkirana na dijelu predmetnih nekretnina jer ju je tuženik maknuo po nalogu svoje majke kao vlasnice, kako bi mogli ukloniti staro stablo murve koje se nalazilo u predmetnom prostoru, a koje je greblo po fasadi i krovu kuće majke tuženika. O tome da je tužiteljica dobro znala jer je o piljenju murve od strane tuženika obavijestila policiju. Nejasno mu je kako postavljanje ograde, koje tuženik nije osporio, predstavlja čin smetanja posjeda, a postavljena cisterna ne. To da dodatno ukazuje na to da tužiteljica nikada nije imala u posjedu predmetni dio utuženih nekretnina već da obijesno tuži tuženika i njegovu majku zbog privatnih neslaganja (u prilog čemu je naveo da se kod ovog suda vodi više parnica). Predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. U predmetu je doneseno rješenje ovog suda posl. br. Psp-112/2019-46 od 18. listopada 2023. kojim je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti, a koje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-4734/2023-2 od 29. ožujka 2024. i predmet je vraćen na ponovni postupak.

4. U ponovljenom dokaznom postupku pročitane su i razgledane isprave koje se nalaze u i spisu, i to fotografije (str. 4–5, 11, 112), nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković, dipl. ing. geodezije, dan na ročištu 27. siječnja 2021. (str. 53–54) te u pisanom obliku od 19. travnja 2021. uz priloženu dokumentaciju – fotografije, izvod iz katastarskog plana, identifikaciju na DOF-u i skicu lica mjesta (str. 66–82), zapisnik od 27. siječnja 2021. s iskazima svjedoka IJ, ŽJ, TJ, LJ, OJ i ŠJ (str. 54– 59), izvješća Policijske postaje Pazin od 2. veljače 2021. s prilozima – zapisnicima o ispitivanju prisutnosti alkohola (str. 63–65), skice lica mjesta (str. 111), te zapisnika od 4. studenog 2022. s iskazom svjedoka HJ (str. 117–119) i od 8. rujna 2023. s iskazima stranaka (str. 127–131).

5. Ocjenom rezultata izvedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) sud je odlučio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite na način da se utvrdi da je tuženik smetao tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], tako što je 6. listopada 2019. oko 16:45, postavio željeznu ogradu dužine 1,9 m, visine 0,70, iznad koje je postavio i bodljikavu žicu, i to dijelom na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], koju je tuženik ili netko treći po njegovom nalogu 28. listopada 2019. uklonio, da bi na istom mjestu tuženik ili netko treći po njegovom nalogu 31. listopada 2019. opet postavio istu ogradu; te da mu se naloži da u roku osam dana uspostavi stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja na način da ukloni predmetnu željeznu ogradu s bodljikavom žicom; kao i da mu se zabrani da ubuduće čini takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice.

7. U podnesku od 17. rujna 2022. (str. 108–110) tužiteljica je navela da proširuje tužbu jer da je 18. kolovoza 2022. oko 14:15 tuženik ili netko treći po njegovom nalogu, postavio žičanu ogradu dužine 1,90 m i visine 1,32 m te tri metalna stupa na koje je vezao postavljenu žičanu ogradu, i to na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], što je sve prikazano na skici lica mjesta od 19. travnja 2021., sačinjenoj po mjerničnom vještaku mr. sc. Mariji Brajković, dipl. ing. geod., crvenom crtom, a na kojoj ogradi je postavio plastičnu tablu s natpisom „Oprez? – zabranjen pristup“, a čime da je tužiteljicu opetovano smetao u posljednjem i mirnom posjedu predmetnih nekretnina. Zatražila je posjedovnu zaštitu i u odnosu na navedeno.

7. 1. Tuženik se usprotivio preinačenju tužbe navevši da je predmet na samom kraju dokaznog postupka i da se preinakom otvara raspravljanje o novim činjenicama s novim dokaznim prijedlozima.

7. 2. Raspravnim rješenjem od 4. studenog 2022. (str. 117) nije dopuštena preinaka tužbe, već je po podnesku tužiteljice od 17. rujna 2022. oformljen novi spis (posl. br. Psp-66/2022). Takva odluka donijeta je u skladu s čl. 190. st. 2. ZPP-a kojim je propisano da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi sud može dopustiti preinaku, ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Sud u ovom predmetu u kojem je dokazni postupak u trenutku preinake tužbe većim dijelom proveden, a vezano uz preinaku su predloženi daljnji dokazi, nije našao procesno ekonomičnim i efikasnim (čemu inače služi institut preinake tužbe), a ni svrsishodnim (prvenstveno s procesnog stajališta) dopustiti preinaku. Stoga je raspravljao o tužbenom zahtjevu kako je postavljen u tužbi, s time da je prihvaćeno usklađenje tužbenog zahtjeva s nalazom i mišljenjem mjerničnog vještaka, budući da se to u procesnom smislu ne smatra preinakom tužbe.

8. Pitanje zaštite smetanja posjeda uređeno je u čl. 19. do 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV). Prema tim odredbama, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. st. 1.). Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22. st. 1.) Sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22. st. 3.).

9. Prema citiranim zakonskim odredbama, a uzimajući u obzir to da nije sporno da je tuženik poduzeo radnje za koje tužiteljica tvrdi da predstavljaju čin smetanja posjeda, tužiteljica je u ovom postupku trebala dokazati da je ona posljednji mirni posjednik prijepora i da ju je tuženik poduzetim radnjama smetao u posjedu, odnosno da joj je posjed oduzeo.

10. Nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina], su u ovom postupku identificirane od strane mr. sc. Marije Brajković, dipl. ing. geod., stalnog sudskog vještaka, koja je spornu željeznu ogradu (uz grm jasmina i panj duda na k. č. [katastarska čestica] u neposrednoj blizini međe s k. č. [katastarska čestica], koji su bili vidljivi u vrijeme uviđaja) prikazala na skici lica mjesta. Na nalaz i mišljenje vještaka (u usmenom i pisanom obliku) stranke nisu imale primjedbi, pa ga je sud, ocijenivši ga objektivnim i stručnim, u cijelosti prihvatio.

10. 1. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru je upisana kao kuća i dvorište površine 330 m2, a to je i u naravi, s time da se kuća (adresa [adresa]) nalazi u drugoj polovici čestice prema jugu. K. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] je upisana kao kuća, štala i dvorište površine 94 m2, a u naravi je kuća s dvorištem i to se dio dvorišta nalazi na sjeverozapadnom dijelu čestice koji graniči s k. č. [katastarska čestica]. Između tih dviju čestica u naravi nema fizičkih granica. Na terenu, s obzirom na starost katastarskog plana, nije bilo moguće pokazati točan tijek međe između tih čestica, ali je utvrđeno da prema katastarskom planu obje čestice imaju dvorišta, i to k. č. [katastarska čestica] na svom krajnjem jugoistočnom dijelu, a k. č. [katastarska čestica] zgr. na svom sjeveroistočnom dijelu (koji je sporan).

10. 2. U pisanom nalazu i mišljenju utvrđeno je i da se željezna ograda prema preklopu katastarskog plana nalazi na k. č. [katastarska čestica] zgr., s time da se sjevernom stranom naslanja na objekt koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Točan položaj ograde uvjetovan je međom k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] zgr. Udaljenost nosivog zida kuće koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] i ruba ogradnog zida vrta koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] zgr. iznosi 1.06 m što je približna širina postavljene ograde.

10. 3. Kao posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru je upisana tužiteljica, dok su kao posjednici k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] upisani ŠJ, UJ, ZJ i MJ, svaki u 1/4 dijela.

11. Na okolnost posjedovanja predmetnih nekretnina, na dijelu na kojem je tuženik nesporno postavio predmetnu željeznu ogradu, saslušani su svjedoci u postupku, svi na određeni način povezani s mjestom [adresa]. Na temelju njihovih iskaza sud nije mogao utvrditi da je tužiteljica posljednja mirna posjednica prijepora, odnosno da je u trenutku kada je prema navodima tužiteljice izvršen čin smetanja, postojao posjed prijepora od strane tužiteljice, jer veći broj saslušanih svjedoka nije iskazivao u prilog tim tvrdnjama tužiteljice. Upravo suprotno, ŽJ, LJ, OJ i ŠJ, suglasno su iskazali da je prijepor oduvijek u posjedu tuženika odnosno njegove obitelji, a osim toga ti su svjedoci suglasno iskazivali i o tome na koji se način prijepor koristio od strane obitelji tuženika, čime je isključena mogućnost utvrđenja nje kao posjednice.

12. Tako je ŽJ (rođena 1953. u [adresa]), koja poznaje obje stranke ali je s njima nesrodna, iskazala da otkad pamti da su predmetni dio parcele na kojoj se nalazi ograda koristili tuženikovi roditelji, da su na tom mjestu držali prikolicu i sve što im je trebalo, a da tužiteljicu i njezine pretke nikada nije vidjela da koriste predmetni dio parcele. LJ, mještanin sela [adresa], rođak tuženika (rođen 1955.), koji pored prijepora prolazi svakih 10 do 15 dana, potvrdio je posjed tuženika „unutar“ ograde, kao i to da tužiteljicu i njezine pretke nikada nije vidio da koriste predmetnu parcelu. I prema iskazu OJ (koji je imao u vlasništvu kuću u [adresa] u neposrednoj blizini stranaka) i ŠJ (majke tuženika) predmetna parcela je oduvijek u posjedu tuženika (odnosno njegovih roditelja). TJ (kojeg je tužiteljica pozvala da posječe grane murve u ožujku 2019., koja se tada nalazila uz sam zid njezine kuće) nije bilo poznato je li tužiteljica koristila prijepor.

13. Svjedok JJ (koji živi u neposrednoj blizini kuća stranaka) iskazao je da „tu zemlju nije koristio ZJ“, a HJ (sestra tužiteljice, koja živi u kući na adresi [adresa]) iskazala je da „tuženik i članovi njegove obitelji nikada nisu koristili taj dio nekretnine“, i oni su jedini osporili posjed prijepora od strane obitelji tuženika. No, njihove iskaze sud u tom dijelu nije pozitivno cijenio, budući da su preostali svjedoci (ŽJ, LJ, OJ i ŠJ) suglasno iskazivali suprotno, o tome da je prijepor oduvijek u posjedu obitelji tuženika, a osim toga ti su svjedoci, kako je to već navedeno, suglasno iskazivali i o tome na koji se način sporni dio nekretnine k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] koristio. Različito su pak o načinu na koji da bi obitelj tužiteljice koristila sporni dio nekretnine iskazivali JJ i HJ (JJ je iskazao da je tamo baka od tužiteljice držala kokoši, dok je HJ iskazala da kokošinjca nikada nije bilo), pa i zbog toga njihove iskaze glede posjedovanja prijepora sud nije prihvatio.

14. U odnosu na stablo murve, u vrijeme uviđaja samo panj murve, jer je tuženik murvu nesporno ispilio, svima je ono bilo poznato (ŽJ: „poznato mi je da se na parceli unutar žičane ograde nalazi stablo murve za koje se oduvijek smatralo da je od roditelja tužiteljice i da su ga oni posadili, ali to je bilo na zemlji tuženika odnosno njegovih roditelja…“; OJ: „Uz rub kuće tužiteljice postojalo je stablo murve koje je po priči seljana posadio njezin nono.“; JJ: „ Sjećam se da je na području nekretnine koja se nalazi unutar predmetne žičane ograde postojalo stablo murve još kad sam išao u školu, a na kojem mjestu se danas nalazi samo panj. Zemlju na kojoj se nalazi ta murva, a koja se nalazi unutar ograde, koristila je baka od tužiteljica, gdje su držali kokoši, te neki od susjeda koji se nalaze niže… Viđao sam kokoši od svih koji su tu živjeli.“). I kada bi se utvrdilo da su prednici tužiteljice posadili murvu, pa i da je tužiteljičina sestra posadila jasmin, to ne bi značilo da je time uspostavljena faktična vlast tužiteljice na prijeporu (a ni njezine obitelji), a faktična vlast tužiteljice ne proizlazi ni iz činjenice da je tužiteljica angažirala treću osobu da ispili grane murve. To stoga jer je nakon sadnje murve vanjski vidljiva obilježja posjeda imao tuženik odnosno njegova obitelj, a činom piljenja murve od strane tuženika, to je i potvrđeno. Osim toga, mjerničnim je vještačenjem utvrđeno da se panj duda i grm jasmina nalaze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne 158/1 k. o. [katastarska općina].

15. Prethodno činu piljenja murve od strane tuženika, na prijeporu je nedvojbeno bila parkirana cisterna tuženika koja je služila obitelji tuženika za opskrbu vodom (ŠJ: „Prije toga smo na parceli držali cisternu i prikolicu.; LJ: „Unutar predmetne parcele tuženik i njegovi držali su cisternu na kotačima.“, OJ: „… tuženik je na istoj držao cisternu uz rub svoje kuće uz koji se danas nalaze crijepovi.“). Niti u jednom trenutku uviđaja nije osporeno je li moguće prostorno, s obzirom na veličinu prijepora, da uz stablo murve na istom mjestu budu smješteni cisterna i/ili prikolica (pa da mjernični vještak na prijedlog stranaka izvrši točnu izmjeru). Da je cisterna bila smještena na prijeporu vidljivo je na fotografiji na str. 11 spisa. Osim toga, prema tužiteljici riječ je o 20 metara prostora sigurno, a cisternu zapremnine 11 hektolitara (dakle 1,1 kubika) tuženik je izvodio malim traktorom širine 1 m, što će reći da su i prikolica i cisterna do širine 1 m, i da onda nije isključeno da budu smješteni na prijeporu (po dužini, ako je prostor širine 1,20 m kako je tuženik iskazao).

16. Nadalje, na prijeporu su se nalazile stepenice za u kuću tuženikovih roditelja (na uviđaju je mjesto gdje su se stepenice nalazile pokazala ŽJ, LJ: „Na mjestu gdje se sada nalaze crijepovi uz zid kuće tuženika 75. –76. bile su stepenice za ulaz u kuću tuženika koje su kasnije uklonjene i njihova je kuća nadograđena.“). U vrijeme uviđaja na prijeporu su bili odloženi i crijepovi, koji su se tamo nalazili i prije podnošenja tužbe (TJ je iskazao da u vrijeme kada je on dolazio na prijepor, ožujka 2019., misli da su i crijepovi bili tamo; ŠJ: „Crjepovi se nalaze na predmetnoj parceli uz zid kuće tuženika su njegovi, koje mu je dao susjed austrijanac koji je kupio kuću od OJ), a koje crijepove je tamo odložio tuženik.

16. 1. Iskazi tih svjedoka potvrđeni su iskazom tuženika, pa je zato njegov iskaz, i to o posjedovanju prijepora, o tome da je do podnošenja tužbe on prijepor održavao na način da je kosio, naposljetku i o tome da je postavljanjem žičane ograde samo ogradio svoj posjed, ne i da je tužiteljicu isključio iz posjeda, sud pozitivno cijenio. Iskaz tužiteljice (primjerice da je cisterna obitelji tuženika bila parkirana na javnoj površini, ali „izvan“ žice, da su na prijeporu bili postavljeni poljoprivredni priključci oca tužiteljice, da je na prijeporu jasmin posadila njezina sestra, i lješnjak da je posadila njezina baka) ili je u proturječju s navedenim suglasnim utvrđenjima, ili nije ničime potvrđen, iz kojeg razloga nije pozitivno cijenjen.

17. Ne ovisi postojanje posjeda neke osobe o tome kakav je njezin subjektivni stav. Samo na stavu tužiteljice i njezinom iskazu, a uzimajući u obzir to da dokaz saslušanjem stranaka zbog svoje zainteresiranosti za uspjeh u sporu predstavlja supsidijarno dokazno sredstvo, ne može osnovano utvrditi posljednji posjed tužiteljice. Spomenuta objektivna faktična vlast očituje se kroz vanjsku vidljivost posjeda, razmjernu stalnost, mogućnost isključenja tuđih samovlasnih zahvaćanja u stvar, dostupnosti stvar posjedniku i drugo. Navedene okolnosti nisu utvrđene u korist tužiteljice (već tuženika, iako nije u ovome postupku na tuženiku da dokazuje svoj posjed).

18. Sukladno odredbi čl. 441. ZPP-a u ovoj parnici raspravljanje i dokazivanje je bilo ograničeno samo na činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. U ovoj parnici nije se raspravljalo o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Tužiteljica nije dokazala svoj posljednji mirni posjed na predmetnim nekretninama u vrijeme spornog smetanja, slijedom čega je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan u cijelosti, kao u t. I. izreke rješenja.

19. Obje stranke su podnijele zahtjeve za naknadu troškova ovog postupka. Sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Tužiteljica u ovom sporu nije uspjela pa joj ne pripada zatražena naknada troškova postupka, dok tuženiku pripada zatraženi trošak dvije jednokratne nagrade od po 200 i 250 bodova odnosno 900,00 eura uvećano za PDV po stopi 25 %, sveukupno 1.125,00 eura, prema tbr. 7. t. 2., tbr. 42. i tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022.) koja se primjenjuje sukladno tbr. 52. t. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.). Stoga je tužiteljici naloženo da tuženiku naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka kao u t. II. izreke rješenja, dok je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka odbijen, kao u t. III. izreke rješenja.

19. 1. O zatraženom trošku tuženika na ime sudske pristojbe (za odgovor na tužbu) bit će odlučeno nakon pravomoćnog završetka ovog postupka, kada u skladu s čl. 4. t. 2. Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18. i 51/2023.) obveza plaćanja te pristojbe nastaje.

U Pazinu 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dostave rješenja.

DNA:

1. tužiteljica po pun.

2. tuženik po pun.