Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Zk-70/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Snježani Šaško kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu upisa zabilježbe ovrhe na temelju rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Ovr-62/2020 od 5. veljače 2020., u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbi protustranke MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po zamjenici punomoćnika Jadranki Duvnjak, odvjetnici u Kaštel Starom, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Z-31590/2021 od 3. travnja 2024., dana 7. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Z-31590/2021 od 3. travnja 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe protustranke upisane pod brojem Z- 19583/2024 u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor protustranke i potvrđeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovnog broja ispravno Z-5005/2020 od 23. srpnja 2021. (točka I. izreke), te je naložena zabilježba odbijenog prigovora (točka II. izreke) i naložena provedba tog rješenja (točka III izreke).

2. Navedeno rješenje pravovremeno izjavljenom žalbom pobija protustranka (dalje: žalitelj), navodeći od žalbenih razloga određeno samo bitnu povredu odredaba postupka, te predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači pobijano rješenje na način da odbije prijedlog, naloži brisanje provedenog upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, te brisanje zabilježbe žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovnog broja ispravno Z-5005/2020 od 23. srpnja 2021., a na temelju rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovnog broja: Ovr-62/2020 od 5. vijače 2020., u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica] u z. k ul. [broj ZK uloška] vlasništvo ovršenika MK u 2/12 dijela + 8/24 dijela te na čest. zem. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] vlasništvo ovršenika MK za 3/12 dijela, dopuštena zabilježba ovrhe utvrđenjem vrijednosti navedenih nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja PK iz iznosa dobivenog prodajom.

4.1. Prvostupanjski sud je prigovor protustranke, u kojem isti u bitnome navodi da je na predmetno rješenje o ovrsi uložio žalbu, slijedom čega isto nije pravomoćno i ovršno, ocijenio neosnovanim, ističući da je predmet zemljišnoknjižnog prijedloga upis zabilježbe ovrhe temeljem rješenja o ovrsi ovršnog suda, kojim je određena ovrha na nekretninama ovršenika i ujedno naložen zemljišnoknjižnom odjelu tog suda upis zabilježbe ovrhe, dakle da se radi o provedbi koju je odredio drugi sud, a ne zemljišnoknjižni, a u kojem slučaju se kod donošenja rješenja o provedbi upisa zemljišnoknjižni sud ograničava na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv obzirom na stanje zemljišne knjige, dok glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.

4.2. Stoga, ocijenivši da je ovlašteni zemljišnoknjižni referent postupio u skladu s odredbama čl. 116. i čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/2019, dalje: ZZK-a), te da su za zatraženi upis bile ispunjene sve pretpostavke, jer je upis zabilježbe ovrhe dopušten u smislu odredbe čl. 84. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, dalje: OZ-a) obzirom da je Općinski sud u Splitu rješenjem o ovrsi poslovni broj: Ovr-62/2020 od 5. veljače 2020. odredio ovrhu na nekretninama upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u trenutku zaprimanja prijedloga u zemljišnim knjigama protustranka je bila upisana kao (su)vlasnik predmetnih nekretnina, prvostupanjski sud je primjenom odredbe čl. 145. st. 4. ZZK-a odbio prigovor protustranke kao neosnovan.

5. U žalbi žalitelj navodi da isprava temeljem koje je dopuštena zabilježba ovrhe nema svojstvo propisano zakonom, naime protiv navedene isprave da je izjavio žalbu nadležnom županijskom sudu, te je postupak po žalbi u tijeku. Ističe i da isprava nije u skladu s odredbom čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, obzirom da se radi o njegovoj jedinoj nekretnini, te da nema druge nekretnine za stanovanje, niti je u mogućnosti osigurati drugi smještaj. Kako dakle navedeni ovršni postupak nije pravomoćno okončan, da nije bilo moguće izvršiti zabilježbu ovrhe na nekretninama u njegovom suvlasništvu na način kako je to navedeno u osporavanom rješenju. Ističe i da je pobijano rješenje nerazumljivo obzirom da se u izreci spominje poslovni broj: Z-500/2020, a koji ne predstavlja predmetni postupak, pa je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka.

6. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, dalje: ZPP-a) u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a na koju u žalbi ukazuje žalitelj jer je pobijano rješenje razumljivo, sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama koji imaju uporište u stanju spisa, te isto nema nikakvih nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Pri tome nema nikakve dvojbe da je pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odlučivao o prigovoru protustranke podnesenom protiv rješenja zemljišnoknjižnog referenta istoga suda poslovni broj: Z-5005/2020 od 23. srpnja 2021., te očigledna greška u pisanju oznake poslovnog broja Z-500/2020 umjesto ispravno Z-5005/2020 koju u žalbi ističe žalitelj, ne predstavlja istaknutu bitnu povredu. Osim toga, prvostupanjski sud nije počinio niti bilo koju drugu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, a na koje povrede drugostupanjski sud temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

7. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio sve okolnosti odlučne za upis zabilježbe ovrhe na predmetnim nekretninama, odnosno pravilno je ocijenio predmetno rješenje o ovrsi dostavljeno po službenoj dužnosti, kao i stanje zemljišne knjige u trenutku zaprimanja tog rješenja, te je i pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o predmetnom prigovoru.

7.1. Naime, odredbom čl. 84. st. 1. OZ-a propisano je da će čim donese rješenje o ovrsi, ovršni sud po službenoj dužnosti zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe. Stoga, u smislu odredbe čl. 117. st. 2. ZZK-a kojom je propisano da je zemljišnoknjižni sud kada zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud (u ovom konkretnom slučaju to je ovršni sud temeljem navedene zakonske odredbe) dužan samo ispitati je li upis odredilo nadležno tijelo i postoji li zapreka za provedbu naloženog upisa prema stanju zemljišne knjige, a da glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta, u konkretnom slučaju zemljišnoknjižni sud, utvrdivši da je protustranka (su)vlasnik nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pravilno je temeljem dostavljenog rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj: Ovr-62/2020 od 5. vijače 2020. dopustio upis zabilježbe ovrhe na nekretninama protustranke, odnosno pravilno je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbio prigovor i potvrdio rješenje o upisu zabilježbe ovrhe.

8. Protivno žalbenim navodima žalitelja, prvostupanjski sud u ovom postupku ne može ocjenjivati pravilnost i osnovanost određene ovrhe i njezine provedbe, niti ocjenjivati prigovore zakonitosti i pravilnosti rješenja o ovrsi temeljem kojeg je dopuštena zabilježba ovrhe, već je o tome ovlašten odlučivati ovršni sud u okviru ovršnog postupka.

8.1. Stoga ni žalbeni navodi žalitelja o tome da je uložio žalbu protiv rješenja o ovrsi, te istaknuo pravo na dom, nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja. Ovo obzirom na odredbu čl. 84. st. 1. OZ-a, sukladno kojoj se zabilježba ovrhe upisuje u zemljišnoj knjizi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi, slijedom čega podnesena žalba protiv rješenja o ovrsi ne sprječava upis zabilježbe ovrhe. Osim toga, kako je upis zabilježbe ovrhe odredio sud u ovršnom postupku pri donošenju rješenja o ovrsi, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud se, kao što je to naprijed navedeno, ograničava samo na ispitivanje je li upis zabilježbe ovrhe provediv obzirom na stanje zemljišne knjige, dok glede svih ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud koji je i donio rješenje o ovrsi (čl. 117. st. 2. ZZK).

9. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu, te potvrditi pobijano rješenje i naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

Varaždin, 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Snježana Šaško