Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-4251/2022-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I R J E Š E NJ E
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika CERATOPHORA j.d.o.o. i DT, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i dr., u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, klasa: 116-02/22-01/1770, ur. broj: 443-02-03-11/3-22-5 od 1. travnja 2022., nakon javne glavne rasprave održane 4. ožujka 2025. u odsutnosti stranaka, 07. ožujka 2025. javno je objavio,
r i j e š i o j e i p r e s u d i o
I. Na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), u odnosu na okrivljenu pravnu osobu CERATOPHORA jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za usluge u stečaju, OIB: 54881263910, optužni se prijedlog odbacuje.
II.
okrivljenik DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], osuđivan, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, član uprave, direktor,
k r i v j e
što kao odgovorna osoba u pravnoj osobi radnici GT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koja je za pravnu osobu radila na poslovima konobarice počevši od 19. veljače 2022., prije početka rada nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, potom što za istu radnicu nije dostavio HZMO-u podatke o početku mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada te što za radnicu GT Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe (početak radnog odnosa), dakle najkasnije 27. veljače 2022., nije dostavio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
dakle, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nije izdao radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, nije prijavio osiguranje odnosno prijavio ga je nakon isteka propisanog roka te nije podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe,
čime je u stjecaju počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 3. u vezi sa stavkom 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. u vezi sa stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju te prekršaj iz članka 150. stavka 1. alineje 2. u vezi sa stavkom 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23),
pa mu se utvrđuju: na temelju članka 229. stavka 2. Zakona o radu novčana kazna od 920,00 eura, na temelju članka 172. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju novčana kazna od 135,00 eura te na temelju članka 150. stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju novčana kazna od 1.060,00 eura, nakon čega mu se, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.115,00 (dvije tisuće sto petnaest)
EURA,
koju je dužan platiti u roku od 30 po pravomoćnosti ove presude, a ako u tom roku plati 2/3 (dvije trećine) kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Optužnim prijedlogom okrivljenicima su stavljena na teret tri prekršaja činjenično opisana u izreci ove presude.
2. Prije otvaranja glavne rasprave utvrđeno je kako je Trgovački sud u Splitu 5. travnja 2023. rješenjem Tt-23/1686-2 brisao okrivljenu pravnu osobu, zbog čega je odlučeno kao pod I. u izreci. Na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava održana je u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika.
3. U dokaznom postupku pročitana je obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, dopis Druge policijske postaje Split od 14. ožujka 2022., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 30. ožujka 2022. (osim izdvojenog dijela), izvadak iz Sudskog registra za pravnu osobu te izvod iz prekršajne evidencije za okrivljenika odgovornu osobu.
4. Čitanjem navedene dokumentacije proizlazi kako je radnica GT za poslodavca okrivljenu pravnu osobu radila počevši od 19. veljače 2022. na poslovima konobarice bez ugovora o radu i prijave na HZMO.
5. Odredbom članka 14. stavka 3. Zakona o radu propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Odredbom članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je kako podatke za vođenje matične evidencije, i to podatke o početku osiguranja za osiguranike radnike i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposlene na državnom području Republike Hrvatske, obveznici dostavljaju najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je kako se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Prema članku 7. stavku 1. točki 1. tog Zakona, na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika osobe u radnom odnosu i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske.
6. Iz dokaza izvedenih na glavnoj raspravi proizlazi da je radnica GT radila bez ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje. Na opisani način u postupanju okrivljenika ostvarila su se obilježja svih triju prekršaja za koje ga se tereti.
7. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, br. 151/22), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 119/22) te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 33/2023), koji su za okrivljenike, u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, blaži, za utužene prekršaje propisane su kazne, i to za odgovornu osobu za prekršaj iz Zakona o radu od 920,00 do 1.320,00 eura, za prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju od 130,00 do 1.320,00 eura te za prekršaj iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1.060,00 do 1.990,00 eura.
8. Odlučujući o prekršajnopravnoj sankciji za okrivljenika sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na to da ona po svojoj prirodi bude za nj lakša ili teža u smislu članaka 6. i 36. Prekršajnoga zakona, pa mu je tako olakotnom cijenio neosuđivanost tempore criminis, a otegotnim to što je nakon počinjenja prekršaja višestruko prekršajno kažnjavan, i to za prekršaje iz Zakona o doprinosima, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakona o Državnom inspektoratu i Zakona o sigurnosti prometa na cestama (sveukupno 10 puta). Otegotnom je cijenjena i izrazita društvena štetnost neprijavljenog rada i njegov negativan utjecaj na radnike, što je bio i razlog donošenja posebnog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada. Naime, kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Slijedom iznesenoga, prema mišljenju suda, izrečenom kaznom moći će se postići sve propisane svrhe kažnjavanja (članak 32. Prekršajnog zakona) te djelovati na okrivljenika da se ubuduće pridržava radnopravnih i propisa socijalnog osiguranja. Okrivljenik je upozoren da može platiti dvije trećine kazne u ostavljenom roku, pa će se u tom slučaju kazna smatrati plaćenom u cijelosti (članak 183. stavak 2. Prekršajnoga zakona).
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka. Sud je pritom uzeo u obzir broj zakazivanih ročišta za glavnu raspravu (3), kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 07. ožujka 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Sanda Peroš
Ljiljana Vuko
Uputa o pravu na žalbu: Protiv rješenja pod točkom I. može se podnijeti žalba u roku od tri (3) dana, a protiv presude pod točkom II. u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ove presude i rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
