REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-1635/2023-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Melita Ranilović- Ferenc, odvjetnica iz Zajedničkog odvjetničkog ureda u Koprivnici, Vijećnička 4, protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi prava na status roditelja njegovatelja, 07. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II- 555-05/21-02/174, URBROJ: 524-11-02/2-23-4 od 23. ožujka 2023.
II. Poništava se rešenje Centra za socijalnu skrb Koprivnica, KLASA: UP/I- 555-05/21-04/13, URBROJ: 2137-93-11/34-21-8 od 7. prosinca 2021. i predmet vraća na ponovni postupak.
III. O troškovima spora sud će odlučiti posebnim rješenjem.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II- 555-05/21-02/174, URBROJ: 524-11-02/2-23-4 od 23. ožujka 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Centra za socijalnu skrb Koprivnica, KLASA: UP/I- 555-05/21-04/13, URBROJ: 2137-93-11/34-21-8 od 7. prosinca 2021.
1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice u predmetu priznavanja prava na status roditelja njegovatelja za dijete, kćer JN.
2. Pravodobno podnesenom tužbom tužiteljica osporava odluku tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga, u bitnome osporavajući zaključak nadležnog tijela vještačenja u upravnom postupku da kod njene kćeri JN ne bi postojalo više vrsta teških oštećenja zbog kojih bi bila potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih potreba. Smatra povrijeđenima i odredbe postupka, kako načela materijalne istine tako i prava na sudjelovanju u postupku u smislu izjašnjavanja stranke. Iznosi konstatacije iz medicinske dokumentacije za koje smatra da dokazuju stupanj oštećenja kćeri, a osnovom kojih joj predmetno pravo treba priznati.
2.1. Predlaže provesti dokazni postupak sudsko medicinskim vještačenjem kćeri JN radi ocjene njenog zdravstvenog stanja i stupnja oštećenja, kao i saslušanjem tužiteljice, te izvršiti uvid u medicinsku dokumentaciju.
2.2. Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje i prizna traženo pravo, podredno vrati predmet na ponovni postupak, uz naknadu troškova spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod osporenog rješenja, predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.
4. Sud je proveo usmenu i javnu raspravu, te je na ročišta zakazana za dane 14. lipnja 2024. i 21. veljače 2025. pozvao stranke spora, pa je time sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje u tekstu: ZUS), strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge stranke, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
4.1. Rasprava je na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 91. stavka 3 ZUS-a provedena u odsutnosti tuženika, koji iako uredno pozvan raspravi nije pristupio niti je svoj izostanak opravdao.
4.2. Na navedenoj raspravi tužiteljica u bitnome navodi kao u tužbi, predlaže provođenje dokaznog postupka sudsko medicinskim vještačenjem i njenim saslušanjem.
5. Sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis kao i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika.
5.1. Proveden je dokaz sudsko medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prim. dr. Goranu Makariću, psihijatru iz Zagreba, a zadatak vještaka određen je rješenjem suda od 28. kolovoza 224., te je u spis dostavljen nalaz i mišljenje sudskog vještaka 19. rujna 2024. (str. 56. do 60. spisa).
6. Razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev za poništenjem pobijanih rješenja osnovan.
7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je rješenje tijela prvog stupnja doneseno u postupku pokrenutom zahtjevom tužiteljice, nakon provedenog postupka u kojemu je pribavljen nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Varaždin, KLASA: 551-01/21- 07/517, URBROJ: 426-04-07-02/1-21-2, evidencijski broj vještačenja 687794 od 27. studenog 2021. kojim se utvrđuje da kod JN, prema Listi oštećenja organizma postoji vrsta oštećenja organizma: intelektualne teškoće, umjerene intelektualne teškoće (IQ od 35 – 49) sa 90% oštećenja organizma; postoje intelektualne teškoće (IV stupanj), postoji intelektualno oštećenje, postoji teški invaliditet (IV stupanj), postoje trajne promjene u zdravstvenom stanju, postoji potpuna i trajna nesposobnost za rad, postoji potreba individualnog rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije, postoji prijeka potreba trajne pomoći i njege u punom opsegu (IV stupanj, a moguće i III stupanj) osoba s invaliditetom. Istim nalazom utvrđuje se da ne postoji više vrsta teških oštećenja, ne postoji potreba za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući i izvan nje.
7.1. Rješenje je doneseno pozivom na odredbe članka 63. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20 i 138/20, dalje u tekstu: Zakon).
8. U postupku po žalbi tužiteljice, pribavljen je nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda Zagreb, KLASA: 551-01/21-07/517, URBROJ: 426-04-01/11-22-5, broj evidencije: 720222 od 15. veljače 2022. iz kojeg proizlazi ocjena zdravstvenog stanja izražena u mjerilima teškog invaliditeta: postoji trajna potreba pomoći i njege u punom opsegu, zbog potrebe kontinuirane podrške, pomoći i nadzora tijekom cijelog dana za različite svakodnevne aktivnosti te kod kretanja izvan kuće radi korištenja zdravstvene zaštite i nabavke namirnica. Kod JN nije utvrđeno postojanje više vrsta teških oštećenja niti je utvrđeno postojanje potpune nepokretnosti i uz pomoć ortopedskih pomagala, te ne postoji potreba pružanja specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ broj: 67/17 i 56/18, dalje: Uredba), pa nisu ispunjeni uvjeti priznavanja prava.
8.1. Žalbene navode tuženik cijeni neosnovanima, te žalbu odbija na temelju članka 116. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje u tekstu: ZUP).
9. Člankom 63. stavkom 1. Zakona propisano je da se pravo na status roditelja njegovatelja priznaje jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:
- potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen
- u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala
- ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
9.1. Odredbama članka 64. do 66. Zakona propisane su zapreke priznanju prava, dok je člankom 67. Zakona propisano pravo na naknadu i druga prava koja s osnova priznatog statusa roditelja njegovatelja proizlaze.
9.2. Člankom 69. Zakona propisano je da rješenje o priznavanju prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja donosi centar za socijalnu skrb uz suglasnost Ministarstva, a člankom 70. Zakona propisan je prestanak prava.
9.3. Osnovne životne potrebe su: prehrana, smještaj, odjeća i druge stvari za osobne potrebe. Osnovne životne potrebe djece i mladeži obuhvaćaju i potrebe koje proizlaze iz njihovog razvoja i odrastanja te odgoja i obrazovanja. Osnovne životne potrebe djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom obuhvaćaju i dodatne potrebe koje proizlaze iz njihovog oštećenja zdravlja, odnosno invaliditeta (članak 4. točka 14. Zakona).
10. Iz dostavljenog spisa predmeta proizlazi da je postupak koji je prethodio ovom sporu proveden na način da se i prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje temelje na dokaznom postupku u kojemu je pribavljen nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja, radi utvrđivanja činjenica koje je s medicinskog aspekta relevantne za ostvarenje prava na status roditelja njegovatelja, a odnose se na stupanj oštećenja JN.
11. U ovom sporu, prema navodima tužbe sporan je zaključak tijela vještačenja o tome da kod kćeri tužiteljice promjene u zdravstvenom stanju ne udovoljavaju uvjetu iz odredbe članka 63. stavka 1. alineja 3. Zakona, odnosno izražena i utvrđena oštećenja nisu takva da bi zadovoljila kriterij postojanja više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je JN potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, a kriteriji za navedeno propisani su Listom težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja je sastavni dio Uredbe („Narodne novine“, broj: 67/17. i 56/18. /prilog5/).
12. Obzirom da su sporne činjenice o kojima sud nema stručnih znanja provedeno je sudsko medicinsko vještačenje, te je pribavljen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prim. Gordana Makarića, dr. med., specijalista psihijatra, subspecijalista forenzičke i biologijske psihijatrije.
Imenovani sudski vještak u svom pisanom nalazu iznosi konstatacije iz medicinske dokumentacije te u svom stručnom mišljenju navodi:
„Temeljem detaljne analize podataka iz priložene medicinske dokumentacije, vidljivo je da je JN osoba kod koje je utvrđena Umjerena mentalna retardacija (F71), Poremećaj refrakcije i akomodacije (H52), Stečena deformacija udova (M21).
U dva je navrata psihologijski testirana, te se u zaključcima navodi “…rezultati psihologijskog testiranja potvrđuju stacionarne intelektualne teškoće umjerene težine, koje je značajno onesposobljavaju u pogledu svakodnevnog funkcioniranja i samozbrinjavanja - u tom pogledu neophodna pomoć druge osobe te se preporuča omogućiti majci status roditelja njegovatelja…“.
U povremenom je ambulantnom psihijatrijskom tretmanu od listopada 2020.g., radi osnovne bolesti (F71), no i poremećaja u ponašanju u vidu verbalne pa i fizičke agresivnosti, radi čega je od listopada 2023.g., pa nadalje, predložena terapija psihofarmacima (Rivotril, Prazine).
U mišljenju LOM od 24.4.2024.g. detaljno je opisan njen dizabilitet, nedostatak izvršnih funkcija, odnosno afunkcionalnost u svakodnevnom životu, koji nameće potrebu 24-satne brige i nadzora druge osobe. Navedeno korespondira s mišljenjima ordinirajućih psihijatara.
Umjerena mentalna retardacija (F71) karakterizirana je vrlo sporim razvojem razumijevanja i uporabe jezika. Postignuće u brizi za sebe i motoričkim vještinama je usporeno i neki trebaju nadzor cijeli život. QI je u rasponu od 35-49.
U JN vrsta i narav poremećaja, te razina simptomatike imaju za posljedicu usko limitiran psihofizički kapacitet, nesposobnost za rad, trajnu potrebu za tuđom pomoći, nadzorom i njegom 24-sata na dan, kao posljedica intelektualnih i mentalnih oštećenja 4. stupnja.“
13. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka dostavljen je strankama spora.
13.1. Tužiteljica se na navedeni nalaz i mišljenje očitovala podneskom u kojemu prigovara da u postupku vještačenja njena kćer JN nije osobno pregledana, te dostavlja dodatnu medicinsku dokumentaciju s prijedlogom da se zatraži dopunski nalaz i mišljenje uz pregled.
13.2. Tuženik je dostavio očitovanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka sačinjeno od strane Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda KLASA: 551-01/21-07/517, URBROJ: 426-04-01/8-24-8 od 16. listopada 2024. u kojemu se u bitnome iznosi sadržaj određene medicinske dokumentacije koja jest ili koja nije bila predmet vještačenja u upravnom postupku, odnosno koja je pribavljena tijekom upravnog spora (nalazi psihijatra te LOM-a od 14.04.2023. do 27.05.2024.). Zaključno se iznosi kako je Vijeće viših vještaka suglasno s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka pribavljenog u upravnom sporu vezano za postojanje, uz intelektualno oštećenje 4. stupnja i mentalnog oštećenja (psihičke bolesti) no nije suglasno da se radi o mentalnom oštećenju 4. stupnja. Prema uvidu u novo pribavljenu medicinsku dokumentaciju u upravnom sporu, a sukladno Uredbi i prema Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti kod JN se utvrđuje, uz intelektualno oštećenje 4. stupnja, mentalno oštećenje (psihičke bolesti) 2. stupnja.
14. Navedena očitovanja stranaka dostavljena su sudskom vještaku.
15. Sudski vještak u očitovanju na podneske stranaka navodi:
„U novo priloženom nalazu psihijatra od 16.8.2024.g. se između ostaloga navodi “ Mišljenja sam da su kod JN prisutna trajna i teška psihička, emocionalna i kognitivna (intelektualna) oštećenja (mentalna retardacija) te nije moguće očekivati značajnije terapijske pomake odnosno za očekivati je i daljnje kognitivno propadanje. Psihijatrijski tretman i farmakoterapija ima za cilj održati sadašnju fazu funkcionalnosti te sprječavati egzacerbacije stanja. JN je s obzirom na prirodu svog stanja u potpunosti ovisna o tuđoj pomoći, njezi i skrbi i nije sposobna samostalno skrbiti o sebi, svojim pravima i interesima. Nužna je stalna i sveobuhvatna pomoć i podrška prirodne sredine. Savjetujem procjenu poslovne sposobnosti. Molim majci omogućiti sva prava (materijalna i nematerijalna) koja joj zakonima Republike Hrvatske pripadaju (status roditelja njegovatelja).
U novo priloženom nalazu i mišljenju psihologa od 20.8.2024.g. se između ostaloga navodi “…ne postoji nijedna specifična kognitivna funkcija koja je u potpunosti očuvana… radi se o osobi s velikim oštećenjima u svim područjima intelektualnog funkcioniranja, koja nije sposobna živjeti samostalno i voditi brigu o zadovoljenju vlastitih životnih potreba. S obzirom na dosadašnje nalaze i rezultate ovog testiranja, svakako se preporuča majci omogućiti status roditelja njegovatelja kako bi mogla pružati svakodnevnu skrb svom djetetu“.
U novo priloženom nalazu psihijatra od 4.10.2024.g. preporučena je povišena doza psihofarmaka Risset (atipični antipsihotik) i Prazine, radi ublažavanja simptoma nemira, napetosti i razdražljivosti.
Podaci iz novo priložene medicinske dokumentacije samo potvrđuju zaključke iz mog pisanog nalaza i mišljenja od 19.9.2024.g., kod kojih u cijelosti ostajem:
U JN vrsta i narav poremećaja, te razina simptomatike imaju za posljedicu usko limitiran psihofizički kapacitet, nesposobnost za rad, trajnu potrebu za tuđom pomoći, nadzorom i njegom 24-sata na dan, kao posljedica intelektualnih i mentalnih oštećenja 4. stupnja.“
16. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, stranke spora nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, stoga sud zaključuje da je tužiteljica od prijedloga za njenim saslušanjem odustala. Pri tom se napominje da saslušanje stranke nije adekvatno niti prikladno dokazno sredstvo za utvrđivanje stupnja i težine oštećenja zdravlja kćeri tužiteljice JN, uz propisano Uredbom da se takva činjenica utvrđuje vještačenjem.
17. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika, a primjenjujući citirane odredbe utvrđeno je da je u upravnom sporu činjenično stanje u dijelu koji se odnosi na ocjenu zdravstvenog stanja kćeri tužiteljice, odnosno utvrđeni stupanj i težinu oštećenja zdravlja, ocijenjena na drugačiji način u odnosu na upravni postupak i zaključke nadležnih tijela vještačenja u postupku koji je prethodio ovom sporu.
17.1. U konkretnom predmetu prema ocjeni suda opravdano je prihvatiti valjanim, detaljno obrazloženim, te u skladu s pravilima struke, stručno i objektivno danim nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka koji je dao ocjenu zdravstvenog stanja kćeri tužiteljice, te je zaključio da se radi o mentalnim (psihičke bolesti) i intelektualnim oštećenjima zdravlja koji su kod JN izraženi u takvom stupnju (4. stupanj) da je imenovana potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe, odnosno majke, pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
17.1. Pri tom se ističe da su osnovne životne potrebe definirane člankom 4. točkom 14. Zakona, pa kada se uzme u obzir da je prema podacima medicinske dokumentacije JN potrebna pomoć oko uzimanja obroka, oblačenja, provođenja higijene (nalaz 26.02.2021. -pregled neurologa; 11.08.2012. -kontrola psihijatra i dr.), da se u podacima sadržanima 27.11.221. u Nalazu i mišljenju o težini i vrsti invaliditeta, socijalna anamneza, između ostaloga navodi „….Ponovno je testirana od strane psihologa koji i nadalje utvrđuje da se radi o djevojci koja funkcionira na razini UMR, koja je potpuno ovisna o tuđoj pomoći kod zadovoljavanja svih osnovnih životnih potreba /ne može sama ići na WC jer joj je potrebna pomoć kod brisanja, potrebna joj je pomoć kod stavljanja uloška, kod kupanja jer ne zna odrediti temperaturu vode, pranja, oblačenja, kod uzimanja obroka jer nema osjećaj kada je sita./…“, sud je prihvatio da je ocjena zdravstvenog stanja imenovane, u smislu postojanja stupnja i težine oštećenja, na način kako je to zaključio stalni sudski vještak pravilna, utemeljena na medicinskoj dokumentaciji spisa koja je pregledana i stručno cijenjena, a da za zaključke postoji uporište u toj dokumentaciji.
17.2. Okolnost što je nalaz i mišljenje sudskog vještaka sačinjen bez neposrednog pregleda JN nije od utjecaja, jer je odluka o eventualnom pregledu imenovane rješenjem suda od 28. kolovoza 2024. ostavljena na dispoziciju samog sudskog vještaka koji kao osoba sa specifičnim stručnim znanjima može ocijeniti da li je za izradu pisanog nalaza i mišljenja potreban neposredni pregled, ili je medicinska dokumentacija spisa dostatna za izradu nalaza i mišljenja, a kojim se u potpunosti odgovara na zahtjev i postavljeni zadatak suda.
18. Ističe se da je i nakon iznesenih prigovora Vijeća viših vještaka koji navodi da se radi o mentalnom oštećenju 2. stupnja sudski vještak ostao kod svog mišljenja, pozivom na dostavljenu medicinsku dokumentaciju (nalaz psihijatra od 16.08.2024. i nalaz i mišljenje psihologa od 20. kolovoza 2024.).
18.1. Imajući u vidu činjenicu da je Vijeće viših vještaka prihvatilo zaključke sudskog vještaka da kod kćeri tužiteljice postoji osim intelektualnog (4. stupanj oštećenja) i druga vrsta oštećenja i to mentalnog oštećenja, međutim, nije suglasno s utvrđenim stupnjem oštećenja budući da sudski vještak isto cijeni kao 4. stupanj, a Vijeće viših vještaka kao 2. stupanj, ističe se da su Listom težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, koja je sastavni dio Uredbe /prilog 5/ propisani kriteriji temeljem kojih se utvrđuje stupanj oštećenja.
19. Za 2. stupanj oštećenja funkcionalne sposobnosti – psihičke bolesti (opisi vrijede za djecu i odrasle), propisano je „Ukoliko osoba, uz redovito liječenje i praćenje bolesti po nadležnom psihijatru može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali zahtijeva povremenu podršku više puta tjedno ili rjeđe (supervizija, učenje, školovanje i sve druge aktivnosti primjerene dobi, psihosocijalnu podršku te pomoć u organizaciji kućanstva, planiranje budžeta, plaćanje računa, dogovore i posjete liječniku, zapošljavanje, uspostavu socijalnih kontakata, samozastupanje, pomoć na poslu u vidu radnog trenera, uključivanje u aktivnosti zajednice, podršku u održavanju odnosa s drugim ljudima i sl.)“, uz naznaku medicinske i druge dokumentacije kojom se navedeno dokazuje.
19.1. Za 4. stupanj oštećenja funkcionalne sposobnosti – psihičke bolesti (opisi vrijede za djecu i odrasle) propisano je „Ukoliko je osoba ovisna o pomoći druge osobe za zadovoljavanje potreba dnevne rutine i psihosocijalnih potreba te zahtijeva intenzivnu podršku tijekom cijelog dana za različite aktivnosti i školovanje i sve druge aktivnosti primjerene dobi, (kontinuirana podrška)“, uz naznaku medicinske i druge dokumentacije kojom se navedeno dokazuje.
20. Da je ZN potpuno ovisna o pomoći druge osobe za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a koje podrazumijevaju prehranu, smještaj, odjeću i druge stvari za osobne potrebe, potrebe koje proizlaze iz razvoja i odrastanja, te odgoja i obrazovanja (čl. 4. točka 14. Zakona), odnosno u smislu citiranih odredaba Liste oštećenja funkcionalnih sposobnosti za psihičke bolesti zadovoljavanje potreba dnevne rutine i psihosocijalnih potreba te zahtijeva intenzivnu podršku tijekom cijelog dana za različite aktivnosti i školovanje, te druge aktivnosti primjerene dobi, odnosno zahtijeva kontinuiranu podršku, jasno proizlazi iz dokumentacije na koju se poziva sudski vještak u nalazu i mišljenju (str. 56. do 58. spisa), odnosno iz specijalističkih nalaza psihijatra, fizijatra i neurologa, koji svi suglasno zaključuju da je JN potpuno ovisna o tuđoj skrbi i njezi, da je njeno zdravstveno stanje takvo da je značajno onesposobljava u pogledu svakodnevnog funkcioniranja, da joj je potrebna pomoć kod zadovoljavanja svih osnovnih životnih potreba.
20.1. Sve navedeno ne ukazuje na to da bi JN mogla samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima uz povremenu podršku, a što je uvjet iz citiranih odredaba Uredbe i pripadajuće Liste za utvrđenje oštećenja 2. stupnja - psihičke bolesti.
21. Činjenica da je tijekom upravnog spora dostavljena dodatna medicinska dokumentacija koja nije bila predmet vještačenja u upravnom sporu, nije odlučna u konkretnoj upravnoj stvari, jer je s istom nadležno drugostupanjsko tijelo vještačenja u upravnom postupku upoznato, istu je pregledalo te u svom pisanom očitovanju na nalaz i mišljenje sudskog vještaka iznijelo sadržaj te dokumentacije, kao i suglasnost s nalazom sudskog vještaka o postojanju mentalnog oštećenja (psihičke bolesti) kod JN.
21.1. Međutim, ističe se da isto tijelo vještačenja osim konstatacije da kod JN postoji i drugo oštećenje zdravlja - mentalno (psihičke bolesti), koje nije bilo utvrđeno u upravnom postupku, ne daje razloge i obrazloženje za zaključak da se radi o 2. stupnju oštećenja, odnosno da je nalaz i mišljenje sudskog vještaka o utvrđenju 4. stupnja oštećenja po navedenom osnovu, pogrešan.
21.2. Pritom se napominje da tuženik nakon zaprimanja nalaza i mišljenja sudskog vještaka kojim se očitovao na istaknute prigovore stranaka, raspravi nije pristupio niti je svoj izostanak opravdao, nije iznio razloge osporavanja dodatnog očitovanja sudskog vještaka, niti je predložio provođenje daljnjeg dokaznog postupka.
22. Slijedom navedenog, sud je prihvatio osnovanima navode tužbe, smatrajući da je pribavljeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka takav da na istome može temeljiti svoju odluku u predmetnoj upravnoj stvari.
22.1. Pobijanim rješenjima uz obrazloženje koje je dano, povrijeđen je zakon na štetu tužiteljice, pa se ista ne mogu ocijeniti zakonitima.
22.2. U konkretnom predmetu sud je poništio pobijano ali i prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak, cijeneći da je takvo postupanje opravdano, te će u postupku nakon ove presude prvostupanjsko upravno tijelo prihvatiti da je u upravnom sporu kod kćeri tužiteljice JN utvrđena činjenica postojanja okolnosti iz odredbe članka 63. stavka 1. alineja 3. Zakona, što je pretpostavka priznavanju prava na status roditelja njegovatelja, dok će preostale odlučne okolnosti od kojih ovisi ostvarivanje prava ili eventualne zapreke na status roditelja njegovatelja ispitati u postupku nakon ove presude, te nakon što u potpunosti i pravilno utvrdi činjenično stanje, donijeti odgovarajuće rješenje. Pri tom je dužan pridržavati se pravnog shvaćanja i primjedbi suda u skladu s odredbom članka 151. stavka 2. ZUS- a.
23. Na temelju odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci, pod točkama I. i II.
24. O zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova spora sud će odlučiti posebnim rješenjem u skladu s odredbom članka 148. stavka 4. ZUS-a, stoga je riješeno kao u izreci, pod točkom III.
U Zagrebu 07. ožujka 2025.
Sutkinja
Mirjana Harapin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke spora, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnica Melita Ranilović- Ferenc, Zajednički odvjetnički ured, Koprivnica, Vijećnička 4
2. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalni sektor za drugostupanjski postupak, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 78
3. U spis