REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1052/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu pojedincu Maji Ivanović, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Pinculić, u kaznenom predmetu protiv optužene ĆS zbog kaznenog djela iz članka 132. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12., dalje: KZ/11.) u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj K-DO-2766/2015. od 16. svibnja 2016., s izmjenama od 27. rujna 2019., 13. srpnja 2023. i 4. ožujka 2025., nakon održane javne rasprave održane u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, VS, optužene ĆS osobno uz braniteljicu, odvjetnicu Kristinu Malinarić u zamjenu za odvjetnika Ljubu Pavasovića Viskovića, dana 7. ožujka 2025. objavio je, a dana 4. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.; dalje: ZKP/08.) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan kod ovog suda broj K-807/16-4 od 8. lipnja 2016.

II Optužena ĆS, djevojački OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Ć i OS, rođene V, rođena **.**.1976. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa] (kod O), državljanka Republike Hrvatske, po zanimanju ugostitelj, zaposlena u vlastitom trgovačkom društvu "Teveret" j.d.o.o., Siječanjska 1, Zagreb, s plaćom od oko 400,00 eura, bez imovine, sa završenom srednjom stručnom spremom, razvedena, majka jednog maloljetnog djeteta, ne vodi se drugi kazneni postupak, osuđivana

k r i v a  j e

što je:

- u vremenskom razdoblju od 01. lipnja 2014. do 10. rujna 2014. u Zagrebu, kao direktorica trgovačkog društva „GALADRIEL" j.d.o.o., u nakani uskraćivanja zarađene plaće, radnicama navedenog trgovačkog društva i to ĆSC, koja je temeljem ugovora o radu od 1. lipnja 2014. bila zaposlena na poslovima konobarice, protivno članku 83. stavku 3., članku 85. i članku 87. stavku 1. Zakona o radu, nije isplatila ugovoreni iznos plaće niti joj uručila obračun dugovane, a neisplaćene plaće za lipanj 2014., srpanj 2014., kolovoz 2014. i rujan 2014., isplativši joj samo 1.500,00 kuna u gotovini, oštetivši time VSC, za iznos od 1.298,33 eura / 9.782,24 kuna i JS, koja je na temelju ugovora o radu od 02. srpnja 2014. i 01. kolovoza 2014. bila zaposlena na poslovima konobarice, protivno članku 83. stavku 3., članku 85. i članku 87. stavku 1. Zakona o radu, nije isplatila ugovoreni iznos plaće niti joj uručila obračun dugovane, a neisplaćene plaće za srpanj i kolovoz 2014., isplativši joj samo iznos od 1.200,00 kuna u gotovini, oštetivši time JS za iznos od 434,29 eura / 3.272,16 kuna,

- d a k l e, nije isplatila cijele plaće više radnika,

- čime je počinila kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja - neisplatom plaće - opisano i kažnjivo po članku 132. stavku 1. u vezi s člankom 52. KZ/11.

III Na temelju članka 132. stavka 1. u vezi s člankom 52. KZ/11. optužena ĆS se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

IV Na temelju članka 56. KZ/11. optuženoj ĆS se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optužena ĆS u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

V Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08. oštećenoj JS, s prebivalištem u [adresa], dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 434,29 eura / 3.272,16 kuna, te se nalaže optuženoj ĆS navedeni iznos isplatiti oštećenoj JS u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, dok se s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva oštećena JS upućuje u parnični postupak.

VI Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. optužena ĆS dužna je naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. i 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 300,00 eura i troškove financijsko knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 380,00 eura, odnosno ukupno 680,00 eura, a koje troškove je dužna platiti u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, dok se obvezuje podmiriti nužne izdatke oštećenice sukladno članku 145. stavku 2. točki 8. ZKP/08., a o čemu će sud donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, izmijenjenom 27. rujna 2019., 13. srpnja 2023. i 4. ožujka 2025. optužilo je optuženu ĆS za počinjenja kaznenog djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja - neisplatom plaće - opisano i kažnjivo po članku 132. stavku 1. u vezi s člankom 52. KZ/11.

1.1. U ovom kaznenom postupku izrečena je prvostupanjska presuda kojom je optuženica proglašena krivom zbog kaznenog djela iz članka 132. stavka 1. u vezi s člankom 52. KZ/11., te osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, uz izricanje uvjetne osude s vremenom provjeravanja od dvije godine. Navedena presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Splitu od 5. listopada 2021. broj Kž-921/2020- 9 te je predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. U ponovljenom postupku prvostupanjski je sud ponovno izrekao presudu kojom je optuženicu proglasio krivom zbog kaznenog djela iz članka 132. stavka 1. u vezi s člankom 52. KZ/11., te osuđena na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci, uz izricanje uvjetne osude s vremenom provjeravanja od dvije godine, a ta je presuda ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu od 21. svibnja 2024. broj Kž-761/2023-5, te predmet upućen na ponovno suđenje i odluku, pred drugim sucem pojedincem, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 9. ZKP/08.

1.2. U ponovljenom postupku, sud je dodatno ispitao oštećenu JS, koja je ostala kod postavljenog imovinskopravnog zahtjeva i oštećenu VSC, koja je odustala od postavljenog imovinskopravnog zahtjeva.

2. Pozvana da se očituje o osnovanosti optužnice optužena ĆS je navela da se ne smatra krivom za počinjenje kaznenog djela stavljenog joj na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitan je izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za trgovačko društvo „Galadriel" j.d.o.o., od 08. svibnja 2014. (listovi 8 i 9 spisa), Rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, od 13. svibnja 2014. (listovi 10 i 11 spisa), Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu od 07. svibnja 2014. (list 12 spisa), Ugovor o zakupu sklopljen između ZS i trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o., od 01. svibnja 2014. (listovi 13-15 spisa), Izjava potpisana od ovlaštene osobe trgovačkog društva Galadriel j.d.o.o., od 28. studenog 2014. (list 17 spisa), Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta Državnog zavoda za statistiku, od 13. svibnja 2014. (list 18 spisa), Temeljnica za knjiženje trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o. od 23. svibnja do 31. svibnja 2014. (list 19 spisa), Temeljnica za knjiženje trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o. od 01. lipnja do 30. lipnja 2014. (list 20 spisa), temeljnica za knjiženje trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o. od 01. srpnja do 31. srpnja 2014. (list 21 spisa), temeljnica za knjiženje trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o. od 1. kolovoza do 31. kolovoza 2014. (list 22 spisa), temeljnica za knjiženje trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o. od 1. rujna do 10. rujna 2014. (list 23 spisa), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za trgovačko društvo „Gimli" j.d.o.o., od 02. prosinca 2015. (listovi 35-39 spisa), Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za trgovačko društvo „Galadriel" j.d.o.o., od 2. prosinca 2015. (listovi 40-42 spisa), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za trgovačko društvo „Zelper" d.o.o., od 2. prosinca 2015. (listovi 43-46 spisa), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za trgovačko društvo „Neftis" d.o.o., od 2. prosinca 2015. (listovi 47-49 spisa), ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljenog između trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o. i TS **.**.2014. (listovi 52-53 spisa), ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog između trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o. i TS **.**.2014. (listovi 54-55 spisa), sporazum o prestanku ugovora o radu sklopljen između trgovačkog društva „Galadriel" j.d.o.o. i TS **.**.2014. (list 56 spisa), prijava o početku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za TS (list 57 spisa), odjava sa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za TS (list 58 spisa), obavijest Financijske agencije od 14. kolovoza 2014. (list 60 spisa), izvadak iz Središnjeg registra osiguranika, Sektora osiguranika i registra od 27. siječnja 2016. za ĐS i TS (list 62 i 63 spisa), potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 12. veljače 2016. za ĐS(listovi 71-73 spisa), izvadak iz očevidnika o danima insolventnosti za trgovačko društvo „Galadriel" j.d.o.o., za razdoblje 2011. do 2016., od 26. veljače 2016. (listovi 75-80 spisa), izvadak iz očevidnika o redoslijedu plaćanja sa obračunatom kamatom za trgovačko društvo „Galadriel" j.d.o.o., za razdoblje od 9. travnja 2015. do 21. kolovoza 2015., od 26. veljače 2016., (listovi 81-82 spisa), izvadak iz jedinstvenog registra računa za trgovačko društvo „Galadriel" j.d.o.o., od 26. veljače 2016. (list 83 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na ime ĐS od 25. veljače 2016. (list 86 spisa), odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu za ĐS na listu 157 spisa, zapisnici o inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada, Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, na listovima 148-154 spisa, te 161-165 spisa i 199-200 spisa, odjava u HZMO-u za ĐS na listovima 189-190 spisa, prijava o prestanku osiguranja u HZZO za ĐS i odjava na listovima 201-203, prijava o prestanku osiguranja u HZMO za ĐS na listu 207 spisa, obračunske liste za ĐS na listovima 209-213, zahtjev za odjavu obavljanja ugostiteljske djelatnosti na listu 217 spisa, raskid ugovora o zakupu na listu 219 spisa, ugovor o radu na neodređeno vrijeme za ĐS na listu 220 spisa, podaci o radnicima i obveznicima uplate doprinosa na listovima 222-223 spisa, podnesak Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, Inspektorata rada na listu 227 spisa, obavijest Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, Inspektorata rada na listovima 228-230, poziv za očitovanje na listu 232 spisa, prekršajni nalog Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, Inspektorata rada na listovima 236-238 spisa, dokumentacija HZMO na listu 273- 282 spisa, mjesečno izvješće o obračunu i uplati poreza na potrošnju na listovima 312- 316 spisa, kartica partnera na listu 317 spisa, preslike isplatnica na listu 319 spisa, izvadak o stanju i prometu na listovima 325-246 spisa, računi i otpremnice na listovima 347-361 spisa, izvadak o stanju i prometu na listu 362 spisa, kartica poslovnog partnera na listovima 363-365 spisa, opomena na listu 366 spisa, preslika naloga za plaćanje na listu 367 spisa, izvješće o primitku poreza na dohodak, prireza i doprinosa, na listovima 368-391 spisa, izvadak o stanju u prometu na listovima 392-393 spisa, preslike isplatnica, na listovima 394-395 spisa te dokumentacija na listovima 400-403 spisa. Pročitan je pisani nalaz i mišljenje knjigovodstveno-financijskog vještaka Zrinka Ručevića od 3. svibnja 2019. godine (na listovima 291-295 spisa) te očitovanje vještaka za knjigovodstvo i financije Zrinka Ručevića od 1. lipnja 2020., na listu 414 spisa.

3.2. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su zapisnici o ispitivanju oštećenica, ĆSC (ranije ĐS) od 12. svibnja 2016. ( list 96 spisa) kao i o ispitivanju oštećene JS od 12. svibnja 2016. (list 99 spisa).

3.3. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08. pročitani su zapisnici o ispitivanju oštećene ĆSC (ranije ĐS) od 13. ožujka 2017. (list 142 spisa) te zapisnik o ispitivanju oštećene JS od 13. ožujka 2017. (list 142 spisa), 14. siječnja 2019. (list 272 spisa), 29. lipnja 2023. (list 501 spisa) te sa zapisnika od 10. prosinca 2024.

3.4. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženu ĆS.

4. U ponovljenom postupku, ba raspravi 4. ožujka 2025. optužena ĆS je navela da ostaje u cijelosti kod svoje obrane koju je dala tijekom postupka, kao što je rekla, ona je jednoj i drugoj oštećenici pomagala na razne načine dok su radile kod nje te im je davala na ruke po 1.000,00 ili 1.500,00 kuna na ime plaće, kako im je trebalo, a isto tako je platila jednoj i drugoj po 300,00 eura na ime najamnine jer su živjele u najmu.

4.1. Braneći se na raspravi održanoj 27.9.2019., optuženica je izjavila da je isplaćivala oštećenicama ĐS i TS novac, međutim ne službeno, već im je davala gotovinu na ruke i to unaprijed, prije odrađenog posla. Ona im je davala novac uvijek kad im je trebalo, pa je tako ĐS dala novac kada je slavila rođendan u kafiću i to 2.500,00 kuna. One su dakle, uzele više novaca nego je trebalo, i smatra da je to njezina greška. Nije im službeno isplatila plaće, niti radila obračune plaće, odnosno, ispravlja se, knjigovođa je napravio obračun plaća, ali ta plaća im nije isplaćivana na račun. Dodala je da ona nema potvrde o tome da je oštećenicama isplaćivala taj novac na ruke. Dogovor između nje i oštećenica je bio takav da će ona njima unaprijed dati novce jer im je trebalo da plate najamninu za stan, a da će nakon toga im uplatiti plaću na račun, a one će njoj vratiti taj novac, imajući u vidu da im je unaprijed novac već dala. Međutim, nakon toga nije imala u ugostiteljskom objektu takav promet da bi takvu isplatu mogla izvršiti jer je na kraju mjeseca utvrdila da nema dovoljno novca za isplatu plaće na račun. Izjavila je kako posjeduje i dokumentaciju vezanu o tome koliki je bio promet u kafiću. To je bio kafić No stress, društvo Galadriel j.d.o.o., a isti je bio otvoren 26.5.2014., a zatvoren 10.9.2014. Na daljnji upit kakvo je bilo poslovanje i promet predmetnog kafića, navodi da je plaćala najam za kafić na račun vlasnice FS, a promet je za 3 mjeseca bio oko 47.000,00 kuna, a najam je iznosio 8.500,00 kuna. Režije su plaćane isto tako preko računa i preko banke.

4.2. Na raspravi održanoj 13. srpnja 2023., optužena je izjavila da u cijelosti ostaje kod svoje obrane koju je dala u dosadašnjem tijeku postupka te tome nema ništa drugo za dodati. Na poseban upit suca, s obzirom da je navela da je knjigovođa napravio obračun plaće, zbog čega nije oštećenicama predala obračun plaće, navodi da je točno da im to nije predala, ali im je svu plaću dala u gotovini na ruke te smatra da im nije ništa dužna. Smatra da oštećenice ne bi dolazile na posao da nisu dobivale plaće, a pogotovo ne bi radila oštećenica koja je radila 4 mjeseca i to VSC.

5. Iz iskaza oštećene JS (ranije TS), koji je dala pred ODO Zagreb, 12. svibnja 2016., proizlazi da ista navodi kako je kao konobarica radila za ĆS u caffee baru "No stress" u Zagrebu, od 1. srpnja 2014. godine do sredine kolovoza 2014. godine, misli do 17. kolovoza 2014. godine, s time da je u lipnju 2014. godine bila na probnom radu. Iako ju je ĆS odjavila 17. kolovoza 2014. godine, još par dana je radila neprijavljeno. Njoj je ĆS za njezin rad dala na njezino traženje 200,00 kuna na ruke, dok ostatak dugovane plaće nije. Također je navela da nikada nije dobila obračun dugovane, a neisplaćene plaće. Napomenula je da je u ovom vremenu po traženju ĆS na posao morala dolaziti i nedjeljom radi obračuna robe za koji prekovremeni rad ju optužena također nije platila.

6. Oštećena JS, ispitana na raspravi pred sudom, 13. ožujka 2017., iskazivala je da je radila kao konobarica za optuženu i to od srpnja do sredine kolovoza 2014. g. Koliko se sjeća optužena ju je odjavila 17. kolovoza 2014. Prvotno su sklopile ugovor o radu na određeno vrijeme a nakon toga i na neodređeno, a razlog njezinog prestanka rada je taj što je optužena primila drugu djelatnicu IS, čijeg prezimena se sada ne sjeća. Iznos plaće je bio naznačen u ugovoru, time da na ime plaće nije dobila ništa za ovo razdoblje koje je radila, osim iznosa od 200,00 kuna koji joj je optužena isplatila na ruke. Upitana kada je dobila iznos od 200,00 kuna odgovara da koliko se sjeća dobila je sredinom kolovoza i optužena je jednostavno iz kase izvukla novac i predala joj na ruke, time da nije potpisala nikakvu potvrdu za taj novac. Na razne je načine pokušavala ishoditi da joj optužena plati za rad, no naprotiv, ne samo da joj nije isplatila novac za rad već joj se i prijetila da će dolaziti u radionu njezinog oca i da će porazbijati cijeli lokal, a prijetnje je prenosila putem J. Upitana koliko je dugovanje optuženice prema njoj, odgovara da je to cijela plaća za 7. mjesec i polovica plaće za kolovoz. Nakon što su joj predočeni ugovori o radu na neodređeno i određeno vrijeme u spisu, odgovara kako nije sporno da je potpisala te ugovore u kojima je naznačeno koliko će biti njezina plaća. Što se tiče sporazuma o prestanku ugovora o radu koji je potpisala, odgovara da je nesporno kako je potpisala taj ugovor, jer joj je optužena rekla da će dobiti plaću ako potpiše ovaj sporazum u prestanku ugovora o radu. Točno je da je optuženu prijavila inspekciji. Što se tiče preciziranja ukupnog potraživanja za razdoblje koje je radila a nije primala plaću, odgovara da daje slobodnu procjenu za neisplatu plaće od 3.000,00 kuna. Prijetnje joj je optužena upućivala putem društvene mreže ali ih ne posjeduje jer je optužena sve to izbrisala i blokirala. Upitana kakav je bio promet u lokalu dok je radila, odgovara da je u 7. mjesecu bilo prometa, no u 8. mjesecu se on smanjio, a razlog tome je što su u lokal ulazili svakakvi gosti, i sjeća se da je jedan puta došla muška osoba koja je preda njom "pošmrkala" nešto što ju je zgrozilo. Sjeća se jednog događaja, vrlo neugodnog, kada su joj tri osobe prišle, odvukle je od šanka, htjele je napastvovati i da u tom trenutku nije došla J u smjenu, ne zna kako bi se to završilo. Ovaj događaj nije ipak prijavila policiji, a te su se osobe razbježale u trenutku kada se pojavila J. Upitana da li je osim ovih 200,00 kuna koje dobila bilo kakav novčani iznos, odgovara da nije. Morala je raditi i prekovremeno, u nekim slučajevima je znala dolaziti policija zbog produžetka rada lokala. Inače, nedjeljom se nije radilo, ali su i nedjeljom dolazile kako bi se radio obračun. Na upit optužene da li je dobila nekakve novce za stan u iznosu od 1.000,00 kuna, oštećena odgovara da nikakve takve novce nije dobila. Pojašnjava kako je mjesec dana bila u najmu stana, no to je bilo sve, a novac za najam toga stana joj je dala J. Dakle, iznos od 1.000,00 kuna joj je dala J i nema saznanja je li J te novce možda dala optužena, a za nekakav njihov eventualni dogovor vezano za to ona nije znala. Prethodno je razgovarala sa J vezano za najam stana jer nije imala otkud platiti najam jer nije dobivala plaću a J je rekla da će razgovarati s optuženom, odnosno da će ju pitati da li bi ona mogla dati taj iznos najma. Nije pitala J otkud joj ovih 1.000,00 kuna, međutim, kasnije je saznala od J da je ona ovaj novčani iznos dobila od optužene. Što se tiče samog njezinog dolaska na posao, došla je iz razloga što joj je J rekla da se primaju radnici. Kako ovaj novčani iznos od 1.000,00 kuna nije smatrala novcem koji bi bio dio plaće, pa da bi se ovaj novčani iznos davao a time i pokrivala plaća, ona je ovaj novčani iznos kasnije J vratila kada je počela raditi kod drugog poslodavca. Zaključno dakle, kasnije je shvatila da je tih 1.000,00 kuna dala optužena J, a J njoj, međutim tih 1.000,00 kuna ne smatra plaćom, zbog čega ostaje kod svog iskaza da za svoj rad nije prilila plaću osim onih 200,00 kuna. Nakon što je svjedokinja VSC izjavila da joj je optužena predala 1.000,00 kuna za troškove režija za svjedokinju JS, koji novac joj je JS i vratila dok joj je također dala i 1000,00 kuna koje joj je posudio njezin dečko, svjedokinje VSC je navela da što to se tiče ovih drugih 1.000,00 kuna je doista bilo tako kako je izjavila svjedokinja J jer je ona spomenula svog dečka. Utvrđeno je da je prilikom davanja iskaza svjedokinja JS plakala te izjavila kako sa strahom daje iskaz zbog straha od optužene.

7. Dodatno ispitana na raspravi 14.1.2019., oštećena JS, izjavila je da je oštećena u iznosu od oko 10.000,00 kuna te je predala dokumentaciju u spis. Potvrdila je da je radila na crno, a što joj nije plaćeno. Nakon što je dobila otkaz je po pozivu optuženice došla ponovno raditi u Siječanjsku 1, jer joj je optužena rekla da će joj to platiti. Navela je kako joj je optuženica i prijetila nakon otkaza i to da će poslati ljude da razbiju lokal njezinom tati u Ilici i to iz razloga što je tražila da joj plati za izvršeni rad. Njezina plaća je bila u bruto iznosu 3.020,00 kuna, ali joj to nije sjelo na račun niti je dobila obračun plaće za inkriminirano vrijeme, a nisu joj uplaćeni niti doprinosi. Navodi da joj je u međuvremenu optuženica dala 200,00 kuna dok je još radila, samo da je zadrži na poslu i to jer je vidjela da nije imala niti za jelo i da je jedva stajala na nogama. Navodi da je to izvadila iz kase. Ovaj iznos koji joj je J dala od 1.000,00 kuna, nema nikakve veze sa optuženom i njezinim dugom. Naime, taj iznos je J dobila od svoga dečka te joj je to posudila. Upitana za njezin iskaz u kojem je navela da je tih 1.000,00 kuna optužena dala J, navodi da to nije točno te je prvi puta bila u strahu i zbog toga je vjerojatno to pogrešno izjavila. Na pitanje zz branitelja, navodi da je tih 1.000,00 kuna J njoj posudila za najam stana a njoj je dao njezin dečko, a što se tiče režija, to je J rješavala sa gazdom jer je ona pronašla stan koji je bio unajmljen. Oštećena je izjavila je da postavlja imovinskopravni zahtjev u iznosu od 10.000,00 kuna.

8. Ispitana na raspravi održanoj 29. lipnja 2023., svjedokinja JS je navela da ostaje kod svojih iskaza koje je do tada dala u ovom postupku, pri čemu može i pojasniti ovaj iznos od 1.000,00 kuna koji je dobila od ĐS, a danas ĆSC. Naime, J joj je dala 1.000,00 kuna kako bi platila najam stana, pri tome je rekla da joj je taj novac dao njezin tadašnji dečko i dogovorile su se da mora taj iznos J vratiti, što je i učinila. Dakle, J joj nije rekla da bi tih 1.000,00 kuna dobila od optuženice, a kako bi predala taj novac njoj za najam stana. Nakon toga, po pretku određenog vremena, J joj je spomenula da je ona dobila od optuženice iznos od 1.000,00 kuna, međutim, ne zna za što je ona od optuženice taj novac dobila, a isti nije imao nikakve veze sa plaćanjem stana koji je ona unajmila, niti sa isplatom plaće od optužene prema njoj. Stoga navodi da je od optuženice dobila samo iznos od 200,00 kuna i to na ruke, kako bi je ona vjerojatno zadržala na poslu, ali nije joj dala platne liste.

8.1. Na poseban upit zz branitelja optuženice da li je dobila kakav novac za plaćanje režija, navodi da nije. Na poseban upit suca navodi kako postavlja imovinsko pravni zahtjev prema optuženici u iznosu od 567,01 eura/4.272,16 kuna, a koji iznos predstavlja iznos štete utvrđen po vještaku od kojeg iznosa je oduzeto 200,00 kuna.

9. Iz iskaza oštećene JS s rasprave od 10. prosinca 2024. proizlazi da zna da je iskazivala u ovom postupku u više navrata, ali da ostaje kod svog prvog iskaza kojeg je dala, a to je da joj nije isplaćena plaća niti predan obračun, pri čemu mora reći da ovaj postupak jako dugo traje. Postavlja i dalje imovinskopravni zahtjev u iznosu od 567,01 eura umanjen za 200,00 kuna. Traži i kamate na ime tog neisplaćenog iznosa. Ujedno, traži da joj se plate troškovi puta i smještaja sa prethodne rasprave. Inače, može reći da se svih detalja ne sjeća. Na pitanje može li pojasniti što je sa onim iznosom od 1.000,00 kuna koji je ranije spominjala, navela je da se ne sjeća točno što je iskazivala, već je rekla da ostaje kod svog prvog iskaza.

9.1. Svjedokinji je predočen zapisnik o njezinom ispitivanju kod Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 12. svibnja 2016., list 100, u dijelu koji glasi, peti odlomak "meni je ĆS za moj rad dala na moje traženje 200 kuna na ruke, dok ostatak dugovane plaće nije". Svjedokinji se predočava zapisnik o njezinom ispitivanju s rasprave kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 13. ožujka 2017., list 144, četvrti odlomak koji počinje riječima "Na upit okrivljene da odgovorim da li sam dobila nekakve novce za stan u iznosu od 1.000,00 kuna odgovaram da nikakve takve novce nisam dobila. Pojašnjavam kako sam ja mjesec dana bila u najmu stana, no to je bilo sve, a novac za najam tog stana mi je dala J. Dakle, iznos od 1.000,00 kuna meni je dala J međutim ja sam ipak saznala i to kasnije od J da ovaj novčani iznos je ona dobila od okrivljene", zatim u petom odlomku dio koji počinje riječima "Zaključno dakle, kao što sam rekla, kasnije sam shvatila da je tih 1.000,00 kuna dala okrivljena J, a J meni. Ovih 1.000,00 kuna ja ne smatram plaćom". Kad joj je predočen zapisnik o njezinom ispitivanju s rasprave kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 14. siječnja 2019. na listu 272, i to dio koji glasi "Ostajem kod svog iskaza kojeg sam već dala kod ovog suda, time da mogu reći da sam ja oštećena u iznosu od oko 10.000,00 kuna te predajem dokumentaciju u spis", kao i dio koji glasi "Navodim da je u međuvremenu optužena meni dala 200,00 kuna dok sam još radila samo da me zadrži na poslu", te dio koji glasi "Navodim da ovaj iznos koji je ĐS meni dala od 1.000,00 kuna, nema nikakve veze sa optuženicom i njezinim dugom. Naime, taj iznos je J dobila od svog dečka te je meni to posudila. Kad me se pita za moj iskaz u kojem sam navela da je tih 1.000,00 kuna optužena dala ĐS navodim da to nije točno te sam ja prvi puta bila u strahu i zbog toga sam vjerojatno to pogrešno izjavila" te dio koji glasi "Navodim da je tih 1.000,00 kuna J meni posudila za najam stana, a njoj je dao njezin dečko". Kad joj se predočava zapisnik o njezinom ispitivanju s rasprave kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 29. lipnja 2023. na listu 502, koji glasi "Pri čemu mogu i pojasniti ovaj iznos od 1.000,00 kuna koji sam dobila od ĐS, a danas ĆSC. Naime, meni je J dala 1.000,00 kuna, a kako bih ja platila najam stana, pri tome je ona meni rekla da je taj novac njoj dao njezin tadašnji novac (dečko vjerojatno – greška na zapisniku) i mi smo se dogovorile da ja moram taj iznos J vratiti, što sam ja i učinila. Dakle, meni J nije rekla da bi tih 1.000,00 kuna dobila od optužene, a kako bi predala taj novac meni za najam stana. Nakon toga, po proteku određenog vremena meni je J spomenula da je ona dobila od optužene iznos od 1.000,00 kuna… a isti nije imao veze sa plaćanjem stana koji sam ja unajmila, niti sa isplatom plaće". Nakon što joj je sve ovo predočeno odgovorila je da ona ostaje kod svog prvog iskaza, kao što je rekla već i ranije, detalja se ne sjeća, postupak dugo traje, njoj je ovo sve stres te ona traži da joj se isplati njezina plaća koja joj po zakonu pripada na njezin tekući račun.

9.2. Na posebno pitanje braniteljice optuženice je li joj VSC dala samo 1.000,00 kuna ili joj je dala još nešto dodatno pored ovog iznosa, odgovorila je da se ona detalja više ne sjeća.

9.3. Na posebno pitanje braniteljice optuženice je li dobila kakve novce na ime režija od ĆSC, odgovorila je da ona ostaje kod svog prvog iskaza, detalja se ne sjeća.

9.4. Na posebno pitanje suda pojašnjava da kada govori o prvom iskazu govori o iskazu u kojem je rekla da je dobila na ime plaće iznos od 200,00 kuna.

10. Iz iskaza oštećene ĆSC (ranije ĐS), kojeg je dala na prvom ispitivanju pred ODO Zagreb, 12.5.2016., proizlazi da svjedokinja navodi da je kao konobarica radila za ĆS u caffe baru "No stress" u Zagrebu, od 20. svibnja 2014. godine do 10. rujna 2014. godine, s tim da je od 20. svibnja 2014. godine do 01. lipnja 2014. godine radila neprijavljeno te joj je za te dane ĆS na ruke isplatila 500,00 kuna, za što je potpisala potvrdu o primitku navedenog iznosa. Od 01. lipnja 2014. godine radila je na temelju ugovora na neodređeno vrijeme, a nije joj poznato kada ju je optužena odjavila, jer nikada nije dobila nikakve papire, no 10. rujna 2014. godine je bio njezin zadnji dan rada, jer je tada caffe bar prestao sa poslovanjem. Za cijelo to vrijeme, odnosno od 01. lipnja 2014. godine, od kada je bila prijavljena do njezinog zadnje dana, 10. rujna 2014. godine, za svoj rad nije dobila nikakav novac, ni na ruke niti na račun. Također, nikada nije dobila obračune dugovane, a neisplaćene plaće. Napomenula je da su u tom vremenu radile kao konobarice ona i još jedna djevojka te su svako malo pitale ĆS kada će im isplatiti plaću, a ona je svaki puta odgovorila da se strpe još malo, da plaća stiže, da trenutno nema novaca jer nije bilo prometa. U početku doista nije bilo prometa pa su bile strpljive, no kasnije se promet povećao i plaću im je doista i mogla isplatiti no očito je plaćanje izbjegavala, s time da je napomenula da, iako im nije isplatila plaće uspjela je naći novac za otvoriti još jedan kafić.

11. Oštećena VSC, ispitana na raspravi od 13.3.2017., navela je da je radila kao konobarica za optuženu koja je tada imala caffe bar "No stres", ali se ne može sjetiti precizno unutar kojeg vremenskog razdoblja, ali misli da je radila oko 5 mjeseci. Nakon što je odradila tjedan dana, sklopili su i pisani ugovor o radu i bilo je dogovoreno da će primati minimalnu plaću, misli da je bilo naznačeno oko 3.000,00 kuna, da će je primati mjesečno. Bilo je dogovoreno da će joj se plaća isplaćivati do 15. u mjesecu. Za cijelo ovo vrijeme koje je radila optužena joj je isplatila na ime plaće, i to samo jedan puta, nakon proteka mjesec dana kako je radila, iznos od 1.000,00 kuna, a koji iznos joj je isplatila na ruke, a primitak tog iznosa je i pismeno potvrdila. Također, nakon isplate ovog iznosa ona joj je također na ruke dala iznos od 500,00 kuna, a taj novčani iznos se odnosio na njezinu kupovinu tenisica koje je vidjela u jednom centru pa ju je zamolila da li joj može dati novce da si kupi te tenisice što je ona i učinila. Dakle, osim ovih novčanih iznosa koje je spomenula, optužena joj nije dala nikakav drugi novčani iznos. S optuženom je bila u kontaktu, što usmeno, što putem SMS-poruka i pitala ju je da joj isplati plaću, što je ona obećavala ali nije učinila, da bi joj samo jedan puta rekla neka u lokal donese ključeve od lokala što je i učinila. Tada joj je rekla kako će ona jedina dobiti plaću dok ostale neće, no međutim, nije joj ništa više isplatila, pa više nije dolazila niti raditi. Osim nje, u to vrijeme su radile dvije djelatnice i to TS i IS. Upitana da pojasni njezino radno vrijeme, odgovara da je radila jedan tjedan prije podne, jedan tjedan poslije podne. Upitana za promet u lokalu, odgovara da nije bio baš velik, u jutarnjoj smjeni, po njezinoj procjeni, mogao se ostvariti promet od 300,00-400,00 kuna, a popodne nešto više, od oko 1.000,00 kuna prometa, time da je znala u popodnevnoj smjeni ostajati do 3,00-4,00 sata ujutro idućeg dana. Što se tiče samog ugovora o radu, isti je bio sklopljen na neodređeno vrijeme. Upitana za razloge zbog kojih je radila iako nije dobivala plaću, odgovara da je ostajala raditi, "krpala se" na način da bi ipak uspjela zaraditi nešto od novca koji bi joj ostavili gosti. Tada je živjela s roditeljima, trebao joj je posao, a optužena joj je obećavala da će joj isplatiti plaću, no kada su već prošla 2 mjeseca, a nije joj isplaćivala plaću, a kada bi je pitala za isplatu plaće, se počela prijetiti pa ju je prijavila inspekciji. Zna da je kod nje dolazila inspekcija ali oštećena navodi da ona tada nije bila u lokalu. Na poseban upit da pojasni vezano za promet u lokalu, odgovara da u početku nije bilo velikog posla jer je počela raditi kada je lokal otvoren. Kada joj je predočen njezin iskaz u kojem je rekla da joj je optužena za dane od 20. svibnja 2014. do 1. lipnja 2014. isplatila na ruke iznos od 500,00 kuna, pojašnjava da se radi o iznosu od 500,00 kuna koje joj je dala za tenisice. U odnosu na isplatu od 500,00 kuna, pojašnjava da se radilo o isplati za dane kad je radila neprijavljeno, a u razdoblju od 20. svibnja do 1. lipnja 2014. godine. Optužena joj je isplatila 1.000,00 kuna, a upitana da pojasni na koje se to vremensko razdoblje odnosilo, odgovara da je prvih tjedan dana radila neprijavljeno, nakon toga su sklopile ugovor, pa kada je prošlo mjesec dana od sklapanja ugovora, optužena joj je isplatila 1.000,00 kuna, no ona je time "pokrila" onaj dio plaće koji se odnosio na rad kada je radila neprijavljeno. Nakon isplate ovog iznosa, kasnije je dobila još 500,00 kuna, nakon 2-3 tjedna poslije ovoga i to za tenisice kao što je pojasnila. Osim ovih iznosa od ukupno 1.500,00 kuna, time da se ovih 500,00 kuna odnosilo na tenisice, optužena joj nije isplatila niti kunu. S optuženom je sklopila pisani ugovor o radu no ona joj nije predala primjerak tog ugovora. Nije niti tražila da joj preda primjerak ugovora o radu. Upitana da objasni isplatu iznosa od 500,00 kuna koji se odnosio na kupnju tenisica, odgovara da je tražila da joj optužena da novac za kupnju tenisica pa da joj poslije skine s plaće taj iznos, pa dakle i ova isplata od 500,00 kuna se u stvari odnosila na dio plaće. Ne može precizirati točan novčani iznos plaće koji je ugovorila s optuženom, ali ponavlja, misli da je to bilo oko 3.000,00 kuna. Upitana za koliko mjeseci joj je optužena ostala dužna isplatiti plaću, odgovara da joj nije isplatila plaću za 3 mjeseca i 10-ak dana u 9. mjesecu, to bi se odnosilo na plaću za 6., 7. i 8. mjesec i 10 dana u 9. mjesecu. Stoga je precizirala imovinskopravni zahtjev na iznos od oko 10.000,00 kuna, a radi se o plaćama koje joj nisu isplaćene za ove mjesece o kojima je govorila. Iznos od 3.000,00 kuna koji je spominjala a koji je bio naznačen u ugovoru, se odnosio na iznos plaće koji je trebao biti isplaćen na račun. Na daljnji upit iskazuje da osim iznosa od 500,00 kuna koji je tražila za tenisice a za koji je rekla da joj može oduzeti od plaće, ona njoj nije davala druge novčane iznose za neke druge kupovine koje bih eventualno tražila. Inspektoru se obratila nekih 2 tjedna prije nego je prestala raditi. Koliko se sjeća, misli da njima nije govorila o kojem se točno iznosu neisplaćene plaće radilo već je samo rekla kako joj se plaće nisu isplaćivale. Upitana vezano za iznos od 1.000,00 kuna koji joj je plaćen na ime plaće, da li misli da je i optužena to tako shvatila, odgovara da ne zna ali pretpostavlja da jeste, jer je ona to tako razumjela.

12. Iz iskaza oštećene ĆSC od 4. ožujka 2025. proizlazi da se ne može sjetiti nakon proteka vremena detalja. Što se tiče i ovog iznosa za koji je oštećena može reći da se više ne smatra oštećenicom.

12.1. Kada joj se predočava iskaz oštećene tada TS s rasprave od 13. ožujka 2017., na stranici 5, list 144 spisa, 4. odlomak, 4. red, koji glasi: "Dakle iznos od 1.000,00 kuna meni je dala J"… "ne osporavam da sam ja prethodno razgovarala s J vezano za najam jer nisam imala od kud platiti najam", kada mi se predočava rasprava od 14. siječnja 2019., stranica 4, list 272, 3. odlomak, koji počinje riječima "navodim da je tih 1.000,00 kuna J meni posudila za najam stana a njoj je dao njezin dečko", kao i iskaz od 29. lipnja 2023., list 502, stranica 2, 3. red iskaza JS koji glasi "Meni je J dala 1.000,00 kuna, a kako bi ja platila najam stana", odgovorila je da sad kad joj se sve ovo čita sjeća se da su bili neki iznosi koje je ona posuđivala JS, ali doista ne bi mogla reći o kojem se iznosima radilo, samo se sjeća da je JS bila u teškoj financijskoj situaciji pa bi ona od dečka u više navrata posudila određene novčane iznose kako bi ona mogla platit najam, režije, hranu. Neke novčane iznose je i JS htjela posuditi od optuženice pa je to radila preko nje, ali i tu se ne sjeća o kojem se novčanom iznosu radilo, moguće je kako je iskazala oštećenica. Sad joj je nekako u magli, sjeća se da se i bojala optuženice koja joj je prijetila. To joj je sve rekla JS, spominjući poruke koje je razmjenjivala s optuženicom navodeći da joj je netko pretukao tatu.

12.2. Na posebno pitanje braniteljice optuženice odgovorila je da ona je posuđivala JS novce, kao što je rekla za stan i hranu, a to je sve išlo preko nje. Taj iznos o kojem sada govori odnosi se na iznos koji je dala optuženica JS. Ne zna jesu li njih dvije nešto između sebe dogovarale oko posudbe novca, zna samo da je jednom od optuženice dobila novčani iznos za JS na ime stana i hrane kako je već potvrdila.

13. U ovom je postupku bilo nesporno da je u inkriminirano vrijeme optužena ĆS imala svojstvo direktorice u trgovačkom društvu Galadriel j.d.o.o., sa sjedištem u [adresa], kojeg je optuženica zastupala samostalno i neograničeno, a što proizlazi iz povijesnog izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu, kao i obrane same optuženice.

14. U ovom postupku nije bilo sporno niti da je oštećena JS bila zaposlena kao konobarica u caffe baru "No stress cafe", vlasništvo društva Galadriel j.d.o.o., u razdoblju od 2. srpnja 2014. do 17. kolovoza 2014., kada je potpisan Sporazum o prestanku Ugovora o radu. Jednako tako, nije bilo sporno niti da je oštećena VSC bila zaposlena kao konobarica u caffe baru No stress cafe, vlasništvo društva Galadriel j.d.o.o., u razdoblju od 26.5.2014. do 10.9.2014., kao i da joj je Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 10.9.2014. prestao radni odnos. Ove okolnosti proizlaze iz obrane optuženice, kao i iskaza obje oštećenice te materijalne dokumentacije.

14.1. Tako iz rješenja Gradskog ureda za gospodarstvo rad i poduzetništvo od 13.5.2014., proizlazi da je društvu Galadriel j.d.o.o., odobreno obavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu pod nazivom caffe bar No stress cafe na istoj adresi sjedišta društva. Nadalje, iz ugovora o radu sklopljenom između društva Galadriel j.d.o.o. i oštećene JS (ranije TS), proizlazi da je isti zaključen na određeno vrijeme 2. srpnja 2014., za razdoblje do 1. kolovoza 2014., za radno mjesto konobarice, sa mjesečnom plaćom od 3.020,00 kuna. Također, između društva Galadriel j.d.o.o. i oštećene JS (ranije TS) sklopljen je i ugovor o radu 1. kolovoza 2014., na neodređeno vrijeme za isto radno mjesto i s istom naznačenom mjesečnom plaćom. Nadalje, iz Ugovora o radu za oštećenu VSC (ranije ĐS), proizlazi da je isti sklopljen na neodređeno vrijeme 26. svibnja 2014., za radno mjesto konobarice, s naznačenom mjesečnom plaćom od 3.020,00 kuna. Prema potpisanom Sporazumu o prestanku Ugovora o radu od 17.8.2014., proizlazi da je oštećenoj JS prestao s tim danom radni odnos u društvu Galadriel j.d.o.o., dok je oštećenoj ĆSC radni odnos prestao donošenjem Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 10.9.2014.

15. Naime, optužena ĆS je iskazala kako oštećenoj JS i oštećenoj ĆSC za njihov obavljeni rad doista nije isplatila plaću na zakonit način, već da im je davala unaprijed gotovinu na ruke, prije odrađenog posla (po 1.000,00 ili 1.500,00 kuna na ime plaće, odnosno po 300,00 eura na ime najamnine), dok je dogovor bio takav da će im ona nakon toga uplatiti plaću na račun, a one će joj vratiti prethodno danu gotovinu. Međutim, nakon toga ona nije imala u ugostiteljskom objektu takav promet da bi mogla izvršiti dogovorenu isplatu jer je na kraju mjeseca utvrdila da nema dovoljno novca za isplatu plaće na račun. S druge strane, oštećenice JS i ĆSC navele su kako im je optuženica ipak dio plaće isplatila na ruke, ali su se ti iznosi tijekom postupka razlikovali, osobito u odnosu na oštećenu JS.

15.1. Obranu optuženice da nije isplatila oštećenicama plaće na zakonit način potvrđuju i suglasni iskazi oštećenica JS i ĆSC, kao i materijalna dokumentacija u spisu, a osobito zapisnici o provedenom inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada, Ministarstva rada i mirovinskog sustava društva Galadriel" j.d.o.o., obavijest Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada od 30.6.2015. kao i poziv za očitovanje te Prekršajni nalog Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, Inspektorata rada iz kojih proizlazi utvrđenim da su oštećenice prijavile Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Inspektoratu rada, kako im nisu isplaćene naknade za njihov rad.

15.2. Iz provedenog financijsko knjigovodstvenog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću, proizlazi utvrđenim da se u spisu predmeta nalaze obračunske liste za VSC za lipanj, srpanj, kolovoz i rujan, time da nedostaje obračun plaće za razdoblje od 26.5.2014. do 30.5.2014. Prema iskazanim iznosima iz predanih JOPPD obrazaca za razdoblje od svibnja do rujna 2014., proizlazi da je obveza društva Galadriel j.d.o.o. prema oštećenoj ĐS (Parfeni Guču) za neisplaćene plaće, u bruto iznosu od 12.066,85 kuna. Za oštećenu TS (Mihaljević) u spisu ne postoje obračunske liste, dok je prema iskazanim iznosima iz predanih JOPPD obrazaca, za razdoblje 2.7.2014. do 17.8.2014., obveza društva Galadriel j.d.o.o. prema oštećenoj TS (Mihaljević) za neisplaćene plaće, u bruto iznosu od 4.472,16 kuna. Ujedno, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je TD "Galadriel" j.d.o.o. u razdoblju od 23. svibnja 2014. do 10. rujna 2014. imalo promet u ukupnom iznosu od 62.584,00 kuna te isto nije bilo u blokadi i nije imalo nenaplaćenih potraživanja, pa bilo je u mogućnosti podmirivati svoje obveze.

15.3. Treba napomenuti da je optuženica u svojoj obrani navela i kako nije imala dovoljno novca za isplatu plaća na račun, o čemu posjeduje i dokumentaciju vezanu o tome koliki je bio promet u kafiću u kojem su bile zaposlene oštećenice, pa je tijekom postupka bilo određeno dodatno financijsko vještačenja na te okolnosti, na temelju dokumentacije koju je dostavila u spis optuženica. No, financijsko knjigovodstveni vještak je dopisom obavijestio sud da mu od strane optuženice nije dostavljena dokumentacija iz koje bi mogao nesporno utvrditi je li društvo Galadriel j.d.o.o. u inkriminiranom periodu bilo u mogućnosti podmirivati obveze i je li došlo do prestanka podmirivanja obveza društva. Stoga je vještak ostao u cijelosti kod utvrđenja i izračuna iz osnovnog nalaza i mišljenja, odnosno da je društvo Galadriel j.d.o.o. razdoblju od 23. svibnja 2014. do 10. rujna 2014. imalo promet u ukupnom iznosu od 62.584,00 kuna te isto nije bilo u blokadi i nije imalo nenaplaćenih potraživanja, pa je bilo u mogućnosti podmirivati svoje obveze.

15.4. Dakle, sud je utvrdio kako oštećena JS i VSC za svoj rad u vremenu u kojem su bile formalno bile zaposlene u društvu Galadriel j.d.o.o., nisu dobile ugovorenu plaću u cijelosti, iako je društvo Galadriel j.d.o.o. imalo dostatna financijska sredstva za isplatu plaća oštećenicama, u iznosima kako to proizlazi iz dokumentacije i provedenog financijskog vještačenja.

15.5. Optuženica je kao odgovorna osoba i direktor društva svakako imala uvid i u stanje sredstava na žiro računu društva, kao i okolnost da li ima dovoljno sredstava za isplatu plaća zaposlenika, jer je uostalom bila ovlašteni potpisnik dokumentacije za raspolaganje sredstvima po računu društva, pa je dakle znala i bila upućena u sve poslove društva. Dakle, optužena je po svom zvanju i iskustvu osoba koja je upućena u način i zakonitost poslovanja trgovačkog društva čija je odgovorna osoba, a kao takva i svjesna svoje odgovornosti vezane uz zapošljavanje i plaćanje radnika.

15.6. Točno je da je financijsko knjigovodstvenim vještačenjem utvrđeno kako je za razdoblje od svibnja do rujna 2014., obveza društva Galadriel j.d.o.o. prema oštećenoj ĐS (Parfeni Guču) za neisplaćene plaće, u bruto iznosu iznosila 12.066,85 kuna, a za razdoblje 2.7.2014. do 17.8.2014., obveza društva Galadriel j.d.o.o. prema oštećenoj TS (JS) za neisplaćene plaće, u bruto iznosu iznosila 4.472,16 kuna.

15.7. Dakle, sud je prihvatio kao istinite, uvjerljive i vjerodostojne iskaze oštećenica ĆSC i JS, jer su suglasni sa materijalnim dokazima u spisu, i to osobito u dijelu da su bile zaposlene u društvu Galadriel j.d.o.o. i da im nije isplaćena plaća za navedeni rad.

15.8. Međutim, vodeći računa o iskazima oštećenica danih tijekom postupka o primitku gotovine od strane optuženice trebalo je točno utvrditi koliko su primile gotovine na ime plaće od strane optuženice.

15.8.1. Oštećena JS je o inkriminiranom događaju iskazivala jednom pred državnim odvjetnikom u stadiju istraživanja te u tri navrata na raspravi, a potom je i dodatno ispitana na tu okolnost, pri čemu u pojedinim odlučnim okolnostima nije bila dosljedna. Tako je prilikom prvog ispitivanja kod državnog odvjetnika oštećena TS (sada JS) navela kako joj je optuženica na ruke dala "samo iznos od 200,00 kuna", dok ostatak plaće da nije dobila. Potom na raspravi održanoj 13. ožujka 2017. ponovila je kako joj je optuženica na ruke dala iznos od 200,00 kuna, a 1.000,00 kuna za najam stana da joj je dala ĐS (sada Parfeni Guču) i tek naknadno da je saznala kako je ĐS taj novac dobila od optuženice, ali da nije znala kakav je bio dogovor između J i optuženice u odnosu na taj iznos. Kasnije da je ona tih 1.000,00 kuna vratila ĐS jer da je njoj novac i dugovala, tako da taj iznos nije smatrala plaćom. Na raspravi održanoj 14. siječnja 2019. navedena je iskazala kako je iznos od 1.000,00 kuna koji joj je dala VSC, ova dobila od njezinog dečka, a razlog zašto je ranije drugačije iskazivala da je bio strah od optuženice. Na raspravi održanoj 29. lipnja 2023. oštećena JS iskazala je da joj je VSC dala onih 1.000,00 kuna kako bi platila najamninu za stan u kojem je živjela i tada da joj je J rekla da su to novci njezinog dečka i da je dogovor bio da ona te novce vrati J, što je naknadno napravila. J joj nije rekla da su to novci koje je dobila od optuženice i da ona uopće nije znala za koje svrhe je J taj novac dobila od optuženice. Konačno, dodatno ispitana na raspravi 10. prosinca 2024. vezano za iznos od 1.000,00 kuna, navela je da se ne sjeća točno što je iskazivala, već je rekla da ostaje kod svog prvog iskaza.

15.8.2. Nakon toga, oštećenoj JS je predočen zapisnik o njezinom ispitivanju kod Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 12. svibnja 2016., list 100, peti odlomak, zatim zapisnik o njezinom ispitivanju s rasprave kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 13. ožujka 2017., list 144, četvrti odlomak, a potom zapisnik o njezinom ispitivanju s rasprave kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 14. siječnja 2019. na listu 272, i te zapisnik o njezinom ispitivanju s rasprave kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 29. lipnja 2023. na listu 502, na što je oštećenica odgovorila je da ona ostaje kod svog prvog iskaza, kao što je rekla već i ranije, detalja se ne sjeća, ali i dalje ostaje kod iskaza da je dobila na ime plaće iznos od 200,00 kuna. Treba primijetiti da tijekom ovog postupka oštećena JS doista nije bila dosljedna niti u pogledu cjelokupnog iznosa kojeg joj duguje optuženica. Tako je na raspravi od 14. siječnja 2019. iskazala kako joj optuženica duguje 10.000,00 kuna, a na raspravi od 29. lipnja 2023. da joj duguje 4.272,16 kuna.

15.8.3. Oštećena VSC, u odnosu na tu okolnost iskazala je kako je upravo za JS, od optuženice tražila 1.000,00 kuna za plaćanje stana i troškova stanovanja i da je tih 1.000,00 kuna trebalo odbiti od plaće TS. Upravo da se tako dogovorila s optuženicom i s TS, a da je TS dala još 1.000,00 kuna koje joj je posudio njezin dečko.

15.8.4. Ispitana dodatno u ponovljenom postupku na navedenu okolnost, oštećena VSC je nakon što su joj predočeni iskazi oštećene JS navela kako je JS bila u teškoj financijskoj situaciji pa bi ona od dečka u više navrata posudila određene novčane iznose kako bi ona mogla platiti najam, režije, hranu, a također je navela kako je neke novčane iznose JS htjela posuditi od optuženice pa je to radila preko nje, ali i tu se ne sjeća o kojem se novčanom iznosu radilo, moguće je kako je iskazala oštećenica. Konačno, navela je kako ona zna samo da je jednom od optuženice dobila novčani iznos za JS na ime stana i hrane, a kako je već potvrdila.

15.8.5. Dakle, po ocjeni ovog suda, oštećena VSC je ponovno potvrdila kako je oštećena JS (osim onih 200,00 kuna) na ime predujma plaće primila i iznos od 1.000,00 kn od optuženice na ime stana i hrane, pa je taj iznos i prihvaćen kao dio plaće koje je oštećenica primila na ruke od strane optuženice i oduzet od ukupnog iznosa dugovane, a neisplaćene plaće.

15.8.6. Točno je da iz provedenog knjigovodstveno financijskog vještačenja proizlazi da oštećenoj ĆSC razdoblje od 26.5.2014. do 1.9.2014., to u navedenom razdoblju nisu isplaćene plaće u ukupnom iznosu od 12.066,85 kune, pa je od navedenog iznosa sud odbio iznos isplate 1.500,00 kuna, koji je po izjavi oštećenice optuženica istoj isplatila kao dio plaće i što je potvrdila sama oštećenica, slijedom čega bi proizlazilo da je VSC oštećena za iznos od 10.566,85 kuna. No, vodeći računa da je ranija presuda prvostupanjskog suda broja K-807/2016- 74 od 22. rujna 2020. kojom je optužena ĆS proglašena krivom zbog počinjenja kaznenog djela neisplate plaće iz članka 132. stavka 1. vezi s člankom 52. KZ/11. na način da je oštetila VSC (tada ĐS) za iznos od 9.782,24 kune, protiv koje je žalbu podnijela samo optuženica, ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu broja Kž-921/2020 od 5. listopada 2021. i predmet je upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, a potom, nakon ponovljenog postupka novom presudom, optuženica proglašena krivom za isto kazneno djelo, ali na način da je oštetila VSC za iznos od 10.566,85 kuna/1.402,35 EUR- a, i time proglašena krivom za veću kriminalnu aktivnost nego u ranijoj presudi protiv koje žalbu nije podnio državni odvjetnik, počinjena je povreda zabrane reformatio in peius iz članka 13. ZKP/08. Ujedno je i državni odvjetnik u skladu s time izmijenio činjenični opis optužnice na način da umjesto iznosa od 10.566,85 kuna, ima stajati iznos od 9.782,24 kune, pa je i u ovom postupku utvrđeno da je optuženica inkriminiranim postupanjem oštetila VSC (tada ĐS) za iznos od 9.782,24 kune, pri čemu je prethodno utvrđeno da je optuženica na ime plaće oštećenici isplatila 1.500,00 kn, kako je to i oštećena ŠS VSC iskazala.

15.9. Za oštećenu JS utvrđeno je da prema iskazanim iznosima iz predanih JOPPD obrazaca, kao i provedenim financijsko knjigovodstvenim vještačenjem da je za razdoblje od 2.7.2014. do 17.8.2014. (za koje razdoblje su i zaključeni ugovori o radu), obveza društva Galadriel j.d.o.o. prema oštećenoj JS za neisplaćene plaće, u bruto iznosu, iznosila od 4.472,16 kuna. Od navedenog iznosa oduzet je iznos od 200,00 kuna, za koji je oštećena izjavila da joj je optužena isplatila u gotovini na ruke, ali i iznos od 1.000,00 kuna, kako je oštećenica jednom prilikom izjavila, a taj njezin iskaz je potvrdila oštećena VSC, slijedom čega je utvrđeno da je JS oštećena za ukupan iznos od 3.272,16 kuna.

16. Također, utvrđeno je kako optužena ĆS oštećenicama kao odgovorna osoba nije uručila obračune dugovane, a neisplaćene plaće, pri čemu obračunske liste ne postoje u odnosu na oštećenu JS, a za oštećenu VSC nedostaje obračun plaće za svibanj 2014., a kako to proizlazi iz financijsko knjigovodstvenog vještačenja.

17. Iz izloženog proizlazi da je optuženica takvim postupanjem postupala protivno odredbama članka 83. stavka 3. Zakona o radu prema kojoj odredbi plaća iz stavka 1. članka 83. Zakona o radu obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koje poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku ili radnici za obavljeni rad. Također, postupala je protivno odredbi članka 85. stavka 1. Zakona o radu u skladu s kojom odredbom je poslodavac dužan najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni, dok je odredbom stavka 2. istog članka propisano da poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti.

18. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze svaki pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, te dovodeći iste u međusobnu vezu te u vezu sa obranom optuženice ĆS, ovaj sud smatra da je nesporno utvrđeno da je optuženica počinila inkriminirano produljeno kazneno djelo protiv neisplate plaća iz članka 132. stavka 1. u vezi s člankom 52. KZ/11. na štetu ĆSC i oštećene JS, na način kako je to opisano u izreci presude.

19. Kraj takvog stanja stvari, nesporno je utvrđeno da je optužena ĆS vremenskom razdoblju od 01. lipnja 2014. do 10. rujna 2014. u Zagrebu, kao direktorica trgovačkog društva „GALADRIEL" j.d.o.o., radnicama navedenog trgovačkog društva i to ĆSC, koja je temeljem ugovora o radu od 1. lipnja 2014. bila zaposlena na poslovima konobarice, protivno članku 83. stavku 3., članku 85. i članku 87. stavku 1. Zakona o radu, nije isplatila ugovoreni iznos plaće niti joj uručila obračun dugovane, a neisplaćene plaće za lipanj 2014., srpanj 2014., kolovoz 2014. i rujan 2014., isplativši joj samo 1.500,00 kuna u gotovini, oštetivši time VSC, za iznos od 1.298,33 eura / 9.782,24 kuna i JS, koja je na temelju ugovora o radu od 02. srpnja 2014. i 01. kolovoza 2014. bila zaposlena na poslovima konobarice, protivno članku 83. stavku 3., članku 85. i članku 87. stavku 1. Zakona o radu, nije isplatila ugovoreni iznos plaće niti joj uručila obračun dugovane, a neisplaćene plaće za srpanj i kolovoz 2014., isplativši joj samo iznos od 1.200,00 kuna u gotovini, oštetivši time JS za iznos od 434,29 eura / 3.272,16 kuna, a čime je ostvarila sva objektivna obilježja inkriminiranog kaznenog djela neisplate plaće iz članka 132. stavka 1. u vezi s člankom 52. KZ/11. Budući se radi o dvije djelatnice, oštećenice ĆSC i JS kojima nisu isplaćene plaće u istom vremenskom razdoblju, pri čemu je optuženica postupala s istom namjerom i na isti način, radi se o produljenom kaznenom djelu u smislu članka 52. KZ/11, jer je optuženica izvršila dvije odvojene radnje u prirodnom smislu, u odnosu na svaku od pojedinih oštećenica, a koje radnje, obzirom na vremensku i prostornu povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.

20. Optužena ĆS je pri tome postupala sa stupnjem krivnje koji pravo naziva izravnom namjerom prvog stupnja. Optuženica je svjesna je da je njezino djelo zabranjeno, svjesna je svoje odgovornosti plaćanja radnika kao i činjenice da svojim postupanjem iste zakida, pa su se stoga u njezinom postupanju ostvarila i subjektivna obilježja kaznenog djela iz članka 132. stavka 1. u vezi s člankom 52. KZ/11, stavljenog joj na teret jer je istog bila svjesna i htjela njegovo ostvarenje.

21. S obzirom na to da na strani optužene ĆS nisu utvrđene bilo kakve okolnosti koje bi dovele u sumnju njezinu ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenog djela stavljenog joj na teret, ocjena je ovog suda da su u njezinom ponašanju ostvarena kako sva objektivna, tako i subjektivna obilježja produljenog kaznenog djela neisplate plaće iz članka 132. stavka 1 u vezi s člankom 52. KZ/11. za koje je i proglašena krivom.

22. Obranu optužene ĆS sud je cijenio u cijelosti nevjerodostojnom i usmjerenom na otklanjanje njezine kaznene odgovornosti, budući nije uvjerljivo da bi ona isplaćivala unaprijed na ruke oštećenicama novac, a zatim da je bio dogovor da bi ga one njoj vraćale, kako bi ona taj novac uplaćivala na račun, na ime isplata. Takva obrana je i suprotna iskazima oštećenica, koje ne spore da im je na ruke u gotovini optuženica dala iznose i to ukupno 1.200,00 kuna JS te ukupno 1.500,00 kuna ĆSC, ali osim tih iznosa, iste nisu primile ostatak plaće.

23. Sud je naime prihvatio iskaz ĆSC u cijelosti kao uvjerljiv i vjerodostojan, a osobito u dijelu u kojem je iskazala kako joj je 1.000,00 kuna optužena ĆS dala za JS za stan i hranu.

23.1. Točno je da je oštećena JS dopunski ispitana navela kako ostaje kod svog prvog iskaza u kojem je navela da je dobila samo 200,00 kuna od optuženice na ime plaće, sud njezin iskaz u dijelu u kojem je izjavila da se ne sjeća te da se radilo samo o iznosu od 200,00 kuna, nije prihvatio vjerodostojnim, tim više što je isti suprotan iskazu oštećene ĆSC, koja je potvrdila da je ona primila taj iznos od optuženice za oštećenicu. Ujedno iskaz oštećene JS tijekom postupka nije bio dosljedan te se mijenjao, za razliku od oštećene ĆSC koja je bila dosljedna tijekom cijelog postupka. Treba primijetiti kako je oštećena JS iskazala i kako joj je oštećena ĐS (Parfeni Guču) dala 1.000,00 kuna za najam stana, te da je naknadno saznala da je taj iznos ĐS dobila od optuženice. Prema tome, taj iskaz je u cijelosti sukladan onome što je iskazala oštećena VSC, i sud ga je prihvatio.

24. U potpunosti je prihvaćena i materijalna dokumentacija pročitana tijekom dokaznog postupka, s obzirom da ista nije bila ničim dovedena u pitanje.

25. Financijsko knjigovodstveno vještačenje je u cijelosti prihvaćeno kao stručno, objektivno i vjerodostojno.

26. Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženoj ĆS za počinjeno kazneno djelo, ovaj sud je uzimajući u obzir okvir za izricanje kazne za kazneno djelo neisplate plaće iz uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani optuženika, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

26.1. Olakotnim okolnostima sud je cijenio činjenicu da je optuženica majka maloljetnog djeteta kao i zaposlena osoba, a cijenjen je i protok vremena od počinjenja terećenog kaznenog djela.

26.2. Posebno otegotnim okolnostima na strani optuženice sud je cijenio činjenicu da se radi o osobi pravomoćno osuđivanoj zbog kaznenog djela utaje poreza ili carine iz članka 256. stavka 1. KZ/11., doduše nakon počinjenja terećenog kaznenog djela, kao i činjenica da ista nije naknadila štetu oštećenicama.

27. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

28. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, kao i okolnosti pod kojima je optuženik počinio ovo kazneno djelo, ovaj sud je optuženu ĆS za počinjeno produljeno kazneno djelo i članka 132. stavka 1. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci smatrajući je primjerenom, ali i potrebnom za postizanje svrhe kažnjavanja. Pri tome je, cijeneći naprijed izložene olakotne okolnosti na strani optuženice, ocijenio da nije nužno izvršiti izrečenu kaznu zatvora, već da je za postizanje svrhe kažnjavanja dostatno optuženoj ĆS izreći uvjetnu osudu. Slijedom toga, određeno je da se izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci u odnosu na optuženicu neće izvršiti ako optuženica u vremenu provjeravanja od jedne godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini drugo kazneno djelo.

29. Odlučujući o duljini vremena provjeravanja, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženice, ali i okolnosti vezane uz samo djelo i njegovo počinjenje, odnosno svijest i volju optuženice da postupa protivno zakonu, neovisno o pobudama koje su na nju u tom trenutku utjecale. Stoga sud smatra da je vrijeme provjeravanja od jedne godine, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako u tom vremenu optuženica ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe, a u tom vremenu provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne optuženici će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na nje doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te da je na vrijeme shvatila neprimjerenost takvog načina postupanja, te će imati priliku pokazati da ovakvo protupravno postupanje doista nije njezin obrazac ponašanja, a ujedno će imati mogućnost opravdati ocjenu suda i da bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će joj se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđena izvršiti.

30. Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08. oštećenoj JS, s prebivalištem u [adresa], dosuđen je imovinskopravni zahtjev u iznosu od 434,29 eura / 3.272,16 kuna, te je naloženo optuženoj ĆS navedeni iznos isplatiti oštećenoj JS u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, dok se s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva oštećena JS upućuje u parnični postupak. Navedeni iznos sukladan je rezultatima financijsko knjigovodstvenog vještačenja, kao i iskazu oštećene ĆSC te ostalim dokazima u spisu, dok se oštećenica s ostatkom zatraženog iznosa koji prelazi utvrđenu štetu upućena da isti ostvaruje u parničnom postupku.

31. Sud je optuženoj ĆS koji je proglašena krivom na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. naložio naknaditi trošak ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. i 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 300,00 eura i troškove financijsko knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 380,00 eura, odnosno ukupno 680,00 eura, a koje troškove je dužna platiti u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, dok se obvezuje podmiriti nužne izdatke oštećenice sukladno članku 145. stavku 2. točki 8. ZKP/08., a o čemu će sud donijeti posebno rješenje. Naime, visina paušalnog troška je odmjerena uzimajući u obzir duljinu trajanja i složenost ovog kaznenog postupka, time da je optuženica zaposlena osoba, ostvaruje plaću u svom trgovačkom društvu, ali i da je majka maloljetnog djeteta, zaključak je suda da je u mogućnosti podmiri ovako određen trošak postupka bez opasnosti po uzdržavanje sebe i svoje obitelji.

Zagreb, 7. ožujka 2025.

Zapisničar:

S u d a c:

Ana Pinculić

Maja Ivanović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi ulaganja odgovora, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj K-DO-2766/2015.

2. Optužena ĆS

3. Branitelj, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković

4. Oštećena JS