REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-4386/2023-27

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari prvotužitelja AL pok. DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotužiteljice ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Antoniu Šalovu odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 13. veljače 2025.g., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zz tuženika, dana 6. ožujka 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se spram Republike Hrvatske, da su tužitelji pod 1. AL OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2. ŽL OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnici nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaki za po ½ dijela, pa se ovlašćuju tužitelji da temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti izvrše uknjižbu prava vlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime i vlasništvo svaki za po ½ dijela uz istovremeno brisanje prava vlasništva sa imena REPUBLIKE HRVATSKE za cijelo.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana naknaditi tužiteljima solidarno trošak ovog spora u iznosu od 2.055,43 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (6. ožujka 2025.), pa do isplate, dok je za više traženo parnični trošak tužitelja odbijen.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi koja je podnesena dana 20. listopada 2023. godine navode da su stvarni vlasnici predmetne nekretnine svaki za po ½ dijela, a vlasništvo da su stekli nasljeđivanjem od svojih prednika.

1.1. Na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je upisana Republika Hrvatska za cijelo, a da je u katastarskom operatu na predmetnoj čestici kao posjednik između ostalilh upisan DL, otac tužitelja pod 1, a djed tužitelja pod 2.

1.2. Iz povijesti promjena na predmetnoj nekretnini da proizlazi da je predmetna nekretnina upisana od osnutka katstarskog operata 1952.g. te da je ista nastala od matične č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 381 k. o. [katastarska općina] u kojem je bio upisan OL, a prelaskom na elektronski način vođenja kat.operata 1996.g. ista da je upisana u posjedovni list br.454 ime CL za cijelo u kojem da se nalazi i danas.

1.3. Iz povijesnog vlasničkog lista ZU 719 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je kao prvi upisani težak bio TL“ iz [adresa] kojeg su temeljem Dosudnice od 21.12.1909.nasljedili BL za ¾ dijela i tada malodobna ŠL za ¼ dijela (baka tužitelja pod.1, prabaka tužitelja pod2).

1.4. Nadalje, da je upravo u povijesnom vlasničkom listu za predmetnu nekretninu razvidno da je podnesena Agrarna prijava Agr. 3547/31 podnositelja ALI kojom je odbijeno traženje potraživača budući da je težački odnos prestao još 1896.g. kada je težak otkupio od erara vlasništvo predmetnih nekretnina.

1.5. Nadalje, u tužbi se navodi da je u podjeli u obitelji IL predmetna nekretnina pripala JL pok. IL koja se udala se za OL pok. A, te je ista predmetnu nekretninu darovala svojim sinovima CL i FL svakome za po ½ dijela, a koji da su se podijelili na način da je dio predmetne nekretnine koji je kasnije parcelacijom dobio oznaku č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripao upravo CL pok. OL za cijelo.

1.6. Nadalje, da nakon smrti Radić Svetina pok. OL, predmetnu nekretninu nasljeđuje upravo AL (tužitelj pod 1.), i njegov brat AL ZL svaki za po ½ dijela, a kojeg EL je temeljm Rješenja o nasljeđivanju O- 3716/17 nasljedila ŽL ( tužiteljica pod 2. )

1.7. Tužitelji nadalje navode kako su isti u zadnjem mirnom faktičnom posjedu predmetne nekretnine osobno i preko svojih prednika preko 150 godina, te da ih nitko nikada nije ometao u istom, a da su podnijeli ovu tužbu radi usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem.

2. Tužena je dana 21. studenog 2023. godine, podnijela odgovor na tužbu u kojem se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužena ujedno predlaže istu odbaciti i naložiti tužitelju snošenje parničnog troška, a iz više razloga.

2.1. Navodi kako se tužitelji pozivaju da su predmetnu nekretninu stekli po pravnim prednicima razrješenjem agrarnih odnosa, odnosno da način da im je pravnom predniku odbijen zahtjev da mu se kao težaku prizna pravo vlasništva predmetnog zemljišta iz razloga što je isto stekao još 1896. godine otkupom od državnog erara. Međutim, da uvidom u dostavljenu odluku nije moguće zaključiti o kojim nekretninama se radi dok je Agrarna prijava broj Agr 3547/31 nečitka upravo u dijelu u kojem je zaokružena prva nekretnina, a za koju se pretpostavlja da bi mogla predstavljati oznaku na koju se tužitelji pozivaju.

2.2. Navodi kako se ne protivi izvođenju dokaza na koje se tužitelji u tužbi pozivaju uključivo i identifikaciju predmeta spora uz sudjelovanje vještaka geometra, saslušanje svjedoka te predlaže da sud naloži tužiteljima dostavljanje čitljive agrarne prijave.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene u spisu i to: zk izvadak za ZU 719 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista br. 454 k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastarskim česticama Klasa:936-02/21-05/522, Ur broj:541- 28-02-07/2-22-2 od 08.02.22., Agrarna prijava Agr. 3547/31 od 27.oktobra 1935.g., Zemljišnoknjižna molba Općinskom sudu u Trogiru, ostavština GL rođ. IL, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽL OL pok. A O-180/74 od dana 3. ožujka 1976.g., rješenje o nasljeđivanju iza CL pok. OL O-276/90 od 21. rujna 1993.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽL EL pok. [adresa] od dana 20. listopada 2017.g., izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta dana 5. travnja 2024.g. uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, pregledan je i pročitan nalaz stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića od 5. rujna 2024.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ĐL, svjedoka IL, svjedoka HL i tužitelja pod 1 AL.

4. Tužbeni zahtjev prvotužitelja i drugotužitelja je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo.

6. Iz stanja spisa proizlazi da su tužitelji tijekom ovog postupka istaknuli nasljeđivanje, diobu i dosjelost, kao pravni odnos radi stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine, ali i drugi pravni odnos – razrješenje agrarnih odnosa.

7. Tužitelji su se prije podnošenja tužbe obratili nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirno rješenje spora na koje navedeno tijelo nije odgovorilo, te nakon što među istima u predviđenim rokovima nije postignut dogovor oko mirnog rješenja spora, ovaj sud smatra da je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 81/07, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23, dalje: ZPP) pa je valjalo o zahtjevu meritorno odlučiti.

8. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora u tom pogledu zatražena je stručna pomoć sudskog vještaka dipl. ing. geodezije Daria Blaževića, koji je određen kao sudski vještak, na što stranke nisu imale primjedbi.

9. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Daria Blaževića od dana 5. rujna 2024.g., proizlazi identifikacija predmetne nekretnine. Naime, predmet spora u postupku očevida je nekretnina položena južno od jadranske magistrale D8, s tim da je sjeverna granica nekretnine definirana upravo linijom jadranske magistrale. Preostale granice predmetne nekretnine na terenu su materijalizirane željeznim stupovima koji su zabetonirani za tlo i međusobno povezani temeljnom betonskom trakom. Ista je prikazana na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi) likom A-B-C-D-E-G-H- I-A (poglavlje 3. Prilozi), koja po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara:

- kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], za cijelo

10. Kako nije bilo daljnjih primjedbi stranaka na vještvo, sud u potpunosti prihvaća kao stručan i argumentiran navedeni nalaz i mišljenje kao dokaz predmetne identifikacije nekretnine.

11. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.

12. U svom iskazu svjedokinja ĐL, teta od tužitelja, rođ. 1939.godine, navodi da prije nego što je prošla magistrala da je to bila jedna velika parcela koja je išla sve do mora i bila je jedna cjelina, a nakon što da je prošla magistrala, ostao je jedan dio od te parcele prema moru. Inače, ta parcela kad je bila prije jedna cjelina, na njoj da je bilo više divljih maslina, a da i danas se nalazi divlja maslina na ovom dijelu ispod magistrale, oni da su tada to brali. Navedena parcela dok je bila jedna cjelina da je služila kao pašnjak za ispašu ovaca i tome slično. Ona inače živi u [adresa], a tamo gdje je prije živjela da je bilo negdje otprilike 45 min ( ¾ od ure) za pješke doći do predmetne nekretnine i da su joj poznate sve činjenice u vezi predmetne nekretnine. Inače ta parcela da je prije bila od njene matere, ona da je to dobila od svoga oca, majka joj se zvala GL, a njen otac da se zvao IL, a IL da je to stekao od svoga oca. Njena majka GL da je ostavila ovu parcelu svom sinu DL, a inače da je DL imao i brata D, ali brat Ž da je dobio parcelu, ali ne ovu što je ispod ceste, nego što je povrh ceste i on da je tu parcelu prodao. DL ima dva sina, AL tužitelja i EL, koji da je umro, tako da njegov dio pripada ŽL, odnosno oni da je zovu O. Navodi da nitko nikada nije dolazio ili tvrdio da je to njegovo, niti se dirao u posjed ove nekretnine, a to da je oduvijek pripadalo njihovoj obitelji, odnosno to da je bila parcela njena pokojne majke koju da je ona naslijedila od svoje obitelji.

13. U svom iskazu svjedok IL u srodstvu s tužiteljem, rođ. 1950. godine, navodi da mu je poznato o kojoj nekretnini se radi, da živi u [adresa], a da su mu poznate sve okolnosti nekretnine zato što da je ta nekretnina ustvari pripadala njegovom didu BL, odnosno pradidu TL. Inače da imam neka saznanja i sjećanja i da bi pradida TL od te njihove loze došao prvi na ovo područje, a možda i njegov otac. Osim dida BL pradida da je imao još i kćeri, ali prema nekim saznanjima i pričama u obitelji mislim da kćerkama nije pripalo ništa od ove predmetne nekretnine, a inače da se to radilo o jednoj velikoj nekretnini koja da je išla sve gore do crkve, a protezala se sve dolje do mora, te da je predstvljala cjelinu sve dok nije prošla jadranska magistrala. Dida BL da je imao njegova oca FL, i kćerke C, T i treća koja se udala negdje dalje. Inače mogu kazati da je njegov dida BL dao svojoj sestri GL kada se ona udavala ovu nekretninu, to da je bila dota. Sestra GL da je imala sina DL, i kćerke, a jedna od njih da je ĐL što bila svjedok i da su bile još B i druge. Navodi da ne zna za njihove unutarnje podijele, ali da mu je poznato da je ta nekretnina pripala DL koji da je imao dva sina, jedan da je Š, odnosno AL tužitelj, a drugi da je ZL, ali on da je pokojni, a njega da je naslijedila ŽL, tužiteljica pod 2. Nikada nikome u obitelji to nije bilo sporno, nitko nije tvrdio da je to njegovo. Inače, da je ova nekretnina, a preko koje da je kasnije prešla magistrala je imala na sebi zasađene masline, rogača, bilo je šume i slično tome.

14. U svom iskazu svjedok HL u srodstvu s tužiteljima rođ. 1932, navodi da ima kuću nekih 50-tak metara od predmetne nekretnine, predio da se zove ˝Prališće˝, a inače da je Jadranska magistrala prošla 1949.g. i da je odnijela dio nekretnine tužitelju, odnosno njegovim precima, a odnijela je dio i njemu, s tim da je jedan dio njihove parcele ispod magistrale ostao kao jedan retaj. Navodi da se dobro sjeća kako je ta parcela kad je bila jedna cjelina izgledala, on da je tu dolazio uvijek pješke, tu da su ljudi prolazili sa magarcima, da je bilo nešto i maslina posađenih, bilo je loze, i slično tome. Inače to da je bila parcela od starog SL, a on da je imao jednu sestru, zna da nije imao brata, a ne može se sad sjetiti kako se ona zvala. SL je imao sina i jednu kćer. Inače da je Nediljkova baka GL dobila ovu parcelu u dotu, a ona da je bila kćer od I. GL da je imala DL, D, J, F, B, Z (ĐL). Oni su se međusobno svi dogovorili i podijelili, tako da je ova nekretnina pripala DL, a DL da je dalje imao dva sina AL i pok. EL, kojeg da je naslijedila kćer ŽL, odnosno O kako je zovu. Nitko nikada nije tvrdio da je to njegovo, niti da je ometao posjed.

15. U svom iskazu tužitelj navodi da je predmetnu nekretninu stekao od svog oca DL, a on da je to stekao od svoje majke UL rođ. SL. GL da je to stekla nasljeđivanjem iza svoga oca TL. TL osim GL imao je i sina BL. Koliko je njemu poznato bili su samo njih dvoje. Ovu nekretninu ona da je zapravo dobila kao dotu zajedno sa još nekim drugim nekretninama. ŠL je osim njegovog oca DL imala i 4 kćerke i još jednog sina FL (Ivo) Radić. Kćeri da su bile E, B, G i ĐL. Kćerke da su inače dobile sve što su tražile, a E je dobila 1/10 parcele poviše magistrale, a stric FL da je dobio 5/10 ove parcele, odnosno polovinu, a 4/10 da je bilo ostalo njegovu ocu, a to da misli na ovu nekretninu poviše magistrale, dok ova nekretnina ispod magistrale da je isključivo pripala njegovom ocu. Inače među nasljednicima njegovog pradide TL kao i među nasljednicima njegove bake GL, da nije nikad bilo nikad nikakvog prijepora u pogledu njihove međusobne diobe. Inače iza njegovog oca DL osim njega postoji još i nasljednica njegovog pok. brata EL i to njegova kćer ŽL, a to da je tužiteljica pod 2. Inače da je magistrala je prošla negdje 1954.-1955.g. i da zna da je država tada isplaćivala za masline, ali da nisu isplaćivali za oduzetu zemlju. Inače osim maslina, na ovom dijelu da se uzgajao i rogač, a nekretnina prije dok je bila jedna cjelina da se više koristila kao pašnjak. Inače može kazati da nitko nikada nije ometao njega i njegove prednike u vršenju posjeda na ovoj nekretnini, kako onda dok je bila cjelina, pa tako i nakon što je magistrala prošla i razdvojila je na dva dijela.

16. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu proizlazi kako je na istoj upisana Republika Hrvatska.

17. U katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 454 Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],"Prališća" proizlazi da je upisan kao posjednik DL, otac tužitelja pod 1 i djed tužiteljice pod 2.

18. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Klasa:936-02/21-05/522, Ur. broj:541-28-02-07/2-22-2 od 8.02.2022., proizlazi da je predmetna nekretnina upisana od osnutka katstarskog operata 1952.g. te da je ista nastala od matične č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 381 k. o. [katastarska općina] u kojem je bio upisan OL pok. A, a prelaskom na elektronski način vođenja kat.operata 1996.g. ista da je upisana u posjedovni list br.454 ime CL za cijelo u kojem se nalazi i danas.

19. Iz povijesnog zk izvatka za predmetnu nekretninu (list 16- 26 spisa) proizlazi da je predmetna nekretnina nastala od matične čest. zem. [katastarska čestica] koja je prvotno bila upisana također u zk. uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz povijesnog vlasničkog lista ZU 719 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je kao prvi upisani težak bio TL“ iz [adresa], kojeg su temeljem Dosudnice od 21.12.1909.nasljedili BL za ¾ dijela i tada malodobna ŠL za ¼ dijela (baka tužitelja pod.1, prabaka tužitelja pod2).

19.1. Nadalje, upravo iz povijesnog vlasničkog lista (list B) za predmetnu nekretninu vidljivo je da je dana 5. marta 1931.g. zabilježena podnesena Agrarna prijava Agr. 3547/31 (str.22. spisa).

20. Iz agrarne prijave br. Agr. 3547/31 podnesene 5.III. 1931.g.(str. 26-29 spisa) proizlazi da je podnositelj prijave DLI "Buada" iz [adresa] podnio agrarnu prijavu za zemlju u [adresa], a između ostalih nekretnina razvidno je da se radi o matičnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prvooznačena nekretnina navedena pod "Stanje stvari").

21. Nadalje, odlukom Sreskog suda u Trogiru riješavajući po prijavi težaka ĆL povodom podnesena agrarne prijave Agr- 3547/31 odlukom iz 1935. godine odbijeno je traženja težaka, a sve uz obrazloženja da je težački odnos prestao već u godini 1896. kada je težak otkupio od erara vlasništvo, koji je imao da isplati i glavnog težaka i otkada težak drži zemlju kao slobodno neograničeno vlasništvo.

22. Iz pismena "Ostavština" GL žene OL rođ. ĆL, razvidno je da je zemlju zvanu "Prališće" ostavila svojim sinovima DL i VL svakom za ½ dijela (str. 51 spisa).

23. Iz pismena "Zemljišnoknjižna molba" podnositelja Radić Svetina sina OL i FL sina OL (str. 50 spisa), proizlazi da su isti podnijeli prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem Darovnog ugovora iz Trogira 6. VI. 1974.g. svaki za ½ dijela.

24. Iz povijesnog zk izvatka u listu A (str.19) spisa razvidno je da se pod brojem Z- 495/93 izvršilo cijepanje čest. zem. [katastarska čestica] u podčestice 3045/1/4/5.

25. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru iza pok. OL broj O- 180/74 proizlazi da je njegova supruga umrla prije, te da su njegovi nasljednici između ostalih nasljednika (kćerke G, Đ, B, H) sinovi DL i FL.

26. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru iza pok. CL pok. OL poslovni broj O- 275/90 proizlazai da su njegovi nasljednici ZL i AL sinovi.

27. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. KL po javnom bilježniku Željeni Biuk, poslovni broj O- 3716/17 proizlazi da su njegovi nasljednici temeljem sporazuma o diobi supruga PL i kći ŽL.

28. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetnog dijela nekretnine od strane tužitelja i njihovih prednika, a potvrđene su i činjenice predmetne diobe u obitelji. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali.

29. Prvotužitelj u svom iskazu potvrđuje sve već utvrđeno u ovom postupku, te njegov iskaz se ukazuje vjerodostojan i u dijelu kada se opisuje način korištenja predmetne nekretnine, te pravni slijed od zajedničkog prednika pradida RL do prvo i drugo tužitelja. Posebice iskaz tužitelja i ostalih starijih svjedoka sud vrednuje kada iskazuje na koji način se dogodila dioba unutar obitelji RL odnosno da je zajednički prednik tužitelja i svjedoka pok. RL prvi obrađivao ovu nekretninu, a koji je imao sina BL (SL ili DLI)) i kćer ŠL (baka prvotužitelja i prabaka drugotužiteljice), a koji je dao svojoj sestri GL kada se udavala za OL ovu predmetnu nekretninu kao "dotu".

30. Obzirom na utvrđenja iz odluka Kotarskog suda u Trogiru od dana 4.marta 1935.g koja je donesena po prijavi prijavitelja ALIZ pod brojem Agr- 3547/31 kojom odlukom je utvrđeno da je težački odnos već prestao 1896. godine, jer je težak otkupio od erara predmetnu nekretninu, te da je ista postala slobodno vlasništvo dotadašnjeg obrađivača (težaka), sud smatra da su ispunjene sve prepostavke po kojima je još zajednički prednik tužitelja i svjedoka SL (Dujina) Matijaš stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine prestankom težačkog odnosa, koji težački odnos je već razriješen i prije stupanja na snagu Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (22.studenog 1946.godine), kada bi po sili Zakona svakako zemlja prešla u vlasništvo obrađivača (prednika tužitelja) po čl. 1. navedenog Zakona. Nakon razrješenja težačkog odnosa, nekretnina kao slobodno vlasništvo obrađivača (težaka) mogla je dalje biti predmet nasljeđivanja i diobe, pa je sud stava da su nakon prestanka težačkog donosa tužitelji nasljeđivanjem i diobom putem svojih prednika stekli pravo vlasništva nekretnine koja je predmet ovog postupka. Svjedoci i prvotužitelj su suglasni kada iskazuju da je to nekoć davno bila jedna velika nekretnina koja je služila kao pašnjak za ispašu ovaca, da je na njoj bilo divljih maslina koje su oni brali i rogača, te da se ista nakon prolaska Jadranske magistrale rascijepila na dva dijela. Predmetni dio te velike nekretnine, a koji je predmet postupka danas je ostao kao jedan "retaj ", a svjedoci su potvrdili da je upravo ovaj donji dio nekretnine položen južno od Jadranske magistrale pripao prednika tužitelja pok. DL koji je to stekao darovanjem od svoje majke UL rođ. ALIZ i diobom sa bratom FL koji da je prodao ovaj gornji dio parcele koji mu je pripao u diobi sa bratom. Iz iskaza svjedokinje ĐL razvidno je da ona kao kćerka pok. UL rođ. ALIZ i ostale njene sestre nisu imale ništa sa predmetnom nekretninom.

31. U odnosu na drugi istaknuti pravni osnov tužitelja-dosjelost, za reći je kako nije dvojben posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika na predmetnoj nekretnini od pretprošlog stoljeća. Međutim sud ne može pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa kombinirati zajedno s pravnom osnovom dosjedanja budući da se te pravne osnove međusobno isključuju jer kada se određena osoba nalazila u agrarnom odnosu, kao i u situaciji kada je podnosila agrarnu prijavu znači da je bila svjesna toga da obrađuje tuđu nekretninu što znači da nije bila pošteni posjednik pa u tom slučaju ni ne može steći pravo vlasništva dosjelošću na takvoj nekretnini. Kako je zajednički pravni prednik tužitelja i svjedoka po sili zakona stekao pravo vlasništva cijele matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], taj prednik je mogao dalje slobodno raspolagati nekretninom, a što je isti i učino dajući nekretninu svojoj sestri UL. rođ. ALIZ za "dotu", tako da je ista dalje mogla s njom raspolagati na način kako to proizlazi iz priloženih isprava i posvjedočenjem svih svjedoka i prvotužitelja.

32. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, zaključio da su tužitelji stekli pravo vlasništva za cijelo označene nekretnine, odnosno svaki od njih za ½ dijela.

33. Budući da sud tužbeni zahtjev ocjenjuje osnovanim u cijelosti, to je isti valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

34. Također za odluku o troškovima postupka sud odlučuje prema odredbama čl. 154. i čl. 155. ZPP-a, koje odredbe su i primijenjene prilikom odlučivanja o parničnim troškovima.

35. Tužiteljima koji su bili zastupani po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a, u skladu s VPS-om sljedeći trošak, a sukladno Tarifi br. 7. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23): za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora po 100 bodova, za sastav tužbe (Tbr.7) po 100 bodova, zastupanje na ročištima od dana 7.03.2024., 5.04.2024., 24.10.2024.,19.12.2024. 13.02.2024. sve po 100 bodova (Tbr.9. t.1), vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 1.400,00 EUR, uz troškove vještačenja od 549,25 EUR, daje iznos od 1.949,25 EUR, a kad se doda iznos za popisanu pristojbu tužbu 53,09 EUR, i pristojbu presude od 53,09 EUR dobije se ukupan iznos od 2.055,43 EUR, koliko je dosuđeno tužiteljima.

36. Tužiteljima nije priznat trošak za podnesak od 5.09.2024. i podnesak od 20.1.2025., jer isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, te za objavu presude, jer na istu nije pristupio pun. tužitelja, pa je valjalo za više traženo tužiteljima odbiti zahtjev za troškove kao neosnovan.

37. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 6. ožujka 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- zz tuženika ODO Split

- u spis