REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

Poslovni broj: Usž-3348/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja Grada Dubrovnika, Dubrovnik, Pred Dvorom 1, protiv rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, klasa: UP/II-942-01/23-01/95, urbroj: 514-04- 02-01-01/07-23-02 od 23. studenoga 2023., uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23, Ministarstva financija Republike Hrvatske, Sektora za naknadu oduzete imovine, Zagreb, Ivana Lučića 6, radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-3590/2023-12 od 17. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba te potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-3590/2023-12 od 17. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-942-01/23-01/95, urbroj: 514-04-02-01- 01/07-23-02 od 23. studenoga 2023., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, klasa: UP/I-942-01/22-01/133, urbroj: 2117-11/10-23-08 od 24. siječnja 2023., kojim se, između ostalog, ovlaštenicima naknade svakom u njegovom suvlasničkom dijelu, daje u vlasništvo novoformirana kat. čest. [katastarska čestica], površine 7.050 m u novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Rješenjem suda zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora je odbijen.

2. Tužitelj u žalbi navodi da je pogrešno utvrđenje kako kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izgrađena jer se na dijelu te čestice nalazi put kao i na kat. čest. [katastarska čestica] te se taj dio puta nalazi upravo na najužem dijelu kat. čest. [katastarska čestica]. Naime, na najužem dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čestica je u tom dijelu u naravi prekinuta izgrađenom pješačkom stazom pa je očito da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu zbog čega nema mjesta povratu istog. Osim toga, povratom bi se narušila cjelovitost tj. namjena uporabe prostora odnosno postoji druga iznimka od naturalnog povrata iz članka 55. Zakona o naknadi. Predlaže žalbu usvojiti.

3. Tuženik i zainteresirane osobe nisu dostavile odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

6. U postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja proveden je iscrpan dokazni postupak te utvrđeno kako očevidom na licu mjesta tako i provedenim vještačenjima da je predmetna nekretnina neizgrađeno građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni radi kojeg je oduzeto rješenjem Općine Dubrovnik, Sekretarijata za upravno-pravne poslove, Odsjeka za imovinsko-pravne poslove, broj: UP-02/2- 1666/1-69 od 4. lipnja 1970., radi uređenja pomorskog javnog dobra. U postupku je utvrđeno da jugoistočni dio nekretnine predstavlja stijene, da skalini prema plaži nose oznaku kč. br. [katastarska čestica], da se na kč. br. [katastarska čestica] ne nalazi put i da je ostatak zemljišta nepristupačan. Iz elaborata o utvrđivanju privedenosti namjeni predmetnog zemljišta, vještaka Zlatka Bendera, koji prileži spisu, proizlazi da zemljište predstavlja prirodnu padinu raznostraničnog nagiba, a isto je obraslo manjim dijelom mediteranskim visokim i niskim raslinjem s malim slojem nadzemlje te ima diskontinuitet u smislu katastarske identifikacije na jugozapadnoj mikrolokaciji na poziciji strmog nagiba ka moru bez nadzemne i podzemne komunalne infrastrukture te da može biti predmet naturalnog povrata prijašnjim vlasnicima. Nadalje, iz geodetskog elaborata za evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra, koji je izradio vještak geodetske struke Stjepan Grmoljez, kojim je od kč. br. [katastarska čestica] formirana kč. br. [katastarska čestica] koja je u naravi pomorsko dobro proizlazi da ta nekretnina nema dodirnih točaka s kč. br. [katastarska čestica] sve vidljivo na kopiji katastarskog plana, koji je sastavni dio geodetskog elaborata, i uvećanja dijela kopije odnosno da kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] nemaju zajedničku granicu.

7. Slijedom navedenog pravilno su zaključila upravna tijela da su ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka 17. stavka 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj: 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02. i 98/19. -dalje: Zakon o naknadi).

8. Naprijed navedenom odredbom Zakona o naknadi propisano je da se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovog Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovog Zakona nije privedeno namjeni, dati će se u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev.

9. Prema stavku 5. navedenog članka Zakona o naknadi, pod zemljištem privedenim namjeni smatra se ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju.

10. Imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja pa kako nema ni dokaza da je priprema zemljišta obavljena do donošenja Zakona o naknadi osnovano je prvostupanjski sud osporeno rješenje tuženika ocijenio zakonitim.

11. Nadalje, općenitim navodom tužitelja da se u postupku nije vodilo računa o tome da li postoji neka druga iznimka od naturalnog povrata iz članka 55. Zakona o naknadi nije dovedeno u sumnju osporeno rješenje budući da je pravilno ocijenjeno da nema mjesta primjeni odredbe članka 55. točka 3. Zakona o naknadi. Ovo iz razloga jer je u postupku, nakon provedenog vještačenja, utvrđeno da se povratom u vlasništvo predmetne nekretnine ne bi narušila prostorna cjelovitost odnosno namjena uporabe prostora i imovine za što su upravna tijela dala detaljno obrazloženje, a tužitelj nije obrazložio o kojim bi se to drugim iznimkama propisanim odredbom članka 55. Zakona o naknadi ovdje radilo i koje bi priječile povrat u vlasništvo predmetnog neizgrađenog građevinskog zemljišta.

12. Slijedom navedenog, kako su u obrazloženju osporenog rješenja i rješenja tijela prvog stupnja izneseni, prema ocjeni Suda, valjani i potpuni razlozi, koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na osnovanost odluke tuženika, to je pravilno zaključio prvostupanjski sud da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.

13. Valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 6. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić