Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-860/2022-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika DV, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22) i dr., u povodu optužnoga prijedloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije Split, broj: 511-12-36/05-5-573-1/2021 od 23. kolovoza 2021., nakon javne glavne rasprave održane 4. ožujka 2025. u odsutnosti stranaka, 07. ožujka 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I.
okrivljenik DV, rođ. **.**.1993. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], SSS, zaposlen, srednjeg imovnog stanja, državljanin RH, osuđivan,
k r i v j e
što je 22. kolovoza 2021. u 20,15 u Podstrani, upravljajući osobnim automobilom marke Mercedes reg. oz. [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola u krvi 1,87 g/kg izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom krećući se južnom kolničkom, lijevom prometnom trakom Grljevačke ulice u smjeru istoka te je dolaskom do raskrižja s Ulicom kneza Domagoja započeo polukružno okretanje a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, uslijed čega je prednjim lijevim kutom vozila udario u stražnju desnu bočnu stranu osobnog automobila Renault reg. oz. [registarska oznaka] koji se nalazio zaustavljen u koloni vozila u sjevernoj kolničkoj traci Grljevačke ulice,
čime je u stjecaju počinio prekršaje iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. i članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koje mu se na temelju navedenih odredaba, redoslijedom kojim su navedene, utvrđuju pojedinačne novčane kazne od 260,00 eura i 2.050,00 eura, nakon čega mu se, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.310,00 (dvije tisuće tristo deset)
EURA,
koju je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno, a ako plati dvije trećine (2/3) novčane kazne u ostavljenom roku, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.
Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnoga zakona, okrivljeniku UV
i z r i č e s e
ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILIMA SVIH KATEGORIJA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE I 6 (šest) MJESECI
koja, na temelju članka 58. stavka 2. Prekršajnoga zakona, teče od izvršnosti ove presude, a u nju se, na temelju članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona, uračunava trajanje mjere opreza zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije, kao 1 dan.
Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 80,00 (osamdeset) eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
II.
Okrivljenik DV, podatci kao pod I.,
na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnoga zakona,
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da bi u vrijeme i na mjestu kao pod I. upravljao navedenim automobilom kojemu je isteklo važenje prometne dozvole do 15 dana (isteklo 18. 8. 2021.),
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 238. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Obrazloženje
1. Optužnim aktom okrivljenika se tereti za počinjenje triju prekršaja.
2. On se pred sudom izjasnio krivim za prekršaj iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što je u skladu sa zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu od 22. kolovoza 2021., pročitanim na glavnoj raspravi, dok je u odnosu na prometnu nesreću naveo kako je odlazeći s plaže upalio automobil i, dok je čekao sestru, htio zapaliti cigaretu, no ispao mu je upaljač. Kada ga je htio dohvatiti, kliznula mu je noga s kočnice i automobil je krenuo te je udario prednjim lijevom kutom u stražnju desnu stranu najbližeg automobila poljskih registracija koji je bio zaustavljen u koloni uslijed prometne gužve. Nije se polukružno okretao, nego se automobil takoreći sam počeo kretati, kako je prethodno objasnio, ali je svakako kriv za prometnu nesreću.
3. U dokaznom postupku pročitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u spisu (kao na zapisniku od 4. ožujka 2025.).
4. Iz obrane okrivljenika jasno proizlazi kako je počinio prekršaje iz točke I. izreke presude, dok u odnosu na njegov navod da se nije polukružno okretao, treba reći kako nije riječ o bitnom obilježju prekršaja, jer prekršaj čini vozač koji započne s radnjom u prometu prije nego se uvjeri da ju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike i imovinu. Radnje iz članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama samo su primjerice navedene, tako da činjenica je li se okrivljenik polukružno okretao ili uključivao u promet nije od odlučne važnosti, a pogotovo su neprihvatljive njegove tvrdnje o tome kako se automobil počeo sam kretati jer mu je noga kliznula s kočnice. Iz zapisnika o očevidu proizlazi kako su na automobilu Renault nastala oštećenja na stražnjem dijelu (branik, desni blatobran i desna aluminijska felga).
5. Sud je izmijenio činjenični opis djela u odnosu na registarsku oznaku automobila kojim je okrivljenik upravljao, u skladu s fotodokumentacijom prometne nesreće.
6. Iz dopisa PUSD, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, klasa: 211-02/23-07/1364, ur. broj: 511-12-19-23-2 od 5. rujna 2023. proizlazi kako je prometna dozvola automobila kojim je okrivljenik upravljao vrijedila od ožujka 2021. do ožujka 2022., zbog čega je odlučeno kao pod II.
7. Okrivljeniku je za prometnu nesreću utvrđena fiksno propisana novčana kazna (130+130 eura), dok mu je za prekršaj vožnje u alkoholiziranom stanju trebalo utvrditi višu novčanu kaznu (raspon 1320 do 2650 eura ili zatvor do 60 dana) uzevši u obzir njegovo ponašanje nakon počinjenja prekršaja: dva puta osuđivan za vožnju u alkoholiziranom stanju, jednom za prometnu nesreću i prekoračenje brzine, što, zajedno s njegovim neozbiljnim izjavama o „automobilu koji se sam kreće“ dok on s gotovo 2 promila alkohola u krvi dohvaća upaljač u automobilu s upaljenim motorom, pokazuje da nimalo nije svjestan opasnosti svojega ponašanja niti ima razvijenu minimalnu svijest o odgovornosti prema drugim ljudima. Iz istih razloga trebalo mu je izreći i zaštitnu mjeru, jer s obzirom na svoje dosadašnje ponašanje u prometu predstavlja opasnost za ostale vozače i pješake koji sudjeluju u prometu. S obzirom na njegovu sklonost da vozilima upravlja pod utjecajem alkohola, koja je razvidna iz prekršajne evidencije, potrebno mu je zabraniti upravljanje vozilima svih kategorija, jer u takvom stanju ugrožava sebe i druge kojim god prometnim sredstvom upravljao.
8. Kod toga je potrebno imati na umu kako prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova broj nastradalih sudionika prometnih nesreća koje su prouzročili vozači motornih vozila pod utjecajem alkohola u 2022. godini iznosi 120 poginulih i 812 teško ozlijeđenih osoba (https://mup.gov.hr/pristup-informacijama- 16/statistika-228/statistika-mup-a-i-bilteni-o-sigurnosti-cestovnog-prometa/bilteni-o- sigurnosti-cestovnog-prometa/287330). Na obveze koje za državu proizlaze iz članka 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni dio, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06, 13/17) Republika Hrvatska upozorena je i presudom Europskoga suda za ljudska prava Smiljanić protiv Hrvatske (br. zahtjeva 35983/14) od 25. ožujka 2021. Prema tome, upravo je na sudovima odgovornost da u svojim odlukama primjenjuju nultu stopu tolerancije na alkohol u prometu i time senzibiliziraju javnost na ovaj problem, kao i da zaštite one sudionike u prometu koji uredno postupaju od pojedinaca koji su ih spremni ugroziti svojim neodgovornim, nepromišljenim i nadasve sebičnim ponašanjem.
9. Što se tiče prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, napominje se kako zastara prekršajnog progona nije nastupila. Naime, trogodišnji rok zastare iz članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nije vezan uz visinu kazne propisane za prekršaj, nego uz obvezu ovlaštenog tužitelja izdati prekršajni nalog, koja u konkretnom slučaju ne postoji (članak 239. stavak 3. Prekršajnog zakona), pa se primjenjuje članak 13. stavak 1. Prekršajnog zakona. Smisao je odredbe članka 239. stavka 3. Prekršajnog zakona (kao iznimke od stavka 1.) za u njoj predviđenu situaciju osloboditi ovlaštenog tužitelja obveze izdavanja prekršajnog naloga i time otkloniti režim koji vrijedi za obavezni prekršajni nalog. U suprotnom, proizlazilo bi da je u toj situaciji predviđen kraći rok zastare (3 godine), ali svejedno uz suđenje u dva stupnja (kod prekršaja u režimu obaveznog prekršajnog naloga nema žalbe protiv prvostupanjske presude), što ne bi imalo smisla i činilo bi odredbu članka 239. stavka 3. Prekršajnog zakona (kao iznimku) suvišnom. Bez nje bi ovlašteni tužitelj uvijek bio u obvezi izdati prekršajni nalog kada su za to ispunjene pretpostavke iz članka 239. stavka 1. Prekršajnog zakona, neovisno o tome jesu li prekršaji počinjeni u stjecaju, pri čemu ne bi bilo zapreke da sud kasnije spoji postupke koji se vode u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga i optužnog prijedloga za prekršaje počinjene u stjecaju (članak 99. stavak 1. Prekršajnog zakona). Također, nema govora o nejednakom položaju okrivljenika, jer u režimu obaveznog prekršajnog naloga rok zastare iznosi 3 godine, ali nema prava žalbe protiv prvostupanjske presude, u ostalim slučajevima rok zastare iznosi 4 godine, ali je protiv prvostupanjske presude žalba dopuštena. Uostalom, zastara nije nikakav privilegij okrivljenika, nego postoji iz razloga oportuniteta, tako da okrivljenik nema pravo na rok zastare određenog trajanja.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavaka 3. i 4. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na trošak tužitelja (295,00 kuna preračunato po fiksnom tečaju konverzije u eure) i paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka, kao i materijalne prilike okrivljenika, pri čemu je sud uzeo u obzir da je okrivljenik proglašen krivim za dva od tri prekršaja koji su mu stavljeni na teret, da se uredno odazvao na prvu raspravu, dok su sve ostale prouzročene tužiteljevom krivnjom, koji je posve pogrešno označio registraciju automobila kojim je okrivljenik upravljao, kao i raspon troška od 13,27 do 663,61 eura, propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 07. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Sanda Peroš, v. r.
Ljiljana Vuko, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju, u spis.
