Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Zk-117/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Snježani Šaško kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Općina Milna, OIB: 23315089896, Sridnja Kala 1, Milna, zastupane po punomoćniku mr. sc. Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: Z-29202/2020 od 13. ožujka 2024., dana 7. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: Z-29202/2020 od 13. ožujka 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem: Z-14023/2024 u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III. U nepobijanim točkama V. do IX. izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke odbijen je prijedlog predlagatelja od 24. rujna 2020. radi pokretanja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina] u z. k. ul. [broj ZK uloška] u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], u točki II. izreke određeno je da nema mjesta zabilježbi odbijanja, u točki III. izreke naloženo je brisanje plombe Z-29202/2020 u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u točki IV. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu istoga suda provedba rješenja u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina]. Točke V. do IX. izreke odnose se na plaćanje sudske pristojbe.

2. Navedeno rješenje u dijelu koji se odnosi na odbijanje prijedloga pravovremeno izjavljenom žalbom (naslovljenom - prigovor) pobija predlagatelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak, uz naredbu brisanja odbijenog prijedloga i ponovni upis svih plombi.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je predlagatelj prijedlogom od 24. rujna 2020. predložio provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška], s prijedlogom da ga se upiše kao vlasnika za 4/28 dijela, uz istovremeni ispis tog prava sa imena Društveno vlasništvo - Općina Brač za navedeni udio, navodeći da se nalazi u poštenom, mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine više od sto godina, ista da predstavlja staru ruševnu zgradu u njegovom stvarnom i faktičnom vlasništvu i posjedu, upisano kao Društveno vlasništvo - Općina Brač, čiji je pravni sljednik na području Općine Milna. Ističe i da je predmetna nekretnina njegovo stvarno izvanknjižno vlasništvo i posjed, koja se na dan 24. srpnja 1991. (kao dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu) nalazila unutar građevinskog područja, a što da je bila i prije 1991., te je i danas, a njome da se koristi i plaća sve obveze vezane uz korištenje. Predlagatelj je u prilog navoda prijedloga dostavio Uvjerenje o statusu čestice od 18. svibnja 2022.

4.1. Prvostupanjski sud pozivajući se na odredbe čl. 208. i čl. 209. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK-a), navodi da se pojedinačnim ispravnom postupkom ne mogu zaobilaziti drugi redoviti postupci pred sudom ili kod javnog bilježnika, te iako je njegova svrha osigurati mogućnost upisa onima koji ni na jedan drugi način ne mogu ostvariti svoje pravo, opravdani razlog za njegovo provođenje postoji onda kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano, ocjenjuje da predmetni prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka nije osnovan. Naime, ističe da je nakon rješavanja plombi koje su prethodile odlučivanju o prijedlogu, pregledom zemljišne knjige za predmetnu nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno da Društveno vlasništvo - Općina Brač nije upisano kao suvlasnik predmetne nekretnine za 4/28 dijela, a kako je to navedeno u prijedlogu, već da je uz suvlasnike fizičke osobe, za 4/28 dijela upisana Republika Hrvatska, u svezi čega je stava da ukoliko predlagatelj smatra da mu pripada suvlasnički udio koji je danas upisan kao suvlasništvo RH, isti da svoje eventualno pravo može ostvarivati u parničnom postupku, a osim toga, suprotno navodima prijedloga predmetna nekretnina prema Geoportalu da ne predstavlja staru ruševnu zgradu, već zemljište u uvali [adresa], u katastru naziva Lučica, površine 4280 m2, upisano kao posjed GH iz [adresa] (P.L. 51 k. o. [katastarska općina]). Obzirom na navedeno, poglavito sadržaj prijedloga i isprava u spisu, te činjenicu da je teret dokaza učiniti vjerojatnim postojanje svog prava na predlagatelju, što isti u konkretnom slučaju nije učinio, prvostupanjski sud utvrđuje da ne postoji opravdani razlog za otvaranje ovog postupka, pa je temeljem odredbe čl. 118. ZZK-a prijedlog odbio.

5. U žalbi predlagatelj sadržajno ističe bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP-a) u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, navodeći da je prijedlog odbijen nepravilno i neosnovano, budući da prema relevantnim činjenicama postoji dovoljno opravdanih razloga za usvajanje istog. Naime, prijedlog RH za knjiženje tog dijela koji je općinski da je usvojen nakon podnošenja predmetnog prijedloga pozivom na Zakon o šumama, iako predmetna nekretnina nema nikakve veze sa šumom, te iako je upis u z.k. kao Društveno vlasništvo - Općina Brač upućivao da se radi o vlasništvu jedince lokalne samouprave, a ne RH.

6. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a na koju predlagatelj sadržajno upućuje u žalbi, obzirom da je pobijano rješenje razumljivo, sadrži jasne, valjane i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama koji imaju uporište u stanju spisa, te isto nema nikakvih nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Osim toga, prvostupanjski sud nije počinio niti bilo koju drugu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a, a na koje povrede drugostupanjski sud temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

7. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio i sve okolnosti odlučne za odluku o prijedlogu predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na predmetnu nekretninu, te je pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o istom.

7.1. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. ZZK-a propisano je da se pojedinačni ispravni postupak može provesti ako za to postoji opravdani razlog, a takav razlog prema stavku 3. istog članka postoji ako je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK- a može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Dakle, pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i kada je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, što predlagatelj treba dokazati.

7.2. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK-a predlagatelj treba prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi osnovanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Prema stavku 5. istog članka kad se prijedlogom predlaže upisati pravo vlasništva, prijedlogu treba priložiti i podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj upotrebi za katastarsku česticu na kojoj se predlaže upis, osim kad je predmet postupka pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo).

8. Dakle, cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim stanjem i isprave svi potrebni podaci u svim dijelovima zemljišne knjige. Isti se sastoji od dva dijela - postupka otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i postupka utvrđivanja osnovanost prijedloga i donošenja rješenja o ispravku sukladno odredbama čl. 215. i čl. 216. ZZK-a. U prvom dijelu koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Postojanje opravdanog razloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka mora dokazati predlagatelj, kao osoba koja za to ima pravni interes, te mora učiniti vjerojatnim da mu pripada neko pravo koje u njegovu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

9. U konkretnom slučaju, predlagatelj je u prilog navoda prijedloga dostavio samo Uvjerenje o statusu čestice, dok iz stanja zemljišne knjige proizlazi da je na suvlasničkom dijelu u odnosu na kojeg predlaže provođenje pojedinačnog ispravnog postupka upisana Republika Hrvatska, koji upis je izvršen temeljem prijedloga za upis zaprimljenog 23. kolovoza 2019. pod brojem Z-27834/19, o čemu je u predmetnom z.k. ulošku bila upisana plomba, a što je dakle prethodilo zaprimanju predmetnog prijedloga. Stoga, u vezi žalbenih navoda predlagatelja valja reći da nije od utjecaja što je prijedlog RH usvojen nakon podnošenja predmetnog prijedloga, već je relevantno da je prijedlog RH za uknjižbu prava vlasništva na tom suvlasničkom udjelu podnesen prije podnošenja predmetnog prijedloga. Također, niti daljnji žalbeni navodi predlagatelja da predmetna nekretnina nema nikakve veze sa šumom i da je upis u z.k. kao Društveno vlasništvo - Općina Brač upućivao da se radi o vlasništvu jedince lokalne samouprave, ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, jer kako to pravilno navodi prvostupanjski sud, predlagatelj svoje eventualno pravo može ostvarivati u parničnom postupku.

10. Obzirom na navedeno, ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da predlagatelj svojim prijedlogom i dostavljenim Uvjerenjem o statusu čestice nije dokazao postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, obzirom da istima nije učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis, pa je slijedom navedenog prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, odbivši prijedlog predlagatelja za pokretanje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, zbog čega nisu osnovani ni ti žalbeni razlozi.

11. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsko rješenje i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

12. Točke V. do IX. izreke prvostupanjskog rješenja kojima je predlagatelju naloženo plaćanje sudske pristojbe na rješenje, nisu predmet žalbenog postupka, te ostaju neizmijenjene.

Varaždin, 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Snježana Šaško