REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUDU SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: Pn-562/2019-96

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sutkinji toga suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Alan Hranilović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice EI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Branko Škarica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu ŠKARICA I PARTNERI j.t.d., Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženice, 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj EI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužiteljici KI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] na ime naknade štete isplati iznos od 34.611,20 Eur-a (trideset i četiri tisuće šesto jedanaest eura i dvadeset centi) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.prosinca 2014. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.siječnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.veljače 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.ožujka 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.travnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.svibnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.lipnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.srpnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.kolovoza 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.rujna 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.listopada 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.studenog 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.prosinca 2015. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.siječnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.veljače 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.ožujka 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.travnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.svibnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.lipnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.srpnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.kolovoza 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.rujna 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.listopada 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.studenog 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.prosinca 2016. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.siječnja 2017. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.veljače 2017. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.ožujka 2017. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.travnja 2017. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.svibnja 2017. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.lipnja 2017. pa do isplate

- na iznos od 1.081,60 Eur-a od 1.srpnja 2017. pa do isplate

i to po stopi koja se do dana 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od dana 1. kolovoza 2015. prema stopi koja se do dana 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. U preostalom dijelu s naslova naknade štete u iznosu od 3.788,80 Eur-a (tri tisuće sedamsto osamdeset i osam eura i osamdeset centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teće

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.prosinca 2014. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.siječnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.veljače 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a 1.ožujka 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.travnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.svibnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.lipnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.srpnja 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.kolovoza 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.rujna 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.listopada 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.studenog 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.prosinca 2015. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.siječnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.veljače 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.ožujka 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.travnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.svibnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.lipnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.srpnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.kolovoza 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.rujna 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.listopada 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.studenog 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.prosinca 2016. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.siječnja 2017. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.veljače 2017. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.ožujka 2017. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.travnja 2017. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.svibnja 2017. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.lipnja 2017. pa do isplate

- na iznos od 118,40 Eur-a od 1.srpnja 2017. pa do isplate

tužbeni zahtjev tužiteljice se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženoj EI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužiteljici KI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] nadoknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 17.904,75 Eur-a (sedamnaest tisuća devesto četiri eura i sedamdeset i pet centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 7. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

NAVODI TUŽITELJICE

1. Predmetni postupak vodi se po tužbi tužiteljice koju je ista podnijela Općinskom građanskom sudu u Zagrebu 21. srpnja 2017.

2. U tužbu radi naknade štete tužiteljica u bitnome navodi kako je sin tužiteljice RI vlasnik stana u [adresa] na IV.katu, a tužena je vlasnica stana koji se nalazi neposredno iznad stana tužiteljičinog sina na V.katu istog objekta, a sastavni dio stana je i terasa na istočnoj strani tog objekta. Nadalje, da je tužiteljica u svojstvu najmodavca 12. srpnja 2012. zaključila Ugovor o najmu stana sa KIC kao najmoprimcom, a na što je bila ovlaštena radi činjenice što je dana 1. lipnja 2012. sa sinom zaključila Ugovor o pravu plodouživanja predmetnog stana. Da već duže vrijeme istočni dio stana u vlasništvu sina tužiteljice, a na kojem stanu tužiteljica ima pravo plodouživanja, nakon jačih oborina prodire voda. Da je uzrok prodora te vode neispravna izvedba istočne terase, a koja terasa je sastavni dio stana u vlasništvu tužene. Da je vezano za navedeno proveden postupak osiguranja dokaza u predmetu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, R1-581/2015, u kojem postupku je Nalaz i mišljenje izradila vještakinja Anita Milardović. Da je po provedenom vještačenju, vještakinja predložila da se na licu mjesta provede snimanje termografskom kamerom, a slijedom čega je 10. veljače 2017. to snimanje izvršeno od strane ovlaštenog društva ENERGOSISTEMI d.o.o., a koji su u bitnom u svom Izvješću zaključili da je uzrok curenja vode neispravna izvedba terase u vlasništvu tužene. Tužiteljica u tužbi navodi kako je u stanu nastala znatna šteta, da su zidovi vlažni, puni plijesni te da stan već duže vrijeme nije podoban za korištenje. Također, tužiteljica navodi kako je najmoprimac prije vremena tužiteljici otkazao ugovor o najmu stana s danom 31. studenim 2012. te napustio stan, a iz razloga što isti više nije mogao normalno koristiti. Također, navodi da je bez ugovorene najamnine ostala krivnjom tužene, a da stan ni nadalje ne može dati u najam dok tužena ne otkloni nedostatke jer svako malo kod veće kiše dođe do novog prodora vode. S obzirom da je tužiteljica od najma stana ostvarivala mjesečni prihod u iznosu od 1.200,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, ista traži da se nakon provedenog postupka tuženoj naloži na ime naknade štete isplatiti tužiteljici iznos od ukupno 290.056,96 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedinačne mjesečne iznose, počevši od 1. prosinca 2014. pa do 1. srpnja 2017.

3. Tužiteljica nadalje u postupku tvrdi kako je tužena samoinicijativno izvršila građevinske radove na predmetnoj terasi i to protivno projektnoj dokumentaciji. Da je tome tako proizlazi iz Nalaza i mišljenja vještaka Trpimira Marića od 22. studenog 2012., kao i Nalaza i mišljenja vještaka Kristine Kantoci Ivanišević od 20. svibnja 2017., a da oba vještaka zaključuju da su preinake na terasi izvedene suprotno projektu, kao i da su izvedeni radovi u uzročno-posljedičnoj vezi sa prodiranjem vode u stan na katu ispod stana tužene. Nadalje, navodi kako je greškom napisano kako je Ugovor o najmu raskinut 2012., a da je Ugovor o najmu radi nemogućnosti korištenja raskinut usmeno 30. studenoga 2014.

4. Tužiteljica u postupku navodi i kako odgovornost tužene proizilazi neovisno o činjenici da li je ista vršila preinake postojeće terase, a iz razloga što je ista bila dužna održavati svoj stan tako da dugim suvlasnicima ne nastaje šteta.

5. Podneskom od 22. siječnja 2021. tužiteljica navodi kako je RI 2020. stan na IV. katu prodao, te kako je tuženica nedavno poduzela radove na svojoj terasi na način da je konačno otklonila uzrok prodora vode u predmetni stan.

6. Podneskom od 12. ožujka 2024. tužiteljica je konačno specificirala tužbeni zahtjev na način da je iskazala svoje potraživanje u Eur-ima u skladu sa sada važećom službenom valutom u Republici Hrvatskoj.

NAVODI TUŽENE

7. Tužena je u navedenom predmetu 20. listopada 2017. dala odgovor na tužbu.

8. U odgovoru na tužbu tužena u bitnom ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije, ističući kako je tužiteljica tužbom bila dužna obuhvatiti vlasnika poslužne stvari, slijedom čega predlaže tužbu u ovoj predmetnoj pravnoj stvari odbaciti jer da je tužiteljica obveznopravni ovlaštenik koji svoje pravo izvodi iz prava vlasništva vlasnika poslužne stvari koji je odgovoran za izvanredne popravke i obnovu poslužne stvari. Ne spori da je tuženica vlasnica stana na V. katu objekta koji se između ostalog sastoji i od terase površine 5,56 m2, terase površine 15,51 m2 i zelenog krova površine 31,66 m2. Tužena navodi kako je tužiteljica utuženo potraživanje trebala potraživati od vlasnika poslužne stvari, a ne od tužene koja i sama trpi štetu zbog nekvalitetno izvedenih radova od strane projektanta, izvođača, investitora i nadzora, a kako upravo iz Nalaza i mišljenja vještakinje Anite Milardović iz spisa R1- 581/2015 proizlazi kako je potrebno sudski izvijestiti projektanta, izvođača i nadzorni organ. Tužena navodi kako se nije oglušila na navode vlasnika poslužne stvari, već je predložila da se vlasnici stanova, susjedi i osobe koje na isti način trpe štetu organiziraju i ostale vlasnike te da zajedno traže popravak i otklanjanje nedostataka, obzirom da nekretnina u kojoj se nalaze stanovi ima i nedostataka po svim katovima i u zajedničkoj garaži. Također navodi, kako je napravljeno i vještačenje po stalnom sudskom vještaku za građevinarstvo Aldu Marochiniju te drugo vještačenje po vještaku Bernardu Mahečiću, a koji vještaci su suglasno zaključili da je nedostatak na nekretnini u domeni odgovornosti investitora i izvođača radova. Slijedom čega, da tužena ne odgovara za nastalu štetu tužiteljici, niti je tužiteljica dokazala da su kumulativno ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu, a posebice protupravnost. Također, da je navod o krivnji tužene za neispravno izvedenu terasu, a podredno izostanak najamnine paušalan i ničime dokazan.

9. U daljnjem tijeku postupka tužena je navela kako je predmetni stran kupila 2010. te kako u istom nije na svoju ruku izvodila bilo kakve radove, da ona nije ni izvođač, ni investitor ni projektant te slijedom čega osporava navod kako je izvršila radove na terasi protivno projektnoj dokumentaciji. Da se tijekom prvih godina korištenja zgrade vidjelo da zgrada prokišnjava te da se vlaga pojavljuje na svim katovima, ali da isti nedostaci nisu prouzročeni nepažnjom niti krivnjom tužene niti ostalih stanara, već da su nastali uslijed nekvalitetno izvedenih radova od strane izvođača i projektanta. Da je isto u više navrata reklamirano izvođaču radova te su se stanari dogovarali da izvođač i prodavatelj saniraju štetu i otklone nedostatke. Navodi kako su nedostaci na zagradi nastali uslijed nekvalitetno izvedenih radova izvođača radova i projektanta.

10. Tužena u bitnom ističe nedostatak aktivne legitimacije tužiteljice, promašene pasivne legitimacije tužene, nedokazane odgovornosti tužene kao i protupravnosti postupanja na strani tužene, te prigovara visine štete.

PROVEDENI DOKAZI

11. U dokaznom postupku sud je izveo dokaz čitanjem i uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 17. suvlasnički udio (list 7 i 8 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 16. suvlasnički udio (list 9 i 10 spisa), Ugovor o služnosti plodouživanja stana i garažnih parkirnih mjesta sklopljen između tužiteljice, kao plodouživateljice, RI kao vlasnika od 1. lipnja 2012. (list 11-13 spisa), Ugovor o najmu stana sklopljen između KI kao najmodavca i KIC od 12. srpnja 2012. (list 14-21 spisa), Izvješće ENERGOSISTEMI d.o.o. (list 22-34 spisa i list 224-236 spisa), Elaborat vještaka Trpimira Marića od 22. studenog 2012. (list 45-84 spisa), Nalaz i mišljenje graditeljskog vještaka Kristine Kantoci Ivanišević od 20. svibnja 2017. (list 85-108 spisa), Elaborat Nalaza i mišljenja utvrđivanja stanja vještaka Alda Marochinija od 21. srpnja 2015. (list 116-125 spisa), Nalaz i mišljenje o nedostacima u stambenoj zgradi u [adresa] stalnog sudskog vještaka za arhitekturu i procjenu nekretnina Bernarda Mahečića od 2. travnja 2015. (list 126-222 spisa), e-mail korenspodencija najmoprimca i RI od rujna, listopada 2014. sa fotografijama (list 240-250 spisa), tužba u postupku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, poslovni broj P-3819/17 od 7. lipnja 2017. (list 252-254 spisa), Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Žarka Željka iz predmeta P-3819/17 od 28. siječnja 2020. (list 266-282 spisa), Zapisnik o potvrđivanju činjenica javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba od 15. travnja 2020., poslovni broj OU- 131/20 (list 286-287 spisa), Elaborat o izuzimanju podataka o stanju nekretnine Tomislava Radmana iz svibnja 2020. (list 288-322 spisa), saslušan je svjedok RI na ročištu 3. veljače 2021. (list 323-326 spisa), Rješenje građevinske inspekcije od 17. veljače 2020. (list 327-331 spisa), Pregled prometa računa tužiteljice za razdoblje od 1. siječnja 2012. do 1. siječnja 2015. (list 338-346 spisa), saslušan je svjedok PI i svjedok AI na ročištu 23. studenog 2021. (list 357-360 spisa), saslušan je svjedok LI i tužena na ročištu 10. svibnja 2022. (list 371-374 spisa), Presudu i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3189/17 od 28. listopada 2021. (list 375-381 spisa), Zapisnik Općinskog suda u Splitu, Pom-367/2021 (list 439-441 spisa), Rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 24. lipnja 2022., poslovni broj Gž-1526/2021 (list 442-448 spisa), saslušani su vještaci Žarko Željko i Anita Milardović na ročištu 6. ožujka 2024., kao i svjedok RI (list 556-559 spisa), saslušana je tužena na ročištu 14. ožujka 2024. (list 565-567 spisa), saslušan je svjedok KICGD (list 605-607 spisa), izvršen je uvid u Nalaz i mišljenje vještaka Anite Milarović iz spisa R1-581/15 od 3. studenog 2015. i dopuna iste od 27. srpnja 2016.

12. Nije proveden dokaz uvidom u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo o stanju oštećenja na stambeno poslovnoj zgradi na adresi [adresa] vještaka Ante Leke iz svibnja 2020. (list 395-426 spisa), jer je isti u spis predan nakon zaključenje prethodnog postupka i to tek podneskom od 10. svibnja 2023., te očevid na licu mjesta uz prisutnost građevinskog vještaka iz razloga što je terasa tužene sanirana 2020., prije izvođenja navedenog dokaznog prijedloga u spisu, pa se istim dokazom više ne bi mogle utvrditi relevantne činjenice u ovom postupku, kao ni financijsko vještačenje jer isto nije bilo nužno za utvrđenje relevantnih činjenica u postupku.

OCJENA SPORNOG I NESPORNOG U POSTUPKU i PREDMET SPORA

13. Među stranama u ovom postupku nije sporno:

- da je sin tužiteljice RI do 2020. bio vlasnik stana na adresi [adresa], IV. kat, upisanog kod Općinskog suda u Zagrebu, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kat. čest. [katastarska čestica], u naravi trosobni stan oznake S6, na čestvrtom katu objekta, koji se sastoji od dva halla, hodnika, pet garederoba, dvije sobe, wc, dvije kupaonice, kuhinje i dnevnog boravka sa blagavaonicom, površine 132,26 m2, s terasom površine 7,33 m2, loggiom površine 5,49 m2 i zelenim krovom površine 8,22 m2, sveukupne površine 153,30 m2 (dalje u tekstu stan na IV. katu), na kojem stanu nije u zemljinim knjigama upisano pravo osobne služnosti u korist tužiteljice;

- da je tuženica vlasnica stana adresi [adresa], V. kat, upisanog kod Općinskog suda u Zagrebu, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kat. čest. [katastarska čestica], u naravi trosobni stan oznake S7, na petom katu objekta, koji se sastoji od dva halla, wc, dvije sobe, kuhinje, dnevnog boravka sa blagavaonicom, garderobe, kupaonice i spemišta površine 89,15 m2, s terasom površine 5,56 m2 i terasom površine 15,51 m2 i zelenim krovom površine 31,66 m2, sveukupne površine 141, 88 m2 (dalje u tekst stan na V. katu);

- da je uzrok štete u stanu na IV. katu nedostaci u izvedbi terase koja pripada stanu na V. katu u vlasništvu tužene;

- da je 2020. za vrijeme trajanja ovog spora sanirana šteta na terasi u stanu tužene;

14. Među strankama u ovom postupku sporna je aktivna legitimacija tužiteljice, pasivna legitimacija tužene, kao i da li su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu, te visina nastale štete.

15. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom naknade štete koja se odnosi na naknadu izmakle koristi, u vidu ugovorih najamnina za razdoblje od 1. prosinca 2014. do zaključno 1. srpnja 2017. za visinu mjesečne najamnine u iznosu od 1.200,00 Eur-a, odnosno ukupno 38.400,00 Eur-a zajedno za zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedinačne iznosu računavši od 1. prosinca 2014. pa do isplate.

OCJENA DOKAZA

16. Temeljem provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

17. Uvidom u Ugovor o služnosti plodouživanja stana i garažnih parkirnih mjesta (list 11-13 spisa) utvrđeno je da je isti ugovor sklopljen 1. lipnja 2021. između RI kao vlasnika poslužne nekretnine i KI kao plodouživateljice. Navedeni ugovor ovjeren je u potpisima stranaka po javnom bilježniku Vlasti Zajec 1. lipnja 2012. pod brojem ovjere OV-6240/12. Navedenim ugovorom K KI kao vlasnik stana na IV. katu osniva pravo plodouživanja u korist svoje majke, ovdje tužiteljice u odnosu na stan na IV. katu i garažno parkirno mjesto te ovašćuje tužiteljicu da ima pravo navedeni stan i garaže iznajmljivati trećim osobama bez posebnog pitanja i odobrenja od strane vlasnika stana te da u tom smislu ima pravo sklapati ugovor o najmu i odrediti uvjete pod kojima će navedene nekretnine iznajmljivati, te u cijelosti za sebe zadržati ugovorenu najamninu. Nadalje, ugovor je sklopljen na neodređeno vrijeme, te je ugovoreno da se isti može raskinuti sporazumom stranaka i otkazom ugovornih strana. Također, ugovoren je i da se navedeni ugovor neće kao pravo osobne služnosti upisivati u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

18. Uvidom u Ugovor o najmu stana (list 14-21 spisa) utvrđeno je da je isti sklopljen između tužiteljice kao najmodavaca i KIC iz [adresa] dana 12. srpnja 2012. , da je isti ovjeren u potpisu najmodavca kod javnog bilježnika Zorke Čavajda iz Zagreba 13. srpnja 2012. pod brojem OV-12533/2012. Utvrđeno je da je predmet najma stan tužiteljičinog sina na IV. katu, da je mjesečna najamnina za predmetni stan ugovorena u iznosu od 1.200,00 Eur-a plativo u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, da je trenutkom sklapanja ugovora najmoprimac dužan platiti kaparu u iznosu od 2.400,00 Eur-a, a koja kapara se po uplati prve najamnine pretvara u sigurnosni polog, odnosno, garanciju za eventualna oštećenja u stanu koja nisu posljedica redovit uporabe ili neplaćene najmanine ili režija. Po primopredaji stana nakon isteka Ugovora o najmu, najmodavac je dužan vratiti polog najmoprimcu. Ugovor je zaključen na period od 3 godine. Otkazni rok je 60 dana u svako doba bez navođenja razloga. Najmoprimac se obvezao plaćati najamninu svaki mjesec unaprijed i to do prvog u mjesecu, odnosno, do najkasnije petog u mjesecu. Istim je regulirano da ono što nije regulirano navedenim ugovorom da se na isti imaju primijeniti odredbe Zakona o najmu stanova.

19. Uvidom u Nalaz i mišljenje vještaka za graditeljstvo Anite Milardović iz spisa R1-581/15 od 25. srpnja 2016. utvrđeno je kako je navedena vještakinja curenje iz stana na V. katu u stan na IV. katu opisala kroz nekoliko etapa i što je sve potrebno napraviti u pojedinoj etapi a u svrhu sanacije curenja vode iz stana u V. katu prema stanu na IV. katu. U Nalazi i mišljenju vještakinje prileži uporabna dozvola od 24. listopada 2011 . U nalazu i mišljenju vještakinje je između ostalog navela što je sve potrebno napraviti za sanaciju curenja vode iz stana na V. katu pa tako u I. etapi otvoriti slivnike, ukloniti keramičke pločice na istočnom dijelu terase i otvoriti slivnike, da budu dostupni za pregled i čiščenje, otvoriti slivnike na istočnom dijelu stana – zeleni krov, napraviti vodenu probu, u II. etapi pregledati hidroizolaciju, izvršiti kontrolu opšavnih limova oko strojnice dizala u III. etapi na istočnoj terasi ukloniti keramiku, estrih i sve slojeve do hidroizolacije te napraviti vodenu probu radi testiranja hidroizolacije, otvoriti sve slojeve kod zelenog kućnog vrta do hidrozolacije i napraviti vodenu probu te ukloniti sve limene opšave u stanu na V. katu, te kontrola spoja ograde oko istočnog dijela terase. Nalazu i mišljenju prileži fotodokumentacije iz koje su razvidna oštećenja u stanu na IV. katu. Najjača curenja vode utvrđena su ispod istočne terase stana na V. katu, te je utvrđeno da je izvedeno opločanje terase kamenim pločicama. Očitovanjem od 27. srpnja 2016. vještakinja Anita Milardović navela je unutar istražnih radnji obaviti i snimanje termografskom kamerom stropova u stanu na IV. katu, kao i da će se po obavljanju istražnih radnji doći do saznanja na kome je podmirenje troškova sanacije.

20. Uvidom u Izvješće br. 120217006 1 Energostistemi d.o.o. infracrvena termografija od 10. veljače 2017. (list 22-34 spisa) utvrđeno je da 10. veljače 2017. izršeno snimanje stana na IV. katu u vlasništvu tužiteljičinog sina RI te je utvrđena vlaga na zidu prema terasi u hodniku spavaće sobe po cijeloj visini i na stopu te na zidu u garderobi po cijeloj visini i na stropu. Utvrđeno je i da je nivo vode za vrijeme kiše viši od razine hidroizolacije zbog postavljenih ploča na terasi na istoku u stanu tuženice. Da se voda prelijeva preko hidroizolacije i puni prostor između toplinske izolacije, fasade i zida te vlaži zid u stanu tužiteljičinog sina. Zalijevanjem detalja terase tuženice vidljivo je prelijevanje vode preko hidroizolacije i kapanje u stanu tužiteljičinog sina iz kutije za rolete na vratima prema terasi sjever na mjestu ranijeg vlaženja, te je nakon zalijevanja vidljivo i povećanje vlažnosti na zidu garderobe u stanu tužiteljičinog sina. Utvrđeno je i da u dnevnoj sobi tuženice i tužiteljičinog sina nije vidljiva vlaga na zidu prema terasi zapad.

21. Uvidom u Elaborat stalnog sudskog vještaka Trpimira Marića od 22. studenog 2012. (list 45- 84 spisa) utvrđeno je da je isti izražen po naručitelju MI, predstavniku, upravitelju zgrade. Po mišljenju navedenog vještaka na terasi tuženice naknadno je izvršena završna kamena obloga, te da je umjesto završnog sloja drvenih dasaka i potkonstrukcije sukladno projektnom rješenju izveden sloj pijeska na kojeg su položene polirane kamene ploče s ispunjenim rešetkama keramičkim ljepilom. Da se kao posljedica navedenog očituje u tome da se prikupljena voda s terase prelijeva preko rubova terase i donjeg pojasnika ograde odakle se slobodno slijeva na i kroz fasadu i pri tome prodire između fasade i zidova sve do kutije rolete gdje se zadržava i prodire u stanove ispod stana tuženice. Nadalje, da se veća količina vode slijeva s vanjske fasade i slijeva se na sjevernu stranu terasu stana na IV. katu. Dakle, da se voda s terase slijeva na dvije strane u slobodan prostor - na tuđe, umjesto da se voda s okapnice preuzme ugradbom žljebova te vertikala koje bi se spojile u vertikale oborinskih voda. Također, da je terase sa zapadne strane tuženice izvedena prema projektu i da nema problema koji su uopćeni na istočnoj terasi. Nadalje, da su sve terase na otvorenom na višoj koti od unutarnjih što da se može pripisati projektantu. Dakle, da nije riješen problem zadržavanja i otapanja snijega kada bi se voda s terase sigurno probila u stan gdje je u pravilu drveni pod koji bubri i podiže se. Utvrđena je i pojava vlaga na stanu na III. katu, kao što su utvrđeni i nedostaci u garaži. Kao najbolje rješenje za istočnu terasu navedeno je da je isto potrebno vratiti u projektno rješenje. Iz zapisnika koji čini sastavi dio elaborata (list 53 spisa) vidljivo je da je po mišljenju vještaka tuženica u „vlastitoj režiji“ izvela završni sloj od kamena u ljepilu i ispunjenim rešetkama zanemarujući odvodnju koja je prikupljala oborinsku vodu.

22. Uvidom u Nalaz i mišljenje graditeljskog vještaka Kristine Kantoci Ivanišević od 20. svibnja 2017. (list 85-108 spisa) utvrđeno je da je isti izrađen po prijedlog tužiteljičinog sina, da je zadak po istom bio utvrđenje uzroka nastanka oštećenja u stanu na IV. katu i način uklanjanja uzroka prodiranja vode. Prilikom izrade Nalaza i mišljenja korišteni su podaci iz Nalaza i mišljenja vještaka Marića (studeni 2012), Mahečića – suvlasnici zgrade [adresa] (travanj 2015), Milardović iz postupka osiguranja dokaza R1-747/15 (listopad 2015), ovlaštenog termografista/ E za snimanje infracrvene termografije u stanu predlagatelja (veljača 2017) te projektna dokumentacija zgrade. Vještakinja je utvrdila da je tuženica na terasi prema navodima vlasnika stana na IV. katu kao i prema mišljenju svih prethodnih vještaka suprotno projektnoj dokumentaciji na terasi K2 (terasi iznad grijanih prostora) uklonila projektirane slojeve završne konstrukcije – podne obloge drvene daske i drvenu podkonstrukciju koji predstavljaju rješenje efikasne odvodnje oborinskih voda, te je na taj način bitno poremetila toplinsku zaštitu stambenih prostora vlasnika stana na IV. katu, hidroizolaciju te poremetila projektno rješenje sabiranja i odvodnje oborinskih voda. Da su radovi koje je tužena izvela suprotni tehničkim propisima u graditeljstvu i glavnom projektu izvedbe terase K2, a koji projekt je odobren od nadležni tijela za građenje zgrade. Nakon toga je na sloj estriha nasut sloj pijeska, a na sloj pijeska kamene ploče, a rešetke između kamenih ploča ispunjene su keramičkim ljepilom. Izvedbom navedenih radova oborinska voda se ne može procijediti na razmak između drvenih dasaka te slobodno otjecati u krovni slivnik kako je to predviđeno glavnim projektom. Radi toga voda se zadržava na kamenim pločama terase K2 te se prelijeva preko rubova terase te se slobodno slijeva na i kroz fasadu i pri tome prodire između fasade i zidova stana na IV. katu. Krovni slivnik koji služi za prikupljanje oborinskih voda sa terase potpuno je izvan funkcije. Kao posljedica takvih radova onemogućeno je sabiranje oborinskih voda u krovni slivnik, prouzročeni su veliki gubici topline u stambenom prostoru zbog truljenja toplinske izolacije, nekontrolirano prodiranje oborinske vode u stan na IV. katu, otpadanje stropne i zidne žbuke, stvaranje zidne plijesni i gljivica, podizanje i truljenje parketa na podištu stana, prodiranje vode oko prozorskih okvira. Zaključak vještakinje je da građevinsko stanje i izmjene koje je tužena naknadno izvela, a koji su izvedeni suprotno projektu građenja objekta da su isti u uzročno-posljedičnoj vezi sa prodiranjem oborinske vode u stan na IV. katu i nastalom štetom u tom stanu. Nadalje, da sanacijski radovi obuhvaćaju radove uklanjanja uzroka prodiranja vode, sanaciju konstrukcije i uspostavu izvornog stanja prema dokumentaciji Glavnog projekta. Da ti radovi obuhvaćaju uklanjanje kamenih ploča i svih izvedenih slojeva koji su izvedeni suprotno odobrenom Glavnom projektu, sanirati sva oštećenja same konstrukcije te vratiti terasu u provobitno stanje koje je i Glavnim projektom odobreno.

23. Uvidom u Elaborat nalaza i mišljenja utvrđivanje stanja od 21. srpnja 2015. Alda Marochinija (list 116-125 spisa) izrađen u predmetu R1-491/15 utvrđeno je kako je nalaz i mišljenje napravljen usporedbom sa elementima utvrđenja iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Bernarda Mahečića od 2. travnja 2015. Utvrđeno je da je gradnja objekta dovršena 2012., a da je tuženica nekretninu počela koristiti u proljeće 2013. Utvrđena su oštećenja u garažnom prostoru uslijed prodora vode, također utvrđeno je i oštećenje u stanu tuženice na podu u dnevnom boravku od utjecaja prodora vode. Balkon na koji se izlazi u dnevni boravak nalazi se na zapadnoj strani stana. Pod je obložen drvenom oblogom na podkonstrukciji. Daske podne obloge su dotrajale i djelomično su izvitroperene. Nije bilo moguće utvrditi kako je izvedena odvodnja sa predmetnog balkona. Na opločanoj terasi na istočnoj strani objekta nije vidljiv način odvodnje oborinskih voda, a vidljiv je ugrađeni lim sa sjeverne i juže strane, a u produžetku prema istoku je izvedena zelena terasa kao zeleni vrt uzdignuta cca 10 cm od odpločane terase. Po izjavi tužene prilikom oborina voda sa opločane terase se slijeva preko lima ispod na prostor susjeda. Zaključak je vještaka da do štetnog događaja dolazi uslijed nekvalitetno izvedene hidroizolacije i odvodnje oborinskih voda na predmetnom objektu, te da je potrebno izvesti sanaciju hidroizolacije i odvodnje oborinskih voda objekta.

24. Uvidom u Nalaz i mišljenje o nedostacima u stambenoj zgradi u [adresa] naručitelja suvlasnica stambene zgrade, stalnog sudskog vještaka za arhitekturu i procjenu nekretnina Bernarda Mahečića od 2. travnja 2015. (list 126-222 spisa) utvrđeno je da vještak izradio nalaz i mišljenje nakon obavljenog očevida na kojem su bili prisutni vlasnik stana na IV. katu i tuženica. U odnosu na stan na IV. kat vještak je utvrdio je prodor vode na zidu i stropu u središnjem dijelu stana oko dimnjaka. U dvorišnom dijelu stana preko cijelog sjevernog dijela stana nalazi se plijesan, gljivice, širi se smrad te otpada žbuka. Ista pojava je uočena i na južnom zidu dvorišnog dijela stana. Predmetni dio stana potpuno je uništen te je potrebno ukloniti sav namještaj, žbuku sa zidova hodnika i garderobe te ukloniti dio parketa. U odnosu na izvornu tehničku dokumentaciju dio terase trebao je biti ozelenjen što u naravi nije izvedeno. U odnosu na stan tuženice na V. katu utvrđeno je da je na zapadnoj terasi kao završna podloga nalaze se drvene daske na podkonstrukciji koju su u značajnoj mjeri propale te se vide znakovi truljenja, da je tužena o vlastitom trošku sanirala unutrašnje špalete balkonskih stijena na kojim se pojavila voda u visini od 70 cm. Da su linijske rešetke za odvodnju krovnih voda smještene rubno uz terasu. Na terasi koja se nalazi na istočnoj strani stana u jednom dijelu je izvedeno popločanje a dio je izveden kao ozelenjeni krov. Također su utvrđeni i nedostaci u dvorišnom dijelu prizemlja koji se koristi kao prostor za parkiranje automobila te su utvrđeni tragovi prodora vode na konstruktivnim elementima zgrade, zidovima i stropovima oko slivnika i prodora vertikala. Utvrđeno je da je u odnosu na izvornu tehničku dokumentaciju utvrđeno da je u dvorišnom dijelu zgrade odstupljeno u dijelu da nisu izvedeni otvori na dijelu stropa te da nije u cijelosti izveden zid uz južni rub prostora. I u tom dijelu zgrade vidljivi su tragovi prodora vode u zatvoreni prostor. Zaključak vještaka je da je sanaciju potrebno provesti na način da se uklone kompletne obloge zapadne terase na V. katu kako bi se utvrdila ispravnost hidroizolacije. Također, iste mjere je predložio i za istočnu terasu na V. katu i to potpuno uklanjanje zelenog krova, opločanje, ograda i svih opšava te izvedba propisanih slojeva uz nadzor. Nakon izvršeni radova potrebno je na terasama potrebno provesti testiranje vodonepropusnosti prije saniranja na IV. katu. Da je hitno potrebno provesti mjere sanacije na V. katu, kako bi se spriječilo daljnje propadanje konstrukcije i opreme u stanovima uslijed kontinuiranog prodiranja vode u unutrašnji prostor. Nakon sanacije potrebno je kontrolirati da li se i u kojoj mjeri pojavljuje voda u dvorišnom dijelu prizemlja.

25. Uvidom u e-mail ovjereni prijevod Dine Šimatović, stalnog sudskog tumača za engleski i njem. jezik od 7. svibnja 2018. (list 240-241 spisa) utvrđeno je da je najmoprimac EIC dana 7. rujna 2014. i dana 23. listopada 2014. obavijestio tužiteljičinog sina kao vlasnika stana na IV. katu da je nakon kiša došlo do propuštanja vode kao i do infiltracije vode u sobi s ormarom. Također, da su zidovi oko malog prozora vlažni pa čak i mokri u donjem dijelu, te traži rješenje navedenog problema.

26. Uvidom u tužbu RI, a koji spis se vodio kod Općinskog suda u Zagrebu vodio pod br. P-3189/2017 (list 252- 254 spisa) utvrđeno je da se navedeni postupak vodio po tužbi tužitelja RI protiv ovdje tužene radi činidbe – poduzimanja svrhovitih mjera da se onemogući prodor vode s istočne terase u vlasništvu tužene na V. katu u stan u vlasništvu RI na IV. katu.

27. Uvidom u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Žarka Željka izrađenom u spisu P-3189/2017 od 28. siječnja 2020. (list 266-282 spisa) utvrđeno je da je isti izrađen po nalogu suda u tom predmetu sa zadatkom da se utvrdi da li su oštećenja u stanu RI u uzročno posljedičnoj vezi sa izvedbom terase tuže na istočnoj strani, odnosno, da se utvrdi koji je uzrok prodora vode u stan RI, kao i da li je terasa tužene izvedena s projektnom dokumentacijom i koje mjere treba poduzeti da se zaustavi vlaženje u stan RI. Prilikom izrade nalaza i mišljenja uzete su u obzir vještačenja i to vještakinje Anite Milardović iz spisa osiguranja dokaza, infracrvene termografije od 10. veljače 2017., nalaz i mišljenje vještaka Trpimira Marića od 22. studenog 2012., nalaz i mišljenje graditeljskog vještaka Kristine Kantoci Ivanišević, nalaz i mišljenje vještaka Alda Marochinia od 21. srpnja 2015. te nalaz i mišljene vještaka Bernarda Mahečića od 2. travnja 2015. Uviđaj je izvršen 9. listopada 2019. te je utvrđeno da se terasa na istočnoj strani stana tuženice nalazi neposredno iznad zatvorenog prostora - sobe i hodnika u stanu RI. U stanu RI vidljiva su brojna oštećenja nastala djelovanjem vode i to žute i smeđe mrlje, vlažen mrlje, napuhutnost i ljuštene boje. Desno od vrata za izlaz na terasu vidljiva je opeka na mjestu uklonjenog zida koji je prema navodu RI uklonjen zbog velikih oštećenja od djelovanja vode. Na zidu lijevo od vrata za izlaz na balkon vidljiva su oštećenja od dugotrajnog djelovanja vlage, na južnom zidu garderobe vidljiva su oštećenja od dugotrajnog djelovanja vode kao i na južnom zidu WC-a, oko prozora, a na prozorskoj klupčici je vidljiv sloj opale boje i izravnavajućeg sloja, te je vidljiv kutni profil na rubovima špaleta, u istočnoj sobi nisu vidljiva oštećenja. Mišljenje je vještaka da su kao završna obloga terase projektom bile predviđene drvene daske postavljene s razmakom na drvenoj potkonstrukciji, kako bi se omogućilo procjeđivanje oborinskih voda do sloja hidroizolacije, po kojem se iste odvode do vodovodnih grla ili rešetki. Da slojevi na terasi tužene nisu izvedeni u skladu sa projektnom dokumentacijom, te s obzirom da su na terasi tužene postavljene kamene ploče s ispunjenim rešetkama da je nivo podne plohe terase viši od projektiranog, te je promijenjen tok oborinske vode. Da su instalacije oborinske odvodnje projektirane i izvedene u skladu s projektnim nagibom i oblogom terase, te da je izmjenom obloge terase i povećanjem nivoa poda terase narušena projektna odvodnja oborinskih voda. Osim toga, da je povećanjem nivoa poda terase, nivo tečenja oborinske vode viši od predviđenog, te prelazi nivo hidroizolacijskog sloja na rubu terase. Naposljetku, da je izvedba od opločanja od kamenih ploča na sloju pijeska na podu istočne terase tužene predstavlja dodatno opterećenje zbog kojeg su nastale mikropukotine u sloju hidroizolacije kroz koje prolazi oborinska voda, koja zatim prolazi kroz slojeve zida te uzrokuje oštećenja u stanu RI. Mišljenje je vještaka da je na terasi tužene potrebno ukloniti sve slojeve terase i ozelenjenog dijela i popločanog dijela zajedno sa svim opšavima i okapnicama, ispitati ispravnost elemenata oborinske odvodnje i dobava materijala i postava svih slojeva terase prema projektnoj dokumentaciji iz glavnog projekta temeljem kojeg je ishođena građevinska dozvola.

28. Uvidom u Zapisnik o posvjedočenju činjenica od 15. travnja 2020. izrađen od javnog bilježnika Ilinke Lisonek (list 286-321 spisa) utvrđeno je da je tog dana izvršen očevid na licu mjesta sa sudskim vještakom za graditeljstvo i procjenu nekretnina Tomislavom Radmanom, te da Nalaz i mišljenje istog čini sastavni dio Zapisnika. Nalazom i mišljenjem istog iz svibnja 2020. utvrđena su oštećenja u stanu RI, a uslijed dugotrajnog procurivanja etaže iznad zbog loše izvedbe ili neodržavanja nenatkrivene otvorene terase. Utvrđeno je da su zidovi i stropovi u području procurivanja potpuno vlažni i puni plijesni. Ugradbeni ormari su u potpunosti uništeni. U području procurivanja navlažena je i podna obloga tj parket koji će se morati zamijeniti novim. Uslijed dugotrajnog vlaženja došlo je do stvaranja plijesni što ostavlja neugodan miris u cijelom stanu te zbog svega boravak tj stanovanje u predmetnom stanu nije moguće prije otklanjanja uzroka curenja i sanacije štete koju je curenje prouzročilo.

29. Iz iskaza saslušanog svjedoka RI s ročišta dana 3. veljače 2021. (list 323-326 spisa) u bitnom proizlazi da je predmetni stan kupio radi iznajmljivanja i da ga je odlučio dati mami da iznajmljuje i da roditelji primaju novce od najamnine jer su im mirovine relativno loše. Kako je mama stara da je uzeo agenciju da nađe najmoprimca i da se odmah javio R RIC koji je s majkom napravio ugovor. Ugovor o najmu stana je sklopljen 2012, majka je prijavila ugovor poreznoj i plaćala je porez, a najmoprimac je uredno plaćano najam. Da je najmoprimac njega nazvao, i da su kontaktirali e-mailom da curi voda iz stana. Da je nakon što je nazvao susjedu koja nije znala o čemu se radi nazvao društvo Maksimus upravitelja zgrade pa su oni došli ali kako nisu znali o čemu se radi angažirali su vještaka, te da je prvi vještak bio Marić ali da ih je kasnije bilo više. Da mu se podstanar žalio na pljesnive cipele, pa kada su razmontirali garderobni ormar u hodniku i iza njega na zidu je bila velika fleka od vlage, koja je već bila pljesniva. Curenje da se vidjelo i u wc-u i garderobi koja je zasebna prostorija. Prostor oko prozora su bili skroz mokri. Da je nakon nalaza vještaka utvrđeno da curi s terase tužene jer da je mijenjan podloga poda terase koja je onemogućavala odvod oborinskih voda. Da su se i on i predstavnik stanara više puta tražili od tužene da tužena to sanira jer terasa u njenom vlasništvu, ali je tužena isto odbila jer je rekla da to nije njen problem nego problem izvođača. Također, da je njemu upravitelj zgrade rekao da oni ne mogu ništa jer da je stan u vlasništvu tužene. Da je njemu podstanar prvi put prijavio problem u rujnu 2014., i da iako je bio strpljiv jer su pregovori trajali nije više mogao pa je iz stana otišao 1. prosinca 2014. Da pisani raskid ugovora nisu napravili, da najmoprimac nije na tome inzistirao te da je u stanu grozno smrdjelo. Da je platio najamninu za studeni 2014. dok je još bio u stanu. Da ga je agencija zvala da stan iznajmi, ali kako je stan bio u groznom stanju nije ga mogao iznajmiti. Da je stan inače na dobroj lokaciji blizu Britanskog trga u Zagrebu, te da ima dva parking mjesta. Da je on na kraju stan prodao tako nesaniran. Da je nudio tuženoj da će on to sanirati samo da mu dozvoli pristup terasi, ali da ona to nije dozvolila. Odnosno tvrdila je da je izvođač kriv. Da sama nije htjela popraviti, a da njemu nije dala da popravi. Da je naknadno nakon što je on prodao stan o vlastitom trošku ili o trošku kupca to sanirala. Da je novac za najamninu podstanar plaćao njegovoj majci uplatom na račun točno koliko je ugovorom bilo ugovoreno. Isti je naveo da je zgrada imala nedostataka jer je curila voda u garažu u kojoj su parkirna mjesta. Da je ugovor o plodouživanju s majkom raskinut nakon nekih 5 godina jer je njegova namjera bila da roditelji skupe neki novac, da je dogovor bio da majka iznajmljuje 5 godina.

30. Uvidom u Rješenje Građevinske inspekcije od 17. veljače 2020. (list 327-331 spisa) utvrđeno je da je vlasnici stana na I. katu naloženo uklanjanje dijelova ploče iznad etaže prizemlja, a što je izvedeno bez građevinske dozvole na adresi [adresa].

31. Uvidom u pregled prometa po računima KI (list 338-346 spisa) utvrđeno je da je podstanar PIC na račun tužiteljice uplaćivao mjesečne iznos za najam stana počev od rujna 2012 do zaključno 7. studenog 2014., kao i da je tužiteljica plaćala porez i prirez s naslova najma stana u iznosu od 892,08 kn/118,40 Eur-a, te da je zadnji iznos najamnine plaćen 28. studenog 2014.

32. Iz iskaza saslušanog svjedoka PI sa ročišta od dana 23. studenog 2021. (list 357-360 spisa) u bitnom proizilazi kako je upoznat s problemom curenja vode iz stana tužene jer je društvo Mucić bilo izvođač radova, odnosno, gradilo je predmetnu nekretninu. Da je zgrada izgrđena i da je prošla tehnički. Da je nakon izgradnje zgrade nekih god do dvije čuo da je došlo do curenja u stanu RI te da zna da su tom razdoblju razni građevinski vještaci izlazili na teren i da su utvrđivali što se događalo. Da njega kao direktora nitko nije kontaktirao u vezi navedenog problema, kao i da ga tužena nije nikada kontaktirala po tom pitanju. Da su vještaci utvrdili da je zelenu površinu na terasi tužena pretvorila u prohodnu terasu, a da onaj tko je radio tu promjenu nije vodio računa o slivnicima i odvodima pa je voda tekla po zidovima, prodrla u donje stanove i došla do najniže etaže. Koliko je njemu poznato da je RI sanirao štetu u svom stanu kao i u stanu tužene koja mu je to dozvolila. Navodi i kako je za zgradu izdana uporabna dozvola, te da smatra da je zgrada izgrađena prema projektu jer je prošla tehnički. Da mu je logično da je sve bilo po projektu jer da ne bi prošla tehnički. Nadalje da njega tužena nikada nije upozoravala da se odstupa od građevne dozvole, a da li je druge da ne zna. Da je o istom trebala kontaktirati investitora. Da on ima dugogodišnje iskustvo i da nikada nije ništa mijenjao na projektu.

33. Iz iskaza saslušanog svjedoka AI na ročištu od 23. studenog 2021. (list 357-360) u bitnom proizilazi kako je u vrijeme izgradnje zgrade bio voditelj radova, da su zgradu predali prema glavnom projektu. Da se nitko od stranaka ni stanara nije obraćao radi curenja, te da o curenju nema nikakvih saznanja. Da njega tužena nije nikada kontaktirala vezano za odstupanja od građevinske dozvole. Da je po projektnoj dokumentaciji u stanu tužene na terasi bila predviđena tikovina. Da je pred zagrebačkim sudom bio svjedok i iskazivao da je sve napravljeno prema projektu tako i predano ali da nije gledao stanje na očevidu.

34. Iz iskaza saslušanog svjedoka FI na ročištu od 10. svibnja 2022. (list 371-374 spisa) u bitnom prozilazi kako je stan na IV. katu kupio u travnju ili svibnju 2020. od tužiteljičinog sina, sa nedostacima koje je sanirao. Nadalje, naveo je kako je on u cijelosti snosio troškove i sanirao procurivanje koje je dolazilo s istočen strane terase stana u vlasništvu tužene, a neke dijelove zgrade krov u dijelu i dio garaže je sanirano iz pričuve. Da je on dio cijene stana kod kupovnine uspio sniziti baš s osnove tog procurivanja, odnosno da je to bio jedan od argumenta za nižu cijenu stana. Da je za razloge procurivanja čuo od prodavatelja, susjeda a kasnije i od tužene. Da kad je stan kupio u garderobnoj prostoriji stana koja je nekih 10 m2 na sjevernom i južnom zidu da su bili jaki tragovi procurivanja, a što je dolazilo sa terase tužene. Da je čuo od susjeda da je bilo procurivanja i na drugom i na trećem katu i da je razlog loša izvedba. Kada je stan kupio da nitko u njemu nije živio, kao ni nekoliko godina prije. Da je od RI dobio informaciju da je do procurivanja došlo jer je tužena intervenirala nakon što je uselila u stan, ali da je njemu tužena rekla da ona ništa nije intervenirala u stan i terasu nakon useljenja. Kada je sanirao procurivanje da je podigao sve slojeve terase tužene do betona i ogulio preostali dio stare hidroizolacije i postavio novu, te vratio natrag sve te slojeve. Da su njemu majstori rekli da je jedan od glavnih problema bio da je odvod terase bio zatrpan i nije bio u fukciji pa da i hidroizolaciji na terasi nije bila dobro izvedena pa se voda prelijevala. Da je on sanirao istočnu stranu terase tužene jer da je prodor vode bio ispod te istočne strane, da su u jednom dijelu bila kamena ploče, a u drugom dijelu zeleni dio – trava. Nadalje, da mu je tužena dala dozvolu za sanaciju o svom trošku da se prvo opirala radi postupka koji je u tijeku, pa da mu je u konačnici dopustila. Nadalje da je hidroizolacija bila loše izvedena, a da je odvod bio zatrpan. Također, da je sa svih sedam stanar dogovorio da izvrše sanaciju svega potrebnog na zgradi na način da će on sanirati procurivanje sa terase koja ide u njegov stan, krov i dio garaže je trebao ići iz pričuve i to je sanirano, a PI koji ima stan na I. katu zgrade iz kojeg stana je dolazilo procurivanje s terase u prizemlje i veči dio garaže je rekao da će on to sanirati o svom trošku ali to nikada nije napravio. Da su oni u tom smislu napravili i sporazum koji su potpisali svi vlasnici stanova.

35. Iz iskaza saslušane tužene na ročištu od dana 10. svibnja 2022. (list 371- 374 spisa) proizlazi da je ista kupila stan u fazi gradnje, a investitor je bio BI koji je bio njen najbolji prijatelj i da je on preuzeo izgradnju njenog stana, kao što je preuzeo i izgradnju cijele zgrade kao investitor. Da je u toku gradnje ona s njim dogovarala na da njenoj stražnjoj terasi treba biti kamen a ne drvene lajsne jer se na tom dijelu trebalo moći jesti, da se on složio s njom pa je tako i napravljeno. Nadalje, da je sam PI na svom stanu na I. katu zatvorio jedan prostor koji je trebao biti otvoren kako bi sebi napravio veću terasu te kućicu na rubu terase za što je dobio pravomoćno rješenje građevinske inspekcije da to treba zatvoriti. Da je ona sa svojim prijateljem investitorom dogovorila da ne želi terasu kakva je prvotno planirana što joj je on i odobrio i on je izveo tu različitu terasu. Da nikakve radove nije sama organizirala, niti je radila bilo kakve promjene na terasi u vlastitom aranžmanu. Sve dogovore o različitoj terasi da je g. BI usmeno dogovorila, kao što je dogovorila i drugi položaj WC-a i umjesto dvije spavaće sobe jednu spavaću sobu. Da kada je došlo do curenja a da je curilo po cijeloj zgradi da je s RI dogovorila da angažiraju vještaka kako bi išli u sudski postupak s investitorom, da je to vještačenje bilo od vještaka Maherčića, ali da je nakon toga njoj RI rekao da ne želi u postupak sa BI, već je onda tužio nju. Nadalje, da je i sada nakon sanacije njena terasa kakva je bila i prije s kamenom, da nisu letvice što dokazuje da nije razlog što je po njenom dogovoru s investitorom mijenjana izvedba terase već je sada samo dobro napravljeno. Da su joj se prvi put vezano za curenje obratili podstanari iz stana jedan R i gospođa te da je tada njen kućni majstor utvrdio da iz njenog prednjeg balkona voda ulazi pod njen stan, što da ona nije mogla uočiti kao vodu ali joj se dizao parket, te da to prvo procurivanje nije bilo s terase. Također, da joj se obratio g. RI radi curenja iz istočne terase da je to trajalo godinama. Nadalje, navela je i kako s obzirom da se obratila investitoru radi otklanjanja nedostataka, a kako je dobila odgovor da je pravna osoba investitora više nepostojeća pa je po uputi odvjetnika tužila izvođača, koji postupak je u tijeku. Nadalje, da postoji pravomoćno rješenje Državnog inspektorata da je predmetna zgrada velikim dijelom napravljena protivno propisima. Navela je i kako je točno da je sadašnji vlasnik stana na IV. katu sanirao njenu terasu o svom trošku, da isto nije sanirano iz pričuve jer novaca u pričuvi nema što zna jer je bila predstavnik stanara, a također nije željela da se izvrši sanacija dok traje sudski postupak.

36. Uvidom u Presudu i Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu u predmetu P-3189/17 od 28. listopada 2021. utvrđeno je da je odbijen tuženi zahtjev tužitelja RI na činidbu – nalog tuženoj da poduzme sve svrhovite mjere da se onemogući prodor vode i istočne terase u stan u vlasništvu RI te je odbijen prijedlog za privremenu mjeru. Tako je odlučeno nakon što je tužitelj povukao tužbu, a tužena nije pristala na povlačenje te nakon što je utvrđeno da je vlasnik stana sada treća osoba FI pa je tužitelj odbijen radni nedostatka aktivne legitimacije.

37. Iz iskaza saslušanog svjedoka AIC kod Općinskog suda u Splitu u predmetu Pom-367/21 od 5.prosinca 2023. (list 439-441 spisa) proizilazi da je stan na IV. katu koristio u razdoblju od rujna 2012. te da ga je napustio 17. prosinca 2014. zbog problema curenja vode. Da je pitanje najma dogovarao sa RI i da je stan preuzeo u urednom stanju, da je bio prvi najmoprimac u istom jer je to bila nova zgrada. Da je prvi put voda prodrla u kolovozu pa rujnu 2013, a potom u studenom 2014., da je prva dva puta voda prodrla preko stropa, a treći put u studenom kroz vanjske zidove. Da su kod prodora vode nastala oštećenja u stanu, na odjeći da su se pojavile gljivice po zidovima od vlage i na stropu. Da je stan napustio zbog vlastitog zdravlja i vlage u stanu. Nadalje, da je o napuštanju stana postigao dogovor sa RI, usmeno su o tome razgovarali i on se složio da napusti stan. U trenutku kada je napustio stan, na zidovima su bile gljivice te prema njegovom mišljenju stan nije bio za stanovanje zbog ugrožavanja za zdravlje. Također, naveo je i da bi stan nastavio koristiti za stanovanje da nije došlo do prodora vode. Da se u Split preselio prije četiri godine, a da je do tada živio u [adresa].

38. Na ročištu kod ovog suda dana 26. rujna 2024. (list 605 spisa) svjedok AIC u bitnom je naveo da je bio odgovoran za komercijalne poslove u jednoj privatnoj tvrtki koja je osnovana i registrirana u [adresa]. Da je nakon što je izašao iz stana u kojem se pojavila vlaga i gljivice, preslio u drugi stan u [adresa], i nastavio je raditi za istog poslodavca i za njega je radio u kontinuitetu sve do prije četiri godine kada je otišao u mirovinu, te da je nakon što se iselio iz stana [adresa] u tom drugom stanu na adresi [adresa] živio je još četiri ili pet godina, dakle još toliko je ostao u Zagrebu, a da se negdje 2018. preselio u Split. Također, da bi i ove četiri ili pet god ostao i živio u stanu RI da se nije pojavila vlaga odnosno gljivice koje su ugrožavale njegovo zdravlje.

39. Iz iskaza vještaka Žarka Željka i Anite Milardović s ročišta od 6. ožujka 2024. (list 556-558 spisa) proizilazi da terasa tužene nije izvedena u skladu sa projektnom dokumentacijom što je imalo direktan utjecaj na štetu koja je u stanu u tužbi prouzročena curenjem vode iz stana iznad u vlasništvu tužene te da je šteta koja je nastala u stanu na IV. katu u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi s nepravilno izvedenom terasom u stanu tužene. Također, da je uporabna dozvola za nekretninu izdana 2011.,a da je šteta u stanu tužiteljice nastala nakon što je tužena izvodila terasu. Da terasa nije izvedena u skladu sa projektnom dokumentacijom. Da je na terenu utvrđeno da te preinake nisu u skladu sa projektom koji je izdan za zgradu i temeljem kojeg projekta je izdana uporabna dozvola. Vještak Žarko Željko naveo je kako je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu u kojoj je provodio vještačenje te kako u tom spisu ne nalazi projekt prema kojem je izvođač odnosno investitor dopustio promjene terase u stanu tužene.

40. Svjedok RI saslušan je i na ročištu kod ovog suda 6. ožujka 2024. (list 556-559 spisa) i u bitnom je naveo kao i u ranijem danom iskazu, te je dodao kako je on htio da njegova majka prima najamninu od stana i da je zato s njom sklopio ugovor o plodouživanju te da ni njemu ni majci nitko nije rekao da taj ugovor moraju provesti u zemljišnim knjigama. Da je ugovor o najmu sastavila agencija. Da je najmoprimac bio u stanu negdje oko 3 godine, te je sve vezano za stan njega obavještavao.

41. Tužena EI saslušana je i na ročištu od 14. ožujka 2024. (list 565- 567 spisa) te je ista u bitnom ponovila svoj iskaz te je navela kako je ona izmjene oko terase sa investitorom dogovarala prije nego je zgrada bila završena i da je ona u stan uselila 2012. ili 2013., kao i da nije izvodila nikakve radove na terasi niti je koga angažirala za izvođenje radova. Da je investitor kriv za nepravilno izgrađene terase u njenom stanu koji je angažirao izvođača radova koji je nepravilno izveo terasu. Da je ona tužila izvođača radova ali da nije dočekala pravomoćnu presudu, jer je isti završio u stečaju ili likvidaciji. Također da je istog prijavila građevinskoj inspekciji te drži da je on kriv za štetu koja je nastala u stanu RI. Nadalje, navela je da je ona snosila troškove sanacije u svom stanu, koju sanaciju je organizirao novi vlasnik stana FI.

42. Ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaze saslušanih svjedoka RI, FI i LIC jer su isti iskaze drži uvjerljivima i istinitima, isti se međusobno podudaraju i nadopunjuju, a podudaraju se i sa materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu. Dodatno iskaz MIC sud u cijelosti cijeni nepristranim jer iz spisa ne proizilazi da bi navedeni svjedok bio u ikakvoj vezi sa parničnim strankama nakon napuštanja predmetnog stana na IV. katu 2014. godine. Svi navedeni svjedoci su iskazivali detaljno, i imaju neposrednih saznanja relevantnih za predmet spora.

43. Sud kao istinit prihvaća i iskaz tužene u postupku osim u dijelu u kojem ista navodi da nije kriva za predmetni događaj, jer u tom dijelu sud drži da se radi o subjektivnom mišljenju tužene, a ne o objektivnim okolnostima događaja, kao i u dijelu u kojem navodi da je sanaciju njene terase platio novi vlasnik stana jer da nije bilo sredstava iz pričuve. Navedeno iz razloga što tužena isto nije ničim dokazala, a i u suprotnosti je sa njenim iskazom danim pred ovim sudom dana 14. ožujka 2024. u kojem je navela kako je ona platila sanaciju svoje terase.

44. Sud prihvaća i iskaze saslušanih svjedoka PI i AI, isti se podudaraju u dijelu u kojem navedeni svjedoci navode kako ih tužena nije kontaktirala vezano za nedostatke na njenoj terasi, a ni iz priležeće dokumentacije spisu ne proizilazi da ih je tužena kontaktira. U ostalom dijelu iskaze navedenih svjedoka sud ne drži relevantnim za odluku u ovoj pravoj stvari.

45. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Žarka Željka jer je isti izrađen objektivno, po pravilima struke i jer je isti detaljno obrazložen pisano u okviru sudskog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu u postupku br. P- 3189/17 u postupku tužitelja RI protiv ovdje tužene koja je i u tom postupu sudjelovala u svojstvu tužene. Pisani nalaz i mišljenje dan je u okviru parničnog postupka i odnosi se na utvrđenje svih relevantnih činjenica i za ovaj postupka, te je vještak Žarko Željko svoj nalaz i mišljenje i usmeno iznio pred ovim sudom na ročištu 6. ožujka 2024.

46. Također, ovaj sud je u potpunosti cijenio i nalaz i mišljenje sudske vještakinje Anite Milardović koja je svoj pisani nalaz i mišljenje dala unutar sudskog postupka pod poslovnim brojem R1-581/15 te koja je svoj pisani nalaz i mišljenje nadopunila usmeno na ročištu kod ovog suda, a čije se mišljenje u cijelosti podudara sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Žarka Željka.

47. Pri tome se ističe da je sudska vještakinja pisani Nalaz i mišljenje dala unutar postupka R1-581/15 u vidu prijedloga saniranja nedostataka najvećim dijelom na istočnoj terasi tužene, ali je dodatno navela koje je sve radnje (uključujući i snimanje termalnom kamerom) potrebno obaviti kako za sanaciju tako i za utvrđenje odgovornosti vezano za nedostatke na terasi tužene.

48. Nadalje, ističe se i kako nije od utjecaja protivljenje tužene korištenju nalaza i mišljenja vještaka Žarka Željka iz sudskog spisa P-3189/17 jer je tužena sudjelovala i u tom spisu u svojstvu tužene, te je navedeni vještak i saslušan na sudu kod ovog suda čime je svoj nalaz i mišljenje i usmeno obrazložio, te tužena nije bila onemogućena u očitovanju na nalaz i mišljenje navedenog vještaka i iznošenja prigovora na isti. Štoviše ista je i prigovarala nalazu i mišljenju ali samo paušalno navodeći kako vještak nije izvršio uvid u glavni projekt ni izmjene i dopune glavnog projekta.

49. Čak i u situaciji da tužena nije sudjelovala u postupku u kojem je rađen nalaz i mišljenje sud bi i u toj situaciji navedeni dokaz mogao cijeniti kao privatnu ispravu, a vještaka eventualno saslušati u svojstvu svjedoka eksperta.

50. Kad se pored toga uzme u obzir da je tužiteljica predložila provođenje dokaza uviđajem na licu mjesta sa sudskim vještakom građevinske struke, ali da je u tijeku ovog postupka a prije izvođenja tog dokaza sanirana šteta na stanu tužene, to više nije bilo svrsishodno u postupku provoditi predloženi dokaz jer u tom trenutku građevinski vještak ništa relevantno ne bi mogao utvrditi na terenu (obzirom su nedostaci na terasi tužene sanirani).

51. Nadalje se ističe da je sud cijenio i nalaze i mišljenja vještaka koje je tužena dostavila u spis i to vještaka Marochinia i vještaka Mahečića, iste također smatra vjerodostojnima i istinitim, te se svi nalazi i mišljenja vještaka u spisu u dijelu podudaraju i nisu proturječni. Nalaz i mišljenja vještaka koji se nalaze u spisu različiti su samo po pitanju zadatka koji je dan vještacima, pa su tako vještaci Marochini i Mahečić pored vještačenja nedostataka u stanu tužene i RI vještačili i nedostatke na cijeloj zgradi i u parkirnom dijelu. Međutim, isto nije od utjecaja na drugačije rješenje ovdje predmeta spora. Tim više, i iz Nalaza i mišljenja vještaka Marochinija i Mahečića također proizilazi da je stanje istočne terase tužene bilo promijenjeno, odnosno da se na istočnoj terasi tužene nalazio opločani kameni dio.

52. Također, iz prethodno navedenih nalaza i mišljenja vidljivo je da su nedostaci postojali u odnosu na cijelu stambenu zgradu, međutim za ovaj postupak relevantni su samo nedostaci koji su uzrokovali štetu u stanu tuženika na IV. katu, pa je u ovom postupku relevantna ocjena dokaza koji se odnose na te nedostatke.

U ODNOSU NA ŠTETU

53. Člankom 1045.st.1.i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, dalje u tekstu ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, te da se predmnijeva obična nepažnja.

54. Navedenim člankom propisane su pretpostavke odgovornost za štetu, pa prema tome tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odgovornost za štetu je obvezno-pravni odnos u kojem je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravljanje štete. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik) i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke moraju se ispuniti kumulativno.

55. Nadalje, čl. 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

56. Također, čl. 1089. st.3. ZOO-a propisano je da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

57. U odnosu na sve navedeno u nastavku se obrazlažu pretpostavke odgovornosti za štetu, kao i visina izmakle dobiti, redom, a počevši od aktivne legitimacije tužiteljice u postupku.

U ODNOSU NA AKTIVNU LEGITIMACIJU TUŽITELJICE

58. U odnosu na aktivnu legitamaciju tužiteljice za vođenje ovog postupka za istaknuti je kako slijedi.

59. Tužiteljica svoju aktivnu legitimaciju dokazuje Ugovorom o služnosti plodouživanja stana i garažnih parkirnih mjesta sklopljenom sa RI kao vlasnikom stana na IV. katu 1. lipnja 2012., a kojim ugovorom je u odnosu na predmetni stan i garažna parkirna mjesta ugovoreno da tužiteljica ima pravo iste nekretnine iznajmljivati trećim osobama bez posebnog pitanja ili odobrenja od strane vlasnika te u tom smislu ima pravo sklapati ugovore o najmu i za se zadržati svu ugovorenu najamninu za svo vrijeme trajanja ugovora. Također dogovoreno je da se ugovor sklapa na neodređeno vrijeme, kao i uvjeti raskida i otkaza navedenog ugovor te da se isti neće upisivati kao pravo osobne služnosti u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zagrebu.

60. Iako ugovor o osnivanju prava osobne služnosti nije upisan u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a što nije ni sporno između parničnih stranki, te je vidljivo i iz zk izvatka koji prileži spisu u odnosu na predmetnu nekretninu isti po mišljenju ovog suda proizvodi pravne učinke između ugovornih strana tog ugovora, te istim tužiteljica opravdava aktivnu legitimaciju u ovom postupku, a sve iz razloga kako slijedi.

61. Čl. 220. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, dalje u tekstu ZV) propisano je da se pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije. Radi se o načinu stjecanja prava osobne služnosti temeljem pravnog posla na nekretnini, te temeljem navedene odredbe u konkretnom pravom slučaju ne bi došlo do ostvarivanja stvarnopravnih učinaka takvog ugovora koji bi štitili tužiteljicu u slučaju eventualnog stjecanja predmetne nekretnine od strane trećeg poštenog stjecatelja. Međutim, isto nije odlučno u ovoj pravnoj stvari jer je u ovdje predmetnom slučaju relevantno da je navedeni ugovor sklopljen između tužiteljice i njenog sina RI u cijelosti ostvario obveznopravne učinke i temeljem kojeg ugovora je tužiteljica imala pravo predmetni stan iznajmljivati i za sebe zadržati najamninu.

62. RI kao vlasnik stana na IV. katu je sklopio sa tužiteljicom ugovor po kojem je dakle volja vlasnika stana bila da istoj da pravo iznajmljivati njegove nekretnine i za sebe zadržavati prihod od navedenog. Ovlaštenje na sklapanje takvog ugovora za RI proizlazi kako iz odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u smislu da vlasnik stvari može sa svojoj stvari i koristima od nje čini što ga je volja (čl. 30. st.1. ZV), tako i iz odredbi čl. 2. ZOO-a kojom je propisano da sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose.

63. Dakle, RI je svojoj majci ovdje tužiteljici valjanim ugovorom omogućio da ista iznajmljuje njegovu nekretninu i za sebe zadržava ugovorenu najamninu. Sam RI isto ne spori, štoviše navodi kako je upravo njegova volja bila da na taj način novčano pomogne roditeljima čije su mirovine bile male da za sebe ostvare neki prihod.

64. Tužiteljica je nadalje dokazala da je kao najmodavac sklopila sa najmoprimcem Ugovor o najmu stana na IV. katu dana 12. srpnja 2012. (list 14-21 spisa), kao i da je najmoprimac upravo njoj na račun plaćao ugovoreni iznos najamnine predmetnog stana (list 338-346 spisa), a da je ona s druge stane plaćala poreze s naslova najma tog stana.

65. Također, kako je tužiteljica imala ugovor sklopljen sa sinom na neodređeno razdoblje, dok god je taj ugovor na snazi ona je aktivno legitimirana za vođenje ovog postupka. Kako spisu ne prileži dokaz da bi ugovor između tužiteljice i njenog sina RI bio otkazan ili raskinut za vrijeme utuženog razdoblja, to ovaj sud smatra kako je tužiteljica aktivno legitimirana u ovom postupku u cijelom utuženom razdoblju.

66. U skladu sa prethodno navedenim, tužiteljica koja tvrdi da joj je postupanjem tuženice u navedenom utuženom razdoblju nastala šteta u vidu izgubljene najamnine uslijed prerano otkazanog ugovora, aktivno je legitimirana na vođenje ovog postupka.

U ODNOSU NA UZROČNO-POSLJEDIČNU VEZU

67. U odnosu na uzročno-posljedičnu vezu za istaknuti je da sama tužena ne spori da je uzrok štete u stanu curenje sa njene terase u stan tužiteljičinog sina na IV. katu pa uzročno-posljedična veza nije sporna. Također, u postupku je jasno utvrđeno kako je uzrok štete u stanu na IV. katu nedostaci na istočnoj strani terase u vlasništvu tužene.

68. Po mišljenju ovog suda do štete u stanu na IV. katu došlo je radi činjenice da je na istočnoj strani terase tužene promijenjeno stanje od onog kako je bilo predviđeno projektnom dokumentacijom u skladu sa kojom je zgrada dobila uporabnu dozvolu, i to na način da su na dijelu istočne terase tužene umjesto drvenih daski koje bi omogućile procjeđivanje oborinskih voda do sloja hidroizolacije po kojem se iste odvode do vodovodnih grla ili rešetki, postavljene kamene ploče s ispunjenim rešetkama čime je nivo podne plohe terase viši od projektiranog, te je promijenjen tok oborinske vode što je imalo za posljedicu narušenu odvodnju oborinskih voda te prelazak niva hidroizolacijskog sloja na rubu terase. Također, izvedba od opločanja od kamenih ploča na sloju pijeska na podu istočne terase tužene predstavljala je dodatno opterećenje zbog kojeg su nastale mikropukotine u sloju hidroizolacije kroz koje je prolazila oborinska voda, koja je zatim prolazila kroz slojeve zida. Sve navedeno uzrokovalo je oštećenja u stanu na IV. katu.

69. Navedeni uzrok proizilazi iz Nalaza i mišljenja vještaka Žarka Željka, Tihomira Marića, a isto proizlazi i iz elaborata snimanog toplinskom kamerom, kao i Nalaza i mišljenja vještakinje Kristine Kantoci Ivanišević koji iako je izrađen po privatnom angažmanu vlasnika stana IV. kata, u cijelosti odgovara Nalaza i mišljenju vještaka Žarka Željka i Tihomira Marića vezanim za uzrok curenja, te se isti nadopunjuju i podudaraju.

U ODNOSU NA PASIVNU LEGITIMACIJU TUŽENE

70. U odnosu na pasivnu legitimaciju tužene, pasivna legitimacije iste već samim time proizilazi iz činjenice da je ista vlasnica stana čiji je sastavni dio terasa na V. katu, a nedostaci na kojoj terasi su doveli do curenja u stan na IV. katu, a time i do nastale štete.

71. Tužena prigovara da je pasivno legitimirana navodeći kako je za nedostatke u izvedbi terase u njenom vlasništvu odgovoran investitor odnosno izvođač radova, odnosno da ona nije ništa mijenjala na postojećoj terasi nakon useljenja u stan, te kako je cijela zgrada imala nedostatke za koje su odgovorni investitor i izvođač radova, slijedom čega nije odgovorna ni za štetu koja je nastala u stanu na IV. katu. U tijeku postupka ista ne spori da uzrok šteti u stanu na IV. katu proizlazi iz nedostataka terase u njenom vlasništvu, već spori da bi ona bila odgovorna za te nedostatke.

72. Prvenstveno se ističe kako sama tuženica u svom iskazu navodi kako je ona sa investitorom u odnosu na terasu na istočnoj strani dogovorila da se ista izmijeni, odnosno da se napravi na način da predviđene drvene letvice budu zamijenjene opločanim dijelom. Već iz samog iskaza tužiteljice razvidno je da po dogovoru tužiteljice i investitora promijenjena izvedba terase na istočnoj strani. Pri tome se ističe da nije relevantna činjenica da tužna nije sama vršila radove na predmetnoj terasi, ali je navedenim tužena potvrdila da je bila upoznata s činjenicom da je njena terasa mijenjana i da ona očigledno mogućnost takve promjene nije preispitivala, i to niti u trenutku kada su se pojavili nedostaci na istoj (ako već nije ranije). Također, tužena u spis nije dostavila nijedan materijali dokaz niti je pak predložila provođenje bilo kojeg dokaza na okolnost da je investitora ili izvođača radova obavijestila o nedostacima na njenoj terasi, ili pak tražila uklanjanje tih nedostataka. U skladu sa navedenim, a kako je po dogovoru tuženice sa investitorom promijenjeno stanje njene istočne terase bez pripadajućih dozvola za isto, to je ista u skladu sa odredbom čl. 82. st. 4. ZV-a odgovorna za nastalu štetu.

73. Da je stanje tuženičine istočne terase promijenjeno odnosno da ne odgovara projektnoj dokumentaciji proizlazi iz brojnih dokaza provedenih u ovom postupku, pa tako isto proizlazi iz Nalaz i mišljenja sudskog vještaka Trpimira Marića od 22. studenog 2012. (list 45- 84 spisa), Nalaza i mišljenja vještaka Žarka Željka koji je ovaj sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja, a kako je detaljno objašnjeno u točki 68. obrazloženja ove presude, mišljenja Anite Milardović, P i mišljenja Kristine Kantoci Ivanišević. Tim više za istaknuti je kako je stanje terase tužene promijenjeno nakon dobivanja uporabne dozvole za zagradu 2011., i da je vještak Žarko Željko naveo kako je isto promijenjeno na način da navedene promjene nisu u skladu sa projektom temeljem kojeg je dobivena uporabna dozvola te kako ne postoji dokumentacija po kojoj bi bile dopuštene promjene na terasi tužene.

74. Također, tužena u postupku ne spori da je u više navrata bila upoznata sa činjenicom da je u stanu tužiteljičinog sina nastala šteta uslijed prelijevanja vode sa njene terase, i curenjem iste u stan na IV. katu i to kako obraćanjem podstanara, vlasnika stana RI, tako i činjenicom vođenja brojnih sudskih postupaka da bi ista u konačnici 2020. godine novom vlasniku stana na IV.katu VI dopustila sanaciju svoje terase, koja nije bila financirana iz sredstava pričuve već je ista dogovorom između tužene i novog vlasnika stana financirana njihovim privatnim sredstvima. Navedenu okolnost financiranja sud je utvrdio iz iskaza svjedoka VI, dok tužena nije dostavila u spis nikakve dokaze na okolnost da bi predmetna terasa bila sanirana iz sredstva pričuve. Štoviše na ročištu od 14. ožujka 2024. oprečno iskazuje kako je ona sama sanirala štetu u svom stanu.

75. Za istaknuti je i kako tužena u cijelosti zanemaruje odredbu čl. 80. st. 1. ZV-a koja propisuje da suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine dužan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te za njima namijenjene uređaje, osobito svjetlovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke toga posebnoga dijela brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta. Sukladno navedenom, čak i da tužena nije mijenjala postojeće stanje svoje terase, ista je kao vlasnica imala dužnosti i obvezu i to u trenutku kada je saznala da šteta nastaje s njene nekretnine, tu štetu i sanirati. Pa sama činjenica što tuženica godinama nije sanirala štetu na svojoj nekretnini, a znala je da je drugom suvlasniku nastala šteta na njegovoj nekretnini uslijed nedostatka na njenoj nekretnini, čini tako postupanje tužene protupravnim, a tuženicu odgovornom za nastalu štetu.

76. U ovom slučaju nije ni odlučna činjenica na koju tužena ukazuje u postupku da je za lošu izvedu njene terase kriv izvođač odnosno investitor jer ako je tome tako tužena će isto moći ostvarivati u postupku prema nekim od njih dvojice, ali isto ne daje za pravo tuženici da ne poduzima ništa na svojoj nekretnini kako bi se šteta koja je nastala na njenom vlasništvu sanirala i time spriječio nastanak štete trećoj osobi. Odgovornost tužene za štetu tužiteljici proizilazi samim time iz činjenice što ista nije održavala nekretninu u svom vlasništvu na način da spriječi da drugome nastane šteta, odnosno, nije pravovremeno otklonila nedostatke na svojoj nekretnini radi kojih je drugome nastala šteta.

77. Također, za istaknuti je kako tužena za cijelo vrijeme trajanja postupka nije u spis dostavila nijedan dokaz ni preložila izvođenje dokaza kojim bi dokazala da je zatražila od investitora ili izvođača otklanjanje nedostatka na istočnoj terasi, odnosno dokaz da je do 2020. poduzela bilo koju radnju s ciljem saniranja nedostatka na terasi u njenom isključivom vlasništvu, kao ni da je pokrenula ili vodi sudski postupak protiv investitora ili izvođača radova, odnosno predložila bilo koji dokaz na okolnost krivnje nekog od njih dvojice za okolnost nedostataka na njenoj terasi.

78. U odnosu na pasivnu legitamiciju nije bilo od utjecaja za drugačije rješenje u ovoj pravnoj stvari ni dostavljeno Rješenje građevinske inspekcije od 17. veljače 2020., pa sud posebno nije ocjenjivao ovaj dokaz jer se radi o Rješenju u odnosu na stan na I.katu predmetne zgrade.

U ODNOSU NA IZGUBLJENU KORIST, TE VISINU ŠTETE

79. U odnosu na visinu štete, a s obzirom da su u postupku dokazane sve pretpostavke odgovornosti za štetu tužene, to je u konačnici bilo potrebno utvrditi i dokazanost izgubljene koristi te visinu iste.

80. Ugovor o najmu stana tužiteljica je sklopila sa najmoprimcem FIC dana 2012. za iznos mjesečne najamnine u visini od 1.200,00 Eur-a, na razdoblje od 3 godine. Najmoprimac je raskinuo predmetni ugovor i napustio stan u prosincu 2014. godine uslijed nedostataka koji su se pojavili u stanu u vidu vlage, gljivica, bojazni za zdravlje od nastale plijesni, uslijed čega najmoprimac nije više mogao koristiti predmetni stan. Raskid predmetnog ugovora kao i prestanak korištenja stana na IV. katu proizilazi iz iskaza saslušanih svjedoka i to najmoprimca tako i RI, ali i iz izvoda o stanju prometa tužiteljice iz kojeg je razvidno da je zadnja uplata najmanine za predmetni stan bila u studenom 2014.

81. Najmoprimac je iskazivao kako bi zasigurno u predmetom stanu RI ostao živjeti još 4-5 godina da se nije pojavila vlaga i gljivice koje su ugrožavale njegovo zdravlje, jer je nakon što je iselio iz stana RI nastavio raditi za istog poslodavca, te je u Zagrebu živio do 2018. godine samo u drugom stanu. Također, RI je u svom iskazu naveo kako je predmetnom stanu kupio kako bi isti iznajmljivao, odnosno kako je isti dao roditeljima da zarade nešto za sebe od najma.

82. Imajući u vidu prethodno navedeno, ovaj sud zaključuje da je tužiteljica radnjom tužene pretrpjela štetu u vidu izgubljene zarade za koju je dokazala da je osnovano mogla očekivati po redovnom tijeku stvari, i to u cijelom utuženom razdoblju. Pri tome se ističe kako tužena prigovara da bi tužiteljici pripadalo pravo na izgubljenu zaradu nakon redovnog isteka tog ugovora, jer da mogućnost produljenja ugovora nije bila predviđena. U tom smislu za istaknuti je da su čl. 17.b Ugovora o najmu strane ugovorile da na sve što nije predviđeno navedenim ugovorom ima primijeniti Zakon o najmu stanova. Čl. 25. st.1. Zakona o najmu stanova (Narodne novine br. 91/1996, 48/1998, 66/1998, 22/2006) propisano je da će se ugovor o najmu stana sklopljen na određeno vrijeme smatrat prešutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako ni jedna ugovorna strana najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena ne obavijesti u pisanom obliku drugu ugovornu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor na određeno vrijeme za daljnje razdoblje. Dakle, suprotno navodima tužene postojala je mogućnost i to prešutnog produljenja navedenog ugovora i nakon isteka trajanja istog. Također, ugovorne strane su u svakom trenutku mogle sklopiti i novi ugovor o najmu.

83. Dakle, po mišljenju ovog suda tužiteljica je dokazala da bi u cijelom utuženom razdoblju iznajmljivala predmetni stan, pri čemu bi postigla najmanje iznos ugovorene visine najamnine. Ovo imajući u vidu činjenicu da je postojeći najmoprimac bio spreman pod uvjetima tog ugovora i dalje ostati u tom stanu, kao i opće poznatu činjenica da su cijene najmova stanova kroz godine samo rasle, a da se pored toga radi o stanu u tada novo izgrađenoj zgradi, ukupne površine stana 153,30 m2, te o atraktivnoj lokaciju u centru Zagreba, kao i o činjenici da je stan bio u pravom najmu nakon izgradnje zgrade.

84. Međutim, u pravu je tužena koja navodi kako bi tužiteljica imala pravo potraživati iznose najamnine umanjenje za iznos plaćenog poreza, jer je po osnovi najamnog odnosa za tužiteljicu postojala obveza plaćanja poreza i to kako tužena navodi i kako proizilazi iz potvrde dostavljene od tužiteljice u iznosu od 892,08 kn/ 118,40 Eur-a mjesečno, pa je u odnosu na taj iznos trebalo prilikom određivanje visine tražbine tužiteljice isti umanjiti, slijedom čega je tužiteljica u tom dijelu odbijena sa tužbenim zahtjevom pa je riješeno kao u točki II. izreke ove Presude.

85. Također, suprotno navodima tužene nije od utjecaja na visinu izmakle koristi kapara plaćena od stane najmoprimca, kao i činjenica da li je ta kapara vraćena najmoprimcu ili je ista ostala tužiteljici jer isto ne utječe na iznos izmakle koristi koju je tužiteljica opravdao mogla očekivati prema redovnom tijeku stvari.

86. Nadalje, za istaknuti je kako iz spisa nije sporno da su nedostaci na terasi tužene uklonjeni tek 2020., da je stan tužiteljičinog sina nakon 2014. više nije bio za upotrebu u smislu življenja u istom, te da tužiteljičin sin taj nedostatak nije mogao otkloniti dok god tužiteljica nije otklonila nedostatak na svojoj terasi, jer je osnovano bilo za očekivati novi prodor vode i vage nakon pada kiše.

87. Dakle, u cijelom utuženom periodu postojala je uzročno-posljedična veza između štetne radnje tužene i štete koju je tužiteljica pretrpjela.

88. U skladu sa svim navedenim, a kako je tužiteljica dokazala izgubljenu korist te visinu iste (umanjenu za porez i prirez na dohodak) tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo je u tom dijelu usvojiti, te je tužiteljici na taj iznos trebalo u skladu sa odredbom čl. 29. ZOO-a dosuditi zakonsku zateznu kamatu od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, pa je riješeno kao u točki I. izreke ove Presude.

U ODNOSU NA TROŠAK

89. U konačnici, vezano za trošak postupka isti je u skladu s odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a u trebalo priznati tužiteljici zastupanoj po odvjetniku, i to kako slijedi. Imajući u vidu osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva ovaj sud utvrđuje da je tužiteljica u ovom postupku uspjela u ukupno 95,07% (100 % u osnovanosti tužbenog zahtjeva te 90,13% u visini tužbenog zahtjeva), dok je tužena dakle uspjela u 4,93%. Nakon oduzimanja postotka tužene od tužiteljice (95,07%-4,93%), tužiteljici se ima dosuditi 90,14% od zatraženog troška. S obzirom na visinu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva vrijednost predmeta spora u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br.138/23 dalje u tekstu Tarifa) ovom postupku je 500 bodova. Tužiteljici je tako trebalo u ovom postupku priznati zatraženi trošak tužbe od 21. srpnja 2017. (Tbr.7.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, trošak četiri obrazložena podneska (Tbr.8.1.) i to podneska od 22. veljače 2018. u iznosu od 1.000,00 Eur-a, podnesak od 7. svibnja 2018. u iznosu od 1.000,00 Eur-a, podnesak od 24. veljače 2020. u iznosu od 1.000,00 Eur-a te podneska od 22. siječnja 2021. u iznosu od 1.000,00 Eur-a, trošak ostalih obrazloženih podnesaka (Tbr.8.3.) i to podneska od 8. svibnja 2018. u iznosu od 200,00 Eur-a, podnesak od 13. travnja 2021. u iznosu od 200,00 Eur-a, te podneska od 10. svibnja 2023. u iznosu od 200,00 Eur-a. Također, tužiteljici je trabalo priznati i trošak pristupa na ročište od 8. ožujka 2018. (Tbr. 9.2.) u iznosu od 500,00 Eur-a, ročište od 15. svibnja 2018. (Tbr.9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, ročište od 22. listopada 2019. (Tbr.9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, ročište od 3. veljače 2021. (Tbr.9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, ročište od 23. studenog 2021. (Tbr.9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, ročište od 10. svibnja 2022. (Tbr.9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, ročište od 6. ožujka 2024. (Tbr. 9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, ročište od 14. ožujka 2024. (Tbr.9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, ročište od 15. travnja 2024. (Tbr.9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, ročište od 22. siječnja 2025. (Tbr.9.1.) u iznosu od 1.000,00 Eur-a, dakle ukupno 15.100,00 Eur-a x 90,14% koliko joj po uspjehu pripada, odnosno 13.611,14 Eur-a uvećano za PDV 25%, odnosno 3.402,79 Eur-a, odnosno ukupno 17.013,93 Eur-a, uvećano za sudsku pristojbu tužbe u iznosu od 431,48 Eur-a, sudsku pristojbu presude u iznosu od 431,43 Eur-a i trošak predujma vještaka u iznosu od 27,91 Eur. Tužiteljice je dakle trebalo priznati ukupni trošak postupka u iznosu od 17.904,75 Eur-a, uvećano za zakonske zatezne kamate na navedeni iznos od dana donošenja ove presude (čl. 151. st.3. ZPP-a). Tužiteljici su u skladu sa Tarifom priznata četiri obrazložena podneska, dok su joj ostali obrazloženi podnesci priznati u skladu sa odredbom Tbr. 8.3. Tarife, ročište od 8. ožujka 2018. priznato je u polovičnom iznosu od zatraženog jer se na istom raspravljalo samo o procesnim pitanjima, te tužiteljici nije priznat podnesak od 4. ožujka 2024. jer isti nije bio nužan za postupak, kao ni razlika na više zatraženu pristojbu presude.

90. U skladu sa prethodno navedenim trebalo je tužiteljici priznati trošak kako je navedeno u prethodnoj točki, slijedom čega je riješeno kao u točki III. izreke ove Presude.

Dugo Selo, 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Natalia Suvaljko Ljubek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335.ZPP-a).