REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-102/2021-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji ovog suda Jadranki Babić- Milberg, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja CC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d.o.o. iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, OIB: 57500462912, Ulica Stjepana Širole 4, Zagreb, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Zagorščak i partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 30. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Damira Hećimović, odvjetnika i za tuženika zamjenika punomoćnika AC, odvjetnice iz [adresa], nakon javne objave presude 6. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, OIB: 57500462912, Ulica Stjepana Širole 4, Zagreb, da tužitelju UC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]/18, na ime naknade štete isplati iznos od 935,78 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.334,31 eura sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom troškova postupka u iznosu od 187,50 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 26.3.2021. na autocesti A5 – GP Branjin Vrh – Beli Manastir – Osijek – Đakovo – čvorište Sredanci – GP Svilaj, Općina Đakovo, na 63 km + 100 m, dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj učestvovao kao vozač osobnog automobila marke VW Passat, reg. ozn. [registarska oznaka], na način da je na autocestu istrčala divlja životinja - srndać kojom prilikom je došlo do udara osobnog automobila kojim je upravljao tužitelj u divljač.

1.1. Navodi da je u prometnoj nesreći oštećen automobil u vlasništvu tužitelja koja oštećenja su specificirana Izvidom štete HOK OSIGURANJA d.d. Capraška ulica 6, Zagreb. 2 i koju cijeni u iznosu od minimalno 10.001,00 kn.

1.2. Tužitelj ističe da se obratio osiguravatelju tuženika HOK osiguranje d.d. s odštetnim zahtjevom koji je osiguravatelj tuženika otklonio.

1.3. Budući da tuženik nema namjeru tužitelju isplati naknadu štete u izvansudskom postupku tužitelj predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu i obaveže tuženika na naknadu nastale štete.

2. U odgovoru na tužbu tuženik prvenstveno ističe neurednost i nepotpunost tužbe i tužbenog zahtjeva, obzirom tužitelj ne navodi pravnu osnovu odgovornosti tuženika, kao ni činjenice na kojima temelji svoj zahtjev, a niti dostavlja dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Navodi da iz tužbe nije razvidno o kakvom se propuštanju od strane tuženika radi odnosno što je to tuženik napravio ili propustio napraviti kako bi spriječio nalet vozila na divlju životinju – srndaća jer do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste, već zbog iznenadnog dolaska divljači na prostor autoceste, a koje tuženik nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje poduzima temeljem zakonskih i podzakonskih propisa kojima su definirane obveze tuženika u pogledu održavanja javnih cesta.

2.1. Osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14) i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN broj 75/14), a sve sukladno odredbama Zakona o cestama (NN broj 84/11,18/13,22/13,54/13,148/13 i 92/14).

2.2. Navodi da je odgovornost trgovačkog društva koje upravlja javnom cestom za štetu koju divljač nanese na javnim cestama, uređena Zakonom o cestama odredbom čl. 50. st. 1. prema kojoj ista odgovaraju za štetu po osnovi krivnje, ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Slijedom navedenog ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

2.3. Ističe da je radi zaštite ceste i korisnika od ulaska životinja, autocesta čitavom dužinom ograđena zaštitnom žičanom ogradom sukladno Projektu prometne signalizacije i opreme koji je sastavni dio građevinske dozvole i u skladu je s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama (HRN U.S4.102; HRN U.S4.106; HRN U.S4.112), te se ista održava na način da se redovito pregledava, po potrebi popravlja ili zamjenjuje i u slučaju potrebe, otklanja se sve što bi moglo ugroziti sigurnost i nesmetano odvijanje prometa na autocesti. Nadalje da je za predmetnu dionicu autoceste izdana uporabna dozvola što je dokaz da je izvedeno stanje dionice autoceste uključujući i postavljenu zaštitnu žičanu ogradu sukladno projektnoj dokumentaciji i građevinskoj dozvoli.

2.4. Nadalje da predmetnog dana prilikom ophodnje dionice autoceste gdje se dogodila prometna nesreća nisu postojala, niti su primijećena nikakva oštećenja, a pogotovo ne oštećenja zaštitne žičane ograde, da autoceste ulaze u kategoriju cesta na kojima se ophodarska služba obavlja svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata i to na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu te intervenira ukoliko uoči da su nastupile okolnosti koje ugrožavaju sigurnost prometa. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i 26. ožujka 2021.g.

2.5. Da su poštivane sve zakonske obveze vezano uz ophodnju autoceste, tuženik se sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta poziva na ophodarski dnevnik kao dokaz da je ophodnja stvarno izvršena uredno i da nije bilo nikakvih propusta u izvršavanju ophodnje.

2.6. Navodi da su radnici tuženika i nakon predmetne prometne nezgode, a za vrijeme trajanja očevida, izvršili pregled zaštitne žičane ograde u blizini mjesta štetnog događaja i to od 62 km +700 m do 63 km +700 m i to s lijeve i desne strane autoceste, kojom prilikom nisu pronađena nikakva oštećenja na istoj koja bi omogućila ulazak divljači na kolnik autoceste, što je razvidno iz ophodarskog dnevnika.

2.7. Navodi da je prije predmetne prometne nezgode Centar za nadzor i upravljanje prometom u 20,20 sati zaprimio dojavu ŽC 112 o srni na čvoru Đakovo krak 5, zbog čega je tuženik svjetlosnim prometnim znakovima (SPZ) odmah obavijestio korisnike na opasnost i ograničio brzinu kretanja na 60 km/h odnosno na 80 km/h, te uputio ophodare da pronađu i istjeraju srnu s kolnika autoceste. Obzirom je u 20,48 sati ophodar javio kako se srna uputila prema Osijeku, skinuta je postavljena signalizacija i postavljena nova signalizacija s upozorenjem na opasnost i ograničenjem brzine od 100 km/h, odnosno 60 km/h.

2.8. Smatra da je krivnja tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja jer se isti nije ponašao u skladu s istaknutom prometnim znakovima, niti u skladu s odredbom čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno isti nije prilagodio brzinu osobinama i stanju ceste, vidljivosti i atmosferskim prilikama na cesti.

2.9. Navodi da pojava divljači na kolniku autoceste nije propust trgovačkog društva koje upravlja autocestom, a niti je divlja životinja - srndać u vlasništvu tuženika i za štetu nastalu naletom vozila na divljač koja iznenada iskoči na cestu, a koja se smatra opasnom stvari, odgovara ovlaštenik prava lova na području iz kojeg je divljač iskočila na cestu, budući da gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači

2.10. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, prvenstveno stoga što tužitelj nije priložio niti jedan dokaz na okolnost utvrđivanja visine štete, a na tužitelju je teret dokaza za utvrđivanje visine štete

2.11. Slijedom osporava odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

2.12. Predlaže o otpočetoj parnici s pozivom na miješanje, obavijesti osiguravajuće društvo HOK osiguranje d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, budući s istim tuženik ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti broj: 13- 0000010476.

3. U nastavku postupka stranke su u bitnom ostale kod svojih navoda.

4. Sud je dopisom od 9. studenog 2022. pozvao HOK osiguranje d.d. Zagreb kao umješača na strani tuženika, skupa sa svom dokumentacijom predmeta, koji je pismeno zaprimio 10. studenog 2022. i na isto se nije očitovao u ostavljenom roku od 15 dana, niti do kraja postupka.

5. Tijekom postupka sud je u smislu odredbe članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP) proveo dokaze uvidom u potvrdu MUP PP Đakovo od 8.4.2021. (str. 5-6 spisa), u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 26.3.2021. (str. 7 spisa), u fotografiju (str. 8 spisa), u preslik prometne dozvole (str. 9-10 spisa), u dopis HOK osiguranja d.d. Zagreb od 31.3.2021. (str. 11-12 spisa), u putni radni list od 26.3.2021. (str. 26-27 spisa), u dnevnik rada (str. 28 spisa), u ophodarski dnevnik (str. 29 spisa), u zapisnik o prometnoj nesreći (str. 30- 21 spisa), u izvještaj o putovanjima i vožnjama (str. 33-35 spisa), u dnevnik rada referenta – operatera za praćenje prometa od 26/27.3.2021. (str. 36-41 spisa), u mapu (str. 42 spisa), u policu osiguranja od odgovornosti (str. 68 spisa), u zapisnik o očevidu od 18.3.2022. (str. 112-114 spisa), u situacijski plan (str. 116 spisa), u fotografski elaborat (str. 117-130 spisa), u nalaz prometnog vještaka dipl. ing. Darka Konjević broj 1/2024 od siječnja 2024. (str. 157-178 spisa), u izvid štete broj ST13/2100159 (str. 195 spisa), u nalaz prometnog vještaka dipl. ing. Darka Konjević broj 1/2024 od kolovoza 2024. (str. 208-211 spisa).

Proveden je i dokaz saslušanjem tužitelja CC, svjedoka SC i HC te dokaz prometnim vještačenjem i neposrednim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi.

6. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 26. ožujka 2021. koji se dogodio na autocesti A5 u blizini čvorišta Sredanci, na 63 km + 100 m, u kojoj je tužitelj učestvovao kao vozač osobnog automobila marke VW Passat, reg. ozn. [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja.

7. Između stranaka nije sporno da se dogodio štetni događaj na način kako je to navedeno u tužbi i potvrdi MUP PP Đakovo od 8.4.2021. (str. 5-6 spisa) i zapisniku o očevidu od 18.3.2022. (str. 112-114 spisa), te da su nastala oštećenja na vozilu iz fotografskog elaborata (str. 117-130 spisa), specificirana izvidom štete broj ST13/2100159 (str. 195 spisa) HOK osiguranja d.d. Zagreb.

8. Sporno je da li za nastalu štetu postoji odgovornost tuženika i da li postoji suodogovornost tužitelja kao vozača vozila. Sporan je osnov i visina štete.

9. Na sporne okolnosti proveden je dokaz čitanjem saslušanjem tužitelja CC, svjedoka SC i HC, dokaz uvidom u materijalnu dokumentaciju spisa, dokaz uvidom u nalaz prometnog vještaka dipl. ing. Darka Konjević broj 1/2024 od siječnja 2024. (str. 157-178 spisa), u nalaz prometnog vještaka dipl. ing. Darka Konjević broj 1/2024 od kolovoza 2024. (str. 208-211 spisa) i dokaz prometnim vještačenjem i neposrednim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi.

10. Tužitelj CC u svom iskazu navodi da su se supruga, sin i on vozili u automobilu Pasat iz smjera Osijeka u smjeru [adresa], da je sin sjedio na suvozačkom mjestu a supruga iza njega, da je bio 3. ili 4. mjesec uvečer, da nije bilo padalina niti magle, te da je vozio možda oko 110 km/h jer se radilo o autocesti. Nadalje, da je obilazio kamion i vozio u lijevom traku kada je u jednom trenutku njegov sin rekao pazi tata, da je sa njegove lijeve strane vidio rogove i da je tada uslijedio udarac. To je bilo u trenutku kada je obišao kamion i da je kamion bio iza njega. Misli da je to bila srna. Navodi da je tada zaustavio automobil i pozvao policiju, lovačko društvo i sve što je bilo potrebno, da on životinju nije vidio jer mu je bila s druge strane i bilo je zabranjeno hodati po autocesti. Nakon udarca se vratio na desnu stranu autoceste i na zaustavnu traku. Na lice mjesta došla je policija i djelatnici HAC-a. Nadalje da je na automobilu stradao prednji žmigavac, automobil je bio ogreben na prednjem lijevom blatobranu, na kojem ima bočni žmigavac, lijeva vrata od vozača i lajsna je bila ogrebana, unutar kotača zaštitna plastika je bila polupana. U lijevom kotaču je nakon udarca počelo lupanje. Životinjska dlaka je bila iznad kotača na plastici i po lajsnama. Policajci su mu rekli da su našli divljač i upozorili da se ne može kretati po autocesti. Policija je slikala tu životinju. Ograda je bila u raslinju, izgledalo je kao jedan zapušteni dio. Istakao je da je od trenutka kada se dogodila prometna nezgoda do dolaska policije prošlo sigurno 45 minuta, da su se djelatnici HAC-a pojavili poslije policije i to negdje 15-20 minuta. Pojasnio je da je išao iz pravca Osijeka, i da tijekom čekanja nije primijetio ophodarsku službu na autocesti, nadalje da mu je divljač izletjela s njegove lijeve strane, sa strane gdje se nalazi središnja zaštitna ograda. Istakao je i da je zbog obilaska kamiona imao upaljena kratka svjetla.

11. Svjedok SC je iskazala da je supruga od tužitelja i kritičnog dana u 3.mjesecu navečer oko 22,00 do 22,30 sati da su se vozili auto-cestom Slavonika, da je suprug vozio oko 110-120 km/h, da je ona sjedila iza supruga, a da je pored tužitelja sjedio njihov sin, tada star 18 godina, te da je bila dobra vidljivost. U jednom trenutku da je čula kako sin viče "pazi srna" i tada su začuli udarac. Nakon toga da je suprug usporio i stao sa strane, te da nisu vidjeli životinju, da su ju htjeli ići tražiti ali da ih je policija spriječila u tome, da je policija išla okolo s baterijom tražiti tu životinju i kada su se vratili da su rekli da se radi o srndaću koji je u lošem stanju i da su ga prebacili preko ograde. Tada su bili prisutni policija i ljudi iz HAC-a. Sjeća se da je lijeva strana automobila bila udarena, stradao je žmigavac i far. Ne sjeća se tko je slikao životinju te da je oko ograde bilo trave i raslinja tako da nisu mogli vidjeti da li je ograda bila oštećena i na kojem mjestu, misli da je vjerojatno bila oštećena.

12. Svjedok HC je iskazao da je vezano uz ovaj događaj osobno izašao na lice mjesta po pozivu. Kada su stigli na lice mjesta da je vozilo tužitelja bilo na zaustavnom traku, upaljena sva četiri žmigavca i policija je bila prisutna, da je njemu policajac pokazivao slike, srnjak je bio u centralnom pojasu, što znači da je srnjak bio u ogradi koja dijeli dvije trake na autocesti. Na slikama je vidljivo kako je srnjak sjedio između te dvije ograde, a policajac mu je rekao da je srnjak bio ošamućen, te da on nije išao gledati srnjaka. U tom centralnom zaštitnom pojasu gdje je srnjak sjedio ograda nije bila oštećena. Iskazao je da kada izađu na teren i kada se dogodi takva nesreća da oni imaju svoj zapisnik u koji upisuju podatke o vozaču, policu osiguranja, broj putnika, sve podatke koje i policija upisuje, nadalje da fotografiraju tablicu vozila a nekad i oštećenja, ali da oni nisu mjerodavni za oštećenja. Istakao je da ima 15 godina staža na tim ophodarskim službama te da je u svom radnom iskustvu imao takvih iskustava da divljač uđe na auto cestu, radilo se o lisici, srni, jazavcu. Pojasnio je da ophodnju rade dva puta u 12 sati na 43 km, a prije da su radili na 26 km, da kada dođu na licu mjesta u slučaju nesreće da ih je dvojica i obavezno jedan od njih da obilazi žičanu ogradu i to kilometar s jedne i druge strane koja štiti autocestu od ulaska divljači, da moraju pregledati žičanu ogradu da vide da li ima oštećenja, a u konkretnom slučaju da nisu našli nikakva oštećenja. Inače žičanu ogradu pregledavaju u ophodnji, i po noći kada obilaze dionice. U normalnoj ophodnji voze 45 km/h i pregledavaju u vožnji ogradu, a kada se dogodi nesreća tada to pješice obiđu. Istakao je da je udaljenost mjesta prometne nesreće do naplatnih kućica Đakovo 800-1000 metara.

13. Radi objektivnog utvrđivanja činjenica vezanih uz nastanak prometne nesreće i visinu štete, provedeno j vještačenje po vještaku prometne struke Darku Konjević, dipl ing.

14. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Darka Konjević, dipl. ing broj 1/2024 od siječnja 2024. (str. 157-178 spisa) proizlazi da se štetni događaj u prometu dogodio 26.3.2021. u noćnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolničkom zastoru autoceste A5 južno od čvorišta Đakovo, na zapadnoj kolničkoj traci kao nalet osobnog automobila "VW PASSAT" reg. oz. [registarska oznaka] sa kojim je upravljao CC na divljač – srndaća, da je ostvaren djelomični frontalni ulazni nalet na divljač koja se vozilu kretala od lijeva prema desno, nadalje da u tijeku pregleda mjesta naleta vozila na divljač nisu evidentirani tragovi kočenja vozila prije, u tijeku ili nakon naleta na divljač te da izostanak vidljivih tragova kočenja ne znači da vozilo nije intenzivno kočeno s obzirom da je opremljen ABS uređajem. Vještak konstatira da ni prema jednom od navedenih kriterija prometno-tehnički nije moguće izvršiti proračun brzine kretanja vozila u trenutku naleta na divljač i da nema prometno-tehničkih kontradiktornosti koji bi isključivale naletnu brzinu od oko 110 km/h koju navodi vozač.

14.1. U nastavku navodi da prema PRL broj 5282/2603, da je PC sa teretnim vozilom IVECO reg. oznake [registarska oznaka] počeo ophodarski pregled iz smjera Baza Đakovo prema Čvoru Svilaj u 19:00 sati, a vratio se C u 22,00 sata što znači da se u 20,20 sati kretao istočnom kolničkom trakom (od juga prema sjeveru) kada je C.V. dojavio da je na 62+700 divljač na cesti te da nije poznato zašto ophodar nije bez odgode, nakon saznanja, pokušao ukloniti divljač kao zapreku i koje je mjere za zaštitu prometa na cesti proveo od saznanja do naleta vozila na divljač. Zapisnikom o očevidu i dokumentaciji HAC-a nije konstatirano da bi se u tijeku očevida utvrđivalo stanje zaštitne ograde i eventualno postojanje rupe ili procjepa na zaštitnoj ogradi.

14.2. U svom zaključku navodi da je nalet motornog vozila „VW PASSAT“ reg. oz. [registarska oznaka] sa kojim je upravljao tužitelj na divljač, što je utvrđeno Zapisnikom o očevidu, ostvaren na zapadnoj kolničkoj traci auto-ceste A5 južno od čvorišta Đakovo, u noćnim uvjetima vožnje, na suhom kolniku, kao djelomični frontalni nalet vozila na divljač koja se osobnom automobilu kretala od lijeva prema desno te da na kolniku nisu evidentirani tragovi naleta OA na divljač.

14.3. Ističe da kod djelomičnih frontalnih izlaznih naleta na divljač, samo se dio kinetičke energije vozila prenosi sa vozila na divljač pa je prometno-tehnička procjena naletne brzine vozila nedovoljno pouzdana.

14.4. Ističe da se na auto-cesti ne smije postavljati prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“ jer se autocestom ne smiju kretati životinje. Pojava divljači na auto-cesti je prometno-tehnički nepredvidiva zapreka.

14.5. Ističe da se zbog moguće brzine i načina kretanja divljači prometno-tehnički može konstatirati da je divljač za vozača bila iznenadna pojava tako da tužitelj nije imao prostorne i vremenske mogućnosti za izbjegavanje prometne nesreće kočenjem i/ili skretanjem.

14.6. Navodi da je autocesta posebna površina ograđena zaštitnom žičanom ogradom namijenjenom zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja, da svi ulazi/izlazi (naplatne postaje, dvostrane benzinske postaje i sl.) moraju spriječiti ulaz u zaštićeni prostor autoceste. Konstatira da divljač može ući na prostor auto-ceste iako zaštitna ograda nije oštećena i bez objektivnih tragova. Pravilnim održavanjem zaštitne žičane ograde, te kontrolom, nadzorom i sprječavanjem ulaza divljač fizički ne može ući u prostor autoceste.

14.7. Zaključno navodi da je divljač na autocesti prometno-sigurnosno izuzetno opasna stvar zbog brzine kretanja vozila, otežanog uočavanja i nepredvidivosti. U ovom slučaju je divljač uočena u 20,20 sati, a nalet OA na divljač je ostvaren u 21:50 sati. Nije poznato zašto ophodar nije bez odgode, nakon saznanja, pokušao ukloniti divljač kao zapreku i koje je mjere za zaštitu prometa na cesti proveo od saznanja do naleta vozila na divljač.

15. Tuženik je istakao primjedbe na navedeni nalaz vještaka zbog čega je vještak neposredno saslušan na glavnoj raspravi 30. siječnja 2025. i u svom iskazu u cijelosti ostao kod pisanog nalaza. U svezi prigovora tuženika zbog neutvrđivanja doprinosa vozača nastanku štetnog događaja, uvažavajući brzinu kretanja vozila, vještak je iskazao da nema prometno tehničkog doprinosa vozača nastanku i visini štete. Istakao je da se pridružuje zaključku Hrvatskih autocesta u zapisniku o prometnoj nesreći na str. 11 nalaza vezano uz okolnosti nastanka nesreće.

16. Tuženik nakon saslušanja vještaka nije predlagao daljnje dokaze niti je istakao primjedbe na iskaz vještaka i dopune nalaza.

17. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. ZPP-a sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

18. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbi članka 1045. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO) kojom je propisano da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

19. Odredbom članka 50. stavak 1. i 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23, 133/23 ; dalje: ZC) propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

19.1. Nadalje, odredbom članka 26. ZC-a je propisano da poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: – planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, – redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, – ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, – stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, – ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, – osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, – ophodnja.

19.2. Odredbom članka 82. stavak 1. ZC-a je propisano da državnim cestama, upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u [adresa], dok je stavkom 3. predmetnog članka između ostalo propisano i da je predmet poslovanja Hrvatskih cesta obavljanje poslova održavanja iz članka 26. ovoga Zakona .

19.3. Odredbom članka 78. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj: 92/19 dalje: Pravilnik) propisano je da su žičane ograde namijenjene zaštiti prometa od divljači i drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka sa okolnih putova na trasu autoceste.

20. Imajući u vidu navedene odredbe Zakona o cestama i Pravilnika, proizlazi da je dužnost tuženih Hrvatskih cesta d.o.o. bilo postavljenje i održavanje zaštitne ograde na predmetnoj brzoj cesti upravo radi zaštite prometa na cesti od divljači. Nadalje, prema odredbi članka 17. stavak 1. istog Zakona, javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu.

21. Slijedom navedenog, budući da se divljač, konkretno srndač, našao na kolniku brze ceste, ovaj sud smatra da postoji odgovornost tuženika u smislu presumirane krivnje tuženika za propust u održavanju zaštitne ograde, kao što je i Vrhovni sud Republike Hrvatske naveo u odluci poslovni broj Rev-x 230/12 od 8. studenoga 2012., da "upravo činjenica što se divljač našla na kolniku ukazuje na to da zaštitna ograda ili nije bila pravilno postavljenja ili nije bila pravilno održavana od strane pravne osobe koja upravlja cestom, odnosno pojava divljači ne može se smatrati slučajem koji je mogao nastati uz ispravnu zaštitnu ogradu i ispravno održavanje, već je pojava divljači na brzoj cesti posljedica stanja ceste – neadekvatne zaštitne ograde postavljene uz nju pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku ".

22. Jednako tako Vrhovni sud zauzima stav i u odluci poslovni broj Rev-1272/2021 od 24.svibnja 2023. navodeći ".. Stoga činjenica da je postojala ograda te da je tuženik obavljao redovite preglede zaštitne ograde, što su utvrdili nižestupanjski sudovi iz ophodarskih dnevnika, nisu dovoljne za zaključak da je do nesreće došlo bez tuženikove krivnje…".

23. Tuženik nije dokazao u postupku da postoji suodgovornost tužitelja nastanku i visini štete. Naprotiv, nalazom vještaka je ukazano na određene propuste u radnjama i postupanju zaposlenika tuženika nakon saznanja za divljač na autocesti.

24. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da tužitelju pripada pravo na naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja.

25. Na okolnost visine nastale štete provedeno je vještačenje po istom prometnom vještaku koji je svom pisanom nalazu i mišljenju broj 1/2024 od kolovoza 2024. (str. 208-211 spisa) utvrdio da je nastala šteta na vozilu u iznosu od 935,78 eura.

26. Tužitelj je podneskom od 3.rujna 2024. uskladio svoje traženje s nalazom vještaka i postavio tužbeni zahtjev na iznos od 935,78 eura sa zakonskom kamatom od presuđenja do isplate.

27. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Kako je tužitelj i postavio svoje traženje u skladu s navedenom odredbom, sud mu je dodijelio pravo na zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate.

28. Slijedom navedenog, u pogledu prava na štetu i visine štete, odlučeno je kao pod I. izreke presude.

29. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe 154.st. 1 i 5. u vezi s odredbom čl.155.ZPP-a.

29.1. Tužitelj je u ovom postupku uspio u cijelosti sa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom te mu sud u cijelosti priznati pravo tužitelju na nužne i potrebne troškove.

29.2. Trošak tužitelja priznat je u skladu s vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa), i to trošak sastava tužbe u iznosu od 150,00 eura (Tbr.7/1 Tarife), trošak zastupanja na raspravama 9.11.2022., 2.3.2023., 12.4.2023. i 3.1.2025., za svako po 150,00 eura ili ukupno 600,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu 18.1.2023. od 37,50 eura (Tbr. 9/5 Tarife), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 75,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), trošak sastava podnesaka od 1.9.2021., 20.4.2022., 6.2.2024. i 3.9.2024., za svako po 150,00 eura ili ukupno 600,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), ili ukupni troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.462,50 eura s pridodanim PDV-om u iznosu od 365,63 eura ili ukupno 1.828,13.

29.3 Tužitelju je priznat i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 eura i pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 eura kao i trošak naknade za prometno vještačenje u iznosu od 400,00 eura.

29.4. Ukupni priznati troškovi tužitelja iznose 2.334,31 eura.

30. Na priznati trošak tužitelju su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022, 6/2024).

31. Slijedom navedenog, u pogledu prava na troškove postupka, odlučeno je kao pod I. izreke presude.

32. Sud je odbio tužitelja s daljnjim zatraženim troškom u visini od 187,50 eura na ime troška podneska od 7.2.2023. jer isti nije bio neophodan za donošenje odluke o glavnoj stvari. Tužitelju su priznata četiri potrebna i obrazložena podneska a podneskom od 7.2.2023. tužitelj je prije provođenja prometnog vještačenja svoje traženje postavio u valuti euro, prethodno zatraženog u kunskom iznosu.

33. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod II. izreke presude.

Slavonski Brod, 6. ožujka 2025.

Sutkinja

Jadranka Babić-Milberg

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP-a). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. ZPP-a).

Dna:

1. OD Hećimović i partneri, Slavonski Brod,

2. OD Zagorščak i partneri, Zagreb.