Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-101/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Maji Karaman Grbavac kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice LV sa [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Mariji Jerončić Mandić, odvjetnici u Splitu i predloženika pod 1) MV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 2) CV, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u izvanparničnom postupku radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 17. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnice predlagateljice, a u odsutnosti predloženika pod 1) i pod 2), na ročištu od 7. ožujka 2025. održanog radi donošenja, objave i uručenja rješenja,

r i j e š i o  j e :

Prihvaća se kao osnovan zahtjev predlagateljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je predlagateljica LV, rođena **.**.1955., [osobni identifikacijski broj], kao izvanbračna supruga živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. DV, rođenim **.**.1951., OIB [osobni identifikacijski broj], u vremenu od 16. rujna 1987. do dana smrti izvanbračnog supruga pok. DV, koji je preminuo **.**.2022."

Obrazloženje

1. Ovom sudu je predlagateljica dana 31. siječnja 2023. naspram Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između nje i pok. DV, radi utvrđenja prava na obiteljsku mirovinu iza izvanbračnog supruga.

2. Podneskom od 30. ožujka 2023. predlagateljica je uredila prijedlog i kao protustranke označila MV i CV, zajedničku djecu predlagateljice i pok. DV.

3. U prijedlogu je navela da su ona i pok. DV, bili u braku u od 29. travnja 1976., i u kojem je rođeno dvoje zajedničke djece MV, rođena DV i IV, nakon čega je brak razveden. Nedugo nakon razvoda braka, od 16. rujna 1987. da je obnovljena životna zajednica između nje i pok. CV na način da su nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici od 16. rujna 1987. sve do njegove smrti 22. studenog 2022.

4. Protutranke se nisu pisano očitovale na prijedlog ali je predlagateljica uz podnesak od 5. svibnja 2023. dostavila Izjave MV i CV ovjerene kod javnog bilježnika kojim potvrđuje navode predlagateljice o postojanu izvanbračne zajednice između nje i pokojnog im oca.

5. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe proveo dokaze pregledom Rodnog lista za Nikolu CV, Elektronički zapis iz matice rođenih za MV, Smrtni list za pok. DV, Vjenčani list za predlagateljicu i pok. DV, preslike osobnih iskaznica za predlagateljicu i pok. DV, Izjavu MV ovjerenu kod javnog bilježnika Tea Karabotić Milovac iz Split, Ov- 2593/23 od 5. svibnja 2023., Izjavu CV ovjerenu kod javnog bilježnika Davora Dukata iz Zagreba, Ov-1462/23 od 4. svibnja 2023., Rješenje o nasljeđivanju iz pok. DV, Ugovor o prodaji stana od 30. studenog 1994., ugovor o zasnivanju prava doživotnog plodouživanja stana od 10. svibnja 2003., Ugovor o darovanju od 13. studenog 2014., Ugovor o darovanju od 2. svibnja 2003., Ugovor o zasnivanju prava doživotnog plodouživanja od 15. listopada 2013., Rješenje Općinskog suda u Splitu o uknjižbi prava vlasništva i doživotnog plodouživanja od 14. rujna 2005., Z-3935/03, Rješenje Općinskog suda u Splitu o uknjižbi prava vlasništva i doživotnog plodouživanja od 5. prosinca 2014., Z-12054/14, izvršio uvid u Jedinstveni registar osoba MUP-a za predlagateljicu i pok. DV, saslušao predlagateljicu i protustranke te u svojstvu svjedoka saslušao ČV, KV, ŽV i SV.

6. Zaključenjem raspravljanja u ovom predmetu u kojem drugih dokaznih prijedloga nije bilo, sud je po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 - dalje ZPP) donio rješenje kao u izreci iz slijedećih razloga.

7. Pregledom Vjenčanog lista utvrđeno je da su pok. DV i predlagateljica LV sklopili brak 29. travnja 1976., te da je isti razveden presudom Općinskog suda u Splitu od 6. prosinca 1988., poslovni broj P-3255/88.

8. Pregledom rodnih listova za protustranke MV i CV utvrđeno je da su isti zajednička djeca predlagateljice i sada pokojnog DV. Usporedbom sa podacima iz gore navedenog Vjenčanog lista ujedno je utvrđeno da su obje protustranke rođene za vrijeme trajanja braka između predlagateljice i pok. DV.

9. Pregledom pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, po javnom bilježniku Daliboru Pavloviću od 15. veljače 2023., O-5957/22, UPP/OS-13/23, iza pok. DV utvrđeno je da su po utvrđenju ostavinske mase ostavitelja, njegovim nasljednicima temeljem zakona proglašeni ovdje predloženici pod 1) i pod 2), odnosno MV i IV, te kao izvanbračna supruga LV. Iz obrazloženja predmetnog rješenja proizlazi da su na nasljedstvo pozvani nasljednici I. nasljednog reda i to izvanbračna supruga ostavitelja LV i djeca ostavitelja MV i IV, te da su se IV i LV prihvatili zakonskog dijela nasljedstva koji im pripada iza smrti ostavitelja i ustupili ga ŠV.

10. U postupku je sud u dokazne svrhe saslušao predlagateljicu, predloženike pod 1) i pod 2) i svjedoke ČV, KV, ŽV i SV. Nije bilo primjedbi ni prigovora na postignute iskaze odnosno svjedočenja, te ih je sud, ocjenjujući i analizirajući iste prihvatio kao istinite i vjerodostojne imajući pri tome u vidu i da protivnih dokaza iskazu predlagateljice, predloženika pod 1) i pod 2) i navedenih svjedoka nema.

11. Iz iskaza predlagateljice na ročištu od 15. siječnja 2025. proizlazi da se od pok. DV razvela zbog neslaganja naravi, ali da su od razvoda pa do ponovnog zajedničkog života razdvojeni proveli sveukupno oko mjesec dana za koje vrijeme je predlagateljica bila u Zagrebu. Zajednička djeca da nisu ni bila upoznata da se oni formalno razveli sve do unatrag 5-6 godina, a da im to nisu imali potrebu komunicirati jer su razdvojeno živjeli svega koji mjesec. Nisu se odlučili ponovno vjenčati jer im to oboma nijne ništa predstavljalo. Na počeku zajedničkog života da su stanovali u [adresa] u [adresa] u stanu koji je ona naslijedila od pokojne tetke, pa sve do 1994. kada su taj stan prodali i kupili stan u [adresa], gdje su stanovali do Đurine smrti. Vlasništvo nad tim stanom da su prije nekoliko godina prenijeli djeci, a da su oni zadržali pravo doživotnog plodouživanja. Oboje su 2019. godine prijavili prebivalište na [adresa] gdje je predlagateljica naslijedila zemlju na kojoj su ĆV i ona od zajedničkih sredstava započeli graditi kuću koja je i dalje u izgradnji, a prebivalište su prijavili na [adresa] zbog praktičnih administrativnih razloga, mogućnosti korištenja povlastica za prijevoz trajektom i sl. Upitana o razlogu projene prezimena iz DV u djevojačko ŽV navodi d je to iz razloga što joj je bila želja nisiti obiteljsko prezime i da iza smrti bude sahranjena u obiteljskoj grobnici ŽV na [adresa], a da je to prethodno komunicirala sa pok. ĆV koji se tome nije protivio. Navodi i da su ona i pok. ĆV živjeli zajedno u kontinuitetu 48 godina, te da je o njemu brinula sve do njegove smrti, a bio je teško obolio od karcinoma pluća.

12. Iz saslušanja predloženika pod 1) i pod 2) MV i CV zajedničke djece predlagateljice i pok. DV i pregledom Izjave MV i CV ovjerenih kod javnog bilježnika, proizlazi da su njihovi roditelji; L i pok. ĆV živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici sve do očeve smrti, da su živjeli u skladnim odnosima, zajednički donosili odluke i snosili troškove zajedničkog života. Poznato im je da je brak njihov roditelja razveden ali nisu se mogli očitovati o razlozima. Oboje potvrđuju da su roditelji unatrag nekoliko godina stanovali naizmjenično na [adresa] i u [adresa].

13. Iz svjedočenja GV proizlazi da poznaje obitelj CV od kada je doselila na adresu [adresa] u [adresa], dakle d su bili susjedi. Navodi da je BV i pok. ĆV viđala gotovo svakodnevno, a najmanje jednom mjesečno jer je kao predstavnika stanara prikupljala novce za vodu i čistačicu. Navodi i da su pok. ĆV i BV na toj adresi stanovali zajedno sve do Đurine smrti a da su posljednjih godina češće odlazili na Šoltu. Svjedokinja je 1998. godine otkupljivala svoj stan i praonu u istoj stambenoj zgradi pa su joj BV i pok. ĆV u to vrijeme dali suglasnost. Navodi i da joj nije bilo poznato da njihov dvoje nisu bili u braku jer su joj uvijek djelovali kao skladan par, sjeća se da su udali i kćer kojom prilikom je obavljeno bojanje ulaza u stambenu zgradu i prva dva kata kako bi ulaz bio ljepši za svatove. Navodi i joj je gospodin ĆV često dolazio u stan da joj pomogne s manjim električnim radovima jer je bio električar.

14. KV, bivša supruge brata predlagateljice, u svjedočkom iskazu je navela da poznaje BV i pok. ĆV kroz cijeli period njihovog zajedničkog života koji su uglavnom proveli u Splitu u stanu u ulici Hrvatske mornarice, da su se zajedno družili obiteljski, slavili rođendane djece, te da je da je BV brinula o pok. ĆV sve do njegove smrti. Navodi i da je sa bivšim suprugom, Senkinim bratom, ostala u dobrim odnosima i nakon razvoda braka, pa da je tako ostala u kontaktu sa BV i pok. ĆV, posjećivala ih i viđala se s njima, a sudeći o prirodi njihovo odnosa izjavljuje da nikad ne bi rekla da nisu bili u braku.

15. ŽV, brat predlagateljice, svjedočio je da pok. ĆV poznaje od početka njegove veze s predlagateljicom, da su isti zajedno bili sve do smrti pok. ĆV, te da se po ničemu nije dalo zaključiti da njih dvoje nisu bili u braku, a da je za njihov razvod saznao slučajno unatrag nekoliko godina. Navodi da su se svi zajedno družili, provodili ljetne praznike na [adresa] u kući njegovih i Senkinih roditelja, te da je pok. ĆV vidio posljednji put nekoliko dana prije njegove smrti u stanu u kojem su BV i on zajedno živjeli te da se BV o ĆV brinula sve do njegove smrti.

16. Svjedočenjem SV, sestre KV koja je bila u braku sa Senkinim bratom, ŽV, utvrđeno je da stanuje na [adresa] od kada je u mirovini, te da su na Šoltu često dolazili BV i pok. ĆV gdje su sagradili malu vikendicu u koju su zajedno ulagali, a da je ujedno pok. ĆV sam obavljao manje građevinske radove na toj vikendici jer je bio vješt sa alatom. Navodi i da su pok. ĆV i BV često dolazili na Šoltu od kada su bili u mirovini i da bi se zajedno družili na različitim feštama.. Dodaje i da nakon što je pok. ĆV obolio i nakon određenog vremena provedenog u bolnici otpušten na kućnu njegu, da se o njemu brinula BV u svakom pogledu, pa da ga je tako i hranila, presvlačila i obavljala svu njegu potrebnu teškom bolesniku kakav je bio pok. ĆV.

17. Pregledom Ugovora o prodaji od 30. studenog 1994. zaključenog između JV s jedne strane i UV te DV s druge strane, utvrđeno je da je JV u svojstvu prodavateljice prenijela vlasništvo stana u stambenoj zgradi u [adresa], kat. čest. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kupcima ĐV i DV, svakom u ½ dijela

18. Pregledom Ugovora o darovanju od 2. svibnja 2003. sklopljenog između UV i CV, utvrđeno je da je UV u svojstvu suvlasnice za ½ dijela posebnog dijela nekretnine i to stana u [adresa], čest. zgr. [katastarska čestica], Z.I. 16534, k. o. [katastarska općina], darovala svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine sinu CV, te je potom Ugovorom o zasnivanju prava plodouživanja od 10. svibnja 2003. na suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine IV zasnovao pravo doživotnog plodouživanja u korist majke UV. Rješenjem Općinskog suda u Splitu od 14. rujna 2005, poslovni broj Z- 3935/03 dozvoljena je uknjižba prava plodouživanja na teret ½ suvlasničkog dijela stana čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], vlasništva CV u korist BV.

19. Pregledom Ugovora o darovanju od 13. studenog 2014. sklopljenog između DV i OV utvrđeno je da je DV u svojstvu suvlasnika za ½ dijela posebnog dijela nekretnine i to stana u [adresa], čest. zgr. [katastarska čestica], Z.I. 16534, k. o. [katastarska općina], darovao svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine kćeri OV, te je potom Ugovorom o zasnivanju prava doživotnog plodouživanja od 15. listopada 2013. na suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine OV zasnovala pravo doživotnog plodouživanja u korist oca DV. Rješenjem Općinskog suda u Splitu od 5. prosinca 2014., poslovni broj Z-12054/14, dozvoljena je uknjižba prava plodouživanja na teret ½ suvlasničkog dijela stana čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], vlasništva OV u korist DV.

20. Pregledom Jedinstvenog registra osoba MUP-a, RH, utvrđeno je da je predlagateljica 31. srpnja 2015. promijenila prezime iz DV u ŽV.

21. Pregledom izvoda iz matice vjenčanih za predloženicu pod 2), utvrđeno je da je 28. veljače 2020. sklopila brak s AV, nakon čega je promijenila djevojačko prezime DV u AV.

22. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće.

23. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22, dalje ZOMO) proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Člankom 22. stavkom 3. ZMO-a propisano je kako se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

24. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

25. U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13, dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

26. Iz članka 8. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 , 33/15, 14/19 dalje u tekstu: ZN) proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka

27. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. DV nedvojbeno bili u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 16. rujna 1987. godine pa do smrti DV dana 22. studenog 2022. godine.

28. Za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku ( a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. DV u naprijed navedenom periodu kontinuirano bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili emocionalno povezani, bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, međusobno se pomagali i brinuli jedno o drugom. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice, predloženika pod 1) i pod 2) i saslušanih svjedoka, ovaj sud utvrđuje da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. DV u razdoblju od 16. rujna 1987. godine pa do smrti DV dana 22. studenog 2022. godine.

29. Naime, iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je brak predlagateljice i pok. RV razveden 25. ožujka 1987., no da su nekoliko mjeseci kasnije ponovno uspostavili trajnu zajednicu života. Činjenica razvoda braka, a sve zbog kratkog perioda njihove razdvojenosti nisu do unatrag nekoliko godina bili poznati ni najužim članovima obitelji pa čak ni zajedničkoj djeci. Da su nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici dokazuje i činjenica da su 1994. godine zajednički, svaki u ½ dijela kupili stan u [adresa], gdje su oboje imali prijavljeno prebivalište, a potom su prebivalište promijenili na istu adresu na [adresa], gdje su zajedno gradili vikendicu, a kako proizlazi iz stranačkog iskaza predlagateljice kao i iskaza saslušanih svjedoka, posebno SV i NV. Zajendički život predlagateljice i pok. DV potvrđuje i susjeda GV, koja je često sretala izvanbračne supružnike DV u zgradi u splitu, [adresa] u kojoj su zajedno živjeli. Svjedoci potvrđuju i da je predlagateljica njegovala pok. DV i nakon što je teško obolio i brinula se o njemu sve do njegove smrti. Predlagaeljica je 31. srpnja 2015. promijenila prezime ponovno u djevojačko ŽV, a o čemu je dala jasne i uvjerljive razloge koji nisu u suprotnosti s preostalim izvedenim dokazima, odnosno ne upućuje da bi činjenica promjene prezime utjecala da činjenicu neprekidnog postojanja izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. DV u vremenu od 16. rujna 1987. do dana smrti izvanbračnog supruga pok. DV, koji je preminuo **.**.2022.

30. Posljedično navedenom, sud je primjenom gore citiranih odredbi prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice te je odlučeno kao u izreci rješenja.

31. Odluka o troškovima postupka je izostala jer stranke nisu zatražile naknadu troškova postupka.

U Splitu, 7. ožujka 2025.

S U D A C

Maja Karaman Grbavac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

DNA:

-predlagateljici

-predloženiku pod 1)

-predloženiku pod 2)