Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-109/2021-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, iz Karlovca, Zadobarje kbr. 28, zastupan po punomoćniku Željku Štapeku, odvjetniku u Karlovcu, protiv tuženika INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA, Zagreb, Ksaverska cesta 2, OIB: 30285469659, zastupan po OD Budimir i Meter d.o.o., iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 11. veljače 2025., u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, po objavi 6. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA, Zagreb, Ksaverska cesta 2, OIB: 30285469659, da tužitelju FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, iz Karlovca, Zadobarje kbr. 28, isplati iznos od iznos od 2.668,23 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenje pravostupanje presude odnosno od dana 6. ožujka 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom tužbenog zahtijeva u pogledu tijeka zz kamate na dosuđeni iznos za period od 7. prosinca 2020. pa do 5. ožujka 2025., tužitelj se odbija.

III. Nalaže se tuženiku INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA, Zagreb, Ksaverska cesta 2, OIB: 30285469659, da tužitelju FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, iz Karlovca, Zadobarje kbr. 28, naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.444,28 EUR sa zz kamatom tekućom od 6. ožujka 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana

r i j e š i o  j e

Za iznos od 487,82 EUR sa zz kamatom od 7. prosinca 2020., tužba se smatra povučenom.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se nalazi u zakupu poljoprivrednog zemljišta, i to slijedećih nekretnina: kčbr. [katastarska čestica], sve upisane u k. o. [katastarska općina], te se tom zemljom služi za proizvodnju ratarskih kultura za potrebe stočarske proizvodnje na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, a temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta od dana 20.12.2010., koji je ugovor tužitelj kao zakupnik sklopio s Gradom Karlovcem, Karlovac, Banjavčićeva 9, kao zakupodavcem. Navodi nadalje, da se tuženik se nalazi u posjedu nekretnina koje su susjedne i međaše sa svim nekretninama navedenim nekretninama tužitelja, te iste nekretnine koristi kao lovište. Navodi da su tijekom jeseni 2020. divlje svinje s nekretnina koje koristi tuženik prodrle na nekretnine koje tužitelj koristi kao zakupnik, te su na kčbr. [katastarska čestica], sve upisane u k. o. [katastarska općina], uništile već izrasle i dozrele stabljike poljoprivredne kulture kukuruza, koje tužitelj uzgaja za svoje potrebe, pa je na taj način za tužitelja nastala materijalna šteta u visini od 23.779,29 kn.

Navodi da je prethodno pokretanju ovog parničnog postupka tužitelj kao predlagatelj osiguranja, a protiv tuženika kao protivnika osiguranja, pri Općinskom sudu u Karlovcu, pod poslovnim brojem toga suda: R1-156/2020, pokrenuo i dovršio postupak osiguranja dokaza, u kojem postupku je izveden dokaz geodetskim vještačenjem, radi identifikacije nekretnina na kojima je nastala sporna šteta, te je ujedno izveden i dokaz agronomskim vještačenjem radi utvrđenja opsega i visine štete. Navodi da temeljem propisa iz čl. 80. st. 1. Zakona o lovstvu, za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, a to je u konkretnom slučaju tuženik.

Tužitelj u tužbi potražuje naknadu štete u iznosu od 23.779,29 kn sa zz kamatama tekućim od 7. prosinca 2020.

1.1. Nakon dopunskog očitovanja agronomskog vještaka tužitelj je podneskom od 8. siječnja 2025. (str. 84 i 85 psisa) snizio tužbeni zahtjev tako da potražuje iznos od 2.668,23 EUR da zz kamatama tekućim od 7. prosinca 2020.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako osnov tako i visinu zahtjeva, navodi da se tužitelj poziva na odredbu čl. 80. st.1. Zakona o lovstvu, međutim da je tom odredbom propisano da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovora lovoovlaštenik ako je oštećenik poduzeo radnje sprječavanja štete ta kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete. Navodi da tužitelj ne navodi u tužbi da bi poduzeo radnje sprječavanja štete niti koje bi radnje poduzeo da bi zaštitio svoju imovinu, a da da odgovornost lovoovlaštenika postoji samo pod uvjetima pripisanim navedenim člankom.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spis ovoga suda broj: R1-156/2020, u pismena očitovanja poljoprivrednog vještaka od 23. 9. 2024. te od 16. 12. 2024., proveden je dokaz saslušanjem svjedoka TZ, Roberta Sudac, Marijana Sudac, Darija Vuljanića, Mate Zorića te Josipa Tončića.

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

5. Tužitelj je u tužbi potraživao iznos od 23.779,29 kn, dakle 3.156,05 EUR, a podneskom od 8. siječnja 2025. (str. 84 i 85 psisa) snizio tužbeni zahtjev tako da potražuje iznos od 2.668,23 EUR da zz kamatama.

5.1. Prema pravnom shvaćanju VSRH broj: Su-IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021. „Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika", a tuženik se nakon sniženja tužbenog zahtjeva odnosno nakon što je tužitelj podneskom od 8. siječnja 2025. snizi tužbenni zahtjev, nije protivio sniženju, pa je valjalo za povučeni dio zahtjeva riješiti kao u izreci.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na usjevima kukuruza, počinjene u jesen 2020. od divljih svinja na česticama kojih je tužitelj u zakupu u k. o. [katastarska općina].

7. Nesporno je da je tužitelj bio u zakupu predmetnog zemljišta pa tako i te 2020. godine, i da je na zemljištu imao posijan kukuruz i da su divlje svinje iz lovišta kojim upravlja tuženik počinile štetu na usjevima.

8. Sporno je da li je tužitelj poduzeo propisane mjere zaštite od štete u vidu ograđivanja zemljišta vodećom žicom (električni pastir), te je sporna i visina štete.

9. Zakonom o lovstvu ( NN 99/2018) propisano je:

Odredbom članka 76.

(1) Lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini. (2) U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

Odredbom članak 77. je između ostalog propisano:

(1) Mjere za sprječavanje štete od divljači jesu:

– smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu

– osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu

– čuvanje usjeva i nasada

– izgon divljači s ugroženog zemljišta

– uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači.

(2) Nadležno tijelo utvrđuje uobičajene mjere iz stavka 1. ovoga članka za područje svoje nadležnosti koje je dužan provoditi lovoovlaštenik i javno ih objavljuje najkasnije do 31. ožujka za iduću lovnu godinu.

Odredbom članka 78. je između ostalog propisano:

(1) Vrste šteta u lovištima su:

1. šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima; za štetu koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta koja se odnosi na smanjenje ili potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje

Odredbom članka 79.

(1) Sprječavanje šteta u lovištima osigurava se poduzimanjem sljedećih radnji: 1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete

2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.

(2) Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.

Odredbom članka 80.

(1) Za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. ovoga Zakona. (2) Lovoovlaštenik ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije mjesec dana od isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda.

Odredbom članka 81. je između ostalog propisano:

Ne nadoknađuje se šteta koju divljač počini:

– ako je nastala šteta na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu

– na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere i radnje iz članka 79. ovoga Zakona

– na neograđenim višegodišnjim nasadima

– korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište.

10. Ovaj sud kao nesporno utvrđuje da je tužitelj poduzimao i poduzeo sve potrebne mjere u cilju sprječavanja štete od divljači, divljih svinja, na zemljištu tj. usjevima a u smislu čl. 76. st.1. i čl. 79. st.1. i 2. Zakona o lovstvu, kako sam tako i u suradnji s tuženikom.

10.1. Tako je temeljem iskaza saslušanih svjedoka koje je predložio tužitelj, a radi se o svjedocima TZ, SZ, sinovi tužitelja, te svjedocima Robertu Sudac i Marijanu Sudac, utvrđeno da je tužitelj 2011. godine sa djelatnikom tuženika (sada pok. UZ) postavljao žičanu ogradu na stupovima tzv. pastira, da je žičanu ogradu i stupove financirao tuženik, dok je tužitelj sudjelovao radnom snagom tj. svjedoci Robert Sudac i Marijan Sudac su pomagali u samom postavljanju te ograde, što su ovi sjvedoci potvrdili u svom iskazu, također proizlazi iz iskaza svjedoka da je tužitelj održavao žičanu ogradu, vršio popravke kada bi se ista oštetila, kosio travu ispod ograde (tzv. pastira) što je bilo nužno jer tzv. pastir nije rado ako je bilo trave, pa je tako svjedok Robert Sudac pomagao kositi trimerom ispod ograde, svjedok Marijan Sudac je potvrdio da je pomagao u popravcima, krpanju, ograde kad je bilo oštećenja od divljih svinja.

10.2. Također je svjedok Mate Zorić, djelatnik tuženika, koji je od 2014. do 2020. sudjelovao u održavanju tzv. električnog pastira, iskazao da je svakodnevno kontrolirao ogradu, kao i lovočuvar tuženika, da se kosila trava, vršilo po potrebi špricanje, da je tužitelj 2008. ili 2009., postavio stupove za žičanu ogradu, da su djelatnici tuženika po potrebi mijenjali te stupove jer se isti kroz vrijeme oštete, da je tužitelj 2018. ili 2019. postavio žutu žicu ali nije bila odgovarajućeg napona pa je tuženik zamijenio žicu i stavio drugu, svjedok Josip Tončić, također djelatnik tuženika tj. voditelj znanstveno istraživačkog poligona Šumar, je iskazao da tužitelja poznaje preko 20 godina, i to upravo u svezi tih šteta njegovim usjevima, da je svjedok svakodnevno obilazio teren, da je zemljište tužitelja bilo ograđeno time da da je tuženik dao stupove i žicu, i da se zajedno s tužiteljem to postavljao, da je tužitelj dao bager.

11. Nadalje, temeljem iskaza saslušanih svjedoka se zaključuje da unatoč poduzimanju potrebnih mjera tj. ograđivanju zemljišta tzv. pastirom, su bile česte štete na toj ogradi od divljih svinja i da ta ograda nije mogla biti stopostotna zaštita, i da je i prije 2020. dolazilo do šteta na usjevima tužitelja za koje isti nije tužio.

11.2. Tako iz iskaza svjedoka Zorića proizlazi da su bez obzira na zaštitnu ogradu divlje svinje mogle proći zbog raznih faktora npr. ako bi uslijed nevremena pala grana na žicu pa se prekine strujni krug, da je svakodnevno lovočuvar obilazio ogradu ujutro, poslije po potrebi ako napon nije bio dobar ili ako bi se primijetilo da je divlja svinja pokušala negdje ući što se vidjelo po tragovima blata na ogradi.

13. Dakle, proizlazi da je tužitelj poduzimao mjere zaštite sprječavanja štete, i dopuštao i tuženiku kao lovoovlašteniku provođenja mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači, pa stoga tužitelj ima pravo na naknadu štetu jer u smislu čl. 79. st.2. ZL samo oštećenik koji ne oduzima mjere i koji ne dopusti lovovolašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači nema pravo na naknadu štetu koju prouzroči divljač, a što u konkretnoj situaciji nije slučaj.

13.1. Kako je tužitelj poduzimao propisane radnje sprječavanja štete iz čl. 79. st.1. ZL, to isti temeljem čl. 80. st.1. ZL , kojim je propisano da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete, to tužitelj ima pravo na naknadu štete od tuženika.

14. U pogledu visine štete provedeno je u postupku osiguranja dokaza vještačenje po vještaku poljoprivredne struke.

15. Uvidim u predmet R1-156/2020 utvrđeno je :

-da je tužitelj podnio dana 14.10.2020. prijedlog za osiguranje dokaza,

-da je 11. studenog 2020. proveden očevid uz sudjelovanje mjerničkog vještaka (čiji zadatak je bio identificirati nekretnine tužitelja i uništene poljoprivredne kulture kukuruza na predmetnim nekretninama kao i površinu štete) te uz sudjelovanje agronomskog vještaka čiji je zadatak bio dati procjenu štete uništenih poljoprivrednih kultura kukuruza.

16. U predmetu osiguranja dokaza vještak mjernik je dao Nalaz i mišljenje i sačinio skicu te iz Nalaza mjerničkog vještaka proizlazi:

-da je za potrebe vještačenje, a zbog velike površine vještačenja izvršeno snimanje iz zraka,

-da su na snimci označene neke površine na kojima je vidljiva šteta,

-da je područje na kojem je posađen kukuruz i koje je bio predmet vještačenja površine 113237 m2,

-da veće površine štete koje su zaokružene iznose ukupno 8747 m2, a manje površine nisu zaokruživane jer ih ima kroz cijeli nasad ali će biti uzete u obzir kroz izračun agronomskog vještaka.

17. Iz nalaza i mišljenja agronomskog vještaka Dražena Županića - Nalaz od 7. 12. 2020.,u predmetu osiguranja dokaza proizlazi:

-da se predmetna površina nalazi na širem području grada Karlovca uz naselje Orlovac,da predmetna površina čini jednu proizvodnu cjelinu i sastoji se od predmetnih kčbr. ukupne površine 24,017 ha k. o. [katastarska općina], da je površina kvadratnog oblika položena u ravnici u smjeru sjeverozapada prema jugoistoku dužine oko 600 m i širine oko 400 m, a preko sredine površine prolazi kanal u smjeru sjever-jug i dijeli površinu na dva dijela,

- da je tlo duboko i plodno, dobre strukture i teksture, pogodno za ratarsku proizvodnju i uz redovitu obradu i kvalitetnu agrotehniku pogodno za iznadprosječne rezultate u uzgoju kukuruza,

-da je tijekom očevida utvrđeno da je šteta nastala na dijelu površine istočno od kanala (koji kanal prolazi sredinom čestice) i taj dio se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], manji dio kčbr. [katastarska čestica], manji dio kčbr. [katastarska čestica] i manji dio kčbr. [katastarska čestica], ukupne površine 11,7 ha, poljoprivredna kultura koja se nalazi na tom dijelu je kukuruz,

-da prema podacima geodetskog vještaka ukupna površina nasada iznosi 113237 m2 ili 11,324 ha,

-da je nasad u dobrom stanju, dobrog i jednolikog sklopa bez vidljivih znakova bolesti ili prisustva štetnika, da su stabljike kukuruza ujednačene visine, dobro razvijene i sa dobro razvijenim i zdravim klipovima,

-da je uvidom u račune od 8. 4. 2020. izdanim od strane tvrtke Agromais d.o.o. na površini zasijano 6 hibrida kukuruza i to svaki na cca 2 ha, a sjetva je prema prema preporuci proizvođača obavljena sa 75000 zrna po ha i sjetva je provedena 20. 4. 2020. deklariranim sjemenskim kukuruzom prema preporuci proizvođača, četverorednom pneumatskom sijačicom sa dodatkom 350 kg/ha NPK gnojiva,

-da je nasad ograđen električnim pastirom koji se sastoji od četiri reda žice postavljene na drvenim stupovima uz dodatnu petu donju bodljikavu žicu,

-da oko površine nasada se nalazi obodni kanal za odvođenje suvišne površinske vode i na taj način osigurava regulaciju i postizanje optimalnog vodozračnog režima u proizvodnom dijelu tla, a što je jedan od preduvjeta za sigurne i visoke prinose,

-da je suzbijanje korova u usjevu provedeno hebricidom Adengo nakon nicanja kukuruza u fazi razvoja prema preporuci proizvođača

-da je na očevidu 11. 11. 2020., prije žetve, pregledan nasad sa svih strana, ulazilo se unutar nasada kako bi se utvrdio način nastanka i obim štete.

17.1. Nadalje proizlazi iz Nalaza vještaka da se šteta na nasadu kukuruza manifestirala na dva načina ovisno o načinu nastanka štete i postotku nastale štete na površini i to:

a) manje štete nastale ulazom i prolazom divljači preko čitave površine nasada, nastale rušenjem pojedinih stabljika i klipova u redovima, neravnomjerno i nejednoliko raspoređene u prostoru te se može procijeniti kao prosječna šteta do 10% na cijeloj površini (osim većih površina na kojima je šteta 100%) - te slike 5 i 6 na str. 7 Nalaza prikazuju ove štete srednjeg intenziteta snimljene dronom geodetskog vještaka (te štete su na snimkama slika 5 i 6 zaokružene žutom bojom). Uz zapadni rub nasada do kanala koji prolazi površinom, vidljivi su tragovi rovanja po tlu na samom ulazu u nasad, a ulaskom u nasad uočava se manja djelomična i neravnomjerno raspoređena šteta u gotovo svim redovima, a što je karakteristično za štete nastale od divljih životinja, u vidu porušenih stabljika kukuruza sa djelomično ili potpuno uništenim klipovima kukuruza, a u sjevernom dijelu površine koji graniči sa šumom najjači je intenzitet štete i šteta je najizraženija u smislu nedostataka usjeva i tu se nalaze i veće površine sa štetom od 100%, - na slici 11 i 12 strane 8. nalaza vještaka su prikazane štete na nasadu na tom sjevernom dijelu površine

b) veće devastirane površine bez nasada gdje su sve stabljike kukuruza porušene a klipovi u potpunosti i djelomično uništeni do neupotrebljivosti gdje je šteta 100% i te površine su snimljene dronom od strane geodetskog sudskog vještaka - slika 16 na str. 10. nalaza prikazuje snimku dronom devastiranih površina sa 100% štetom a slike 17 i 18 prikazuju površine nasada sa 100% štetom – te ukupno izmjerena površina na kojoj je počinjena šteta od 100%, a izmjerena od strane geodetskog sudskog vještaka 8747 m2 ili 0,875 ha.

17.2. Nadalje proizlazi iz nalaza vještaka

-da su tijekom očevida 11. 11. 2020. uzeti uzorci klipova kako bi se provela brza provjera težine klipova sa zrnom, težine oklasaka i vlage zrna, time da je mjerenje provedeno na malom uzorku od 6 klipova kukuruza, po jednog od svakog hibrida, te su klipovi dobro razvijeni, zrna zdrava, ujednačene veličine i oblika dobro nalivena i zrela za žetvu

-da prosječna težina klipa kukuruza iznosi 0,34 kg, prosječna težina oklasaka 0,046 kg, iz čega proizlazi da je prosječna težina zrna na jednom klipu 0,294 kg,

-prosječna vlaga nakon nekoliko kišovitih i maglovitih dana je iznosila 21,1%,

-zbog malog uzorka dobiveni podaci se ne mogu koristiti kao referentni za izračun prinosa, ali svakako mogu potvrditi prognoze stručnih i specijalnih službi o vrlo dobroj godini za uzgoj kukuruza, zdravih klipova, sa visokim prosječnim prinosima i niskom vlagom u žetvi,

-žetva je provedena u periodu od 12. do 18. 11. 2020. uslužno kombajnom, kukuruz je pobran u zrnu,

-tužitelj posjeduje vlastitu sušaru za kukuruz jer je požeti kukuruz u zrnu s prosječnom vlagom od 21% potrebno dosušiti na 14% i kukuruz namijenjen čuvanju u zrnu mora se uskladištiti sa maksimalno 14% vlage kako ne bi došlo do razvoja plijesni.

17.3. Nadalje proizlazi iz Nalaza vještaka:

- da je procjena prinosa provedena na osnovu podataka sakupljenih tijekom očevida (stanje i uređenost proizvodne površine, stanje nasada u vidu kvalitete i gustoće sklapa, kvalitete i veličine klipa sa zdravim zrnom) na osnovi prognoze i procjene prinosa za 2020. godinu stručne konzultantske tvrtke iz područja poljoprivrede tj. tvrtke Smarter iz Zagreba koja je specijalizirana hrvatska konzultantska tvrtka u području poljoprivredno prehrambenog sektora,

-da su vrlo dobri klimatski uvjeti za uzgoj kukuruza tijekom vegetacijske sezone u 2020. dodatni faktor koji doprinosi visokim i stabilnim prinosima

-ostvaren prosječni prinos na predmetnoj površini od 11,32 ha vještak procjenjuje na 12 tona/ha sa prosječnom vlagom od 21 %,

-da je procjena štete provedena na osnovu podataka dobivenih od geodetskog vještaka koji je snimio dronom i izmjerio ukupnu površinu nasada i utvrdio veće površine sa 100% štete i izračunao pojedinačnu i ukupnu površinu štete te na osnovu vizualnog pregleda nasada i štete tijekom očevida od strane sudskog poljoprivrednog vještaka, da prema izmjeri geodetskog vještaka ukupna površina nasada iznosi 113237 m2 ili 11,324 ha, a ukupna površina na kojoj je šteta 100% iznosi 8.747 m2, na preostalom dijelu nasada površine 104490 m2 na kojoj površini je tijekom očevida poljoprivredni vještak utvrdio štetu u vidu manjih devastiranih površina na kojima je porušeno ili nedostaje od nekoliko pa do desetak stabljika kukuruza, sa djelomično ili potpuno uništeni klipovima procjenjuje se šteta od 10%,

-da vještak kao prosječnu cijenu kukuruza u zrnu koristi podatke TISUP-a (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi) gdje se prate i objavljuju podaci o cijenama za pojedine poljoprivredne kulture po geografskim područjima i vremenskim razdobljima, a radi se o sustavu centraliziranog, redovitog prikupljanja i obrade podataka o tržištu poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, te raspodjele dobivenih relevantnih tržnih obavijesti, te je prosječna cijena preuzeta za period od četiri tjedna 44. do 47. tjedna odnosno od 26. 10. 2020. do 22. 11. 2020. kada je provedena žetva najvećih površina kukuruza, a u kojem periodu je i požet kukuruz s predmetne površine,

-da prosječna veleprodajna cijena kukuruza sa maksimalno 14% vlage za promatrani period iznosi 1,11 kn /kg, a pošto su u TISUP-u navedene prosječne cijene za kukuruz u zrnu sa maksimalnom vlagom od 14%, potrebno je masu uroda od 21% vlage svesti na masu uroda sa 14% vlage,

-te vještak procjenjuje ukupnu štetu na predmetnim česticama od 21.423 kg zrna kukuruza prosječne vlage 14% u iznosu od 23.779,29 kn (po prosječnoj cijeni 1,11 kn/kg).

18. Tuženik je prigovarao nalazu vještaka podneskom od 4. 2. 2021. (podnesak u predmetu osiguranja dokaza) te je taj podnesak sa prigovorima dostavljen poljoprivrednom vještaku radi očitovanja na prigovore, te se poljoprivredni vještak očitovao u ovom parničnom spisu na prigovore – pismeno očitovanje vještaka od 23. 9. 2024. (str. 44 do 50 spisa).

18.1. Prigovori tuženika svodili su se na tvrdnju:

- da je pogrešna procjena poljoprivrednog vještaka da bi na pojedinim dijelovima nekretnina šteta bila 100% i da je takav zaključak vještaka proizvoljan i protivan fotografijama vještaka u njegovom nalazu, i da iz nastalih tih fotografija proizlazi da šteta nije 100% već cca 50%,

-da je na preostaloj površini od 110449 m2 vještak utvrdio štetu od 10%, a da nije obrazložio na što se ta navodna šteta odnosi,

-da je vještak kao cijenu za obračun štete uzeo veleprodajnu cijenu kukuruza od 1,11 kn/kg s 14% vlage, a da je prilikom obračuna trebao uzeti kao mjerodavnu otkupnu cijenu proizvoda, jer se šteta nije dogodila u skladištu i na suhom zrnu već na stabljici kukuruza s utvrđenom vlagom od 21%, a da je otkupna prosječna cijena kukuruza 2020. za kukuruz max vlage od 14% prema službenim podacima TISUP-a u 46-om tjednu 2020. bila 0,97 kn /kg, a da je prosječna otkupna cijena kukuruza na bazi vlage zrna od 21,1% iznosila prosječno o,75 kn/kg u studenom 2020.

-da prinos od 12 tona/ha nije ničim obrazložen odnosno utvrđen je bez mjerenja

19. Iz pismenog očitovanja vještaka od 23. 9. 2024. (str. 44 do 50 spisa) na prigovore tuženika proizlazi:

a) u odnosu na prigovor utvrđene površine štete od 100% i od 10%

- vještak navodi da je geodetski vještak prema zadatku suda u postupku osiguranja dokaza utvrdio da je površina na kojoj je bio posađen kukuruz i koja je predmet vještačenja ukupno 113237 m2, da je na snimci odnosno skici očevida str. 51 spisa osiguranja dokaza vještakinja označila neke površine na kojima je vidljiva šteta, i da prema Nalazu i skici geodetskog vještaka je površina na kojoj je šteta 100% (stopostotna) 8747 m2, da vještakinja manje površine nije zaokruživala jer ih ima kroz cijeli nasad ali je u nalazu naznačila da će biti uzete u obzir kroz izračun agronomskog vještaka i da je on tj. agronomski vještak procjenu površine štete proveo na osnovi podataka dobivenih od geodetskog vještaka koji je snimio dronom i izmijenio ukupnu površinu nada te utvrdio veće površine sa 100% štete, te na osnovu svog vizualnog pregleda nasada i nastale štete tijekom očevida,

- u odnosu na prigovor da je uz prikaz štete na slikama provedeno zaokruživanje površina na kojima je počinjena šteta žutom bojom, da vještak napominje da su površine određene od strane geodetskog vještaka, dok je označavanje površina sa štetom zaokruživanjem žutom bojom služilo samo kao vizualno označavanje područja,

-da je procjena štete na preostalom dijelu nasada od 104,490 m2 gdje su manje devastirane površine procijenio na 10% i to temeljem vizualne metode pregleda nasada, a da nisu provedena mjerenja i vaganja štete na tom preostalom dijelu jer bi za to trebalo znatno više vremena i rada, a razinu procjene diglo bi na razinu projekta ili znanstvenog rada te bi visina naknade za takav rad bila jednaka pa čak i veća od visine utvrđene štete,

b) u odnosu na prigovor da je vještak za obračun štete uzeo veleprodajnu cijenu kukuruza od 1,11 kn/kg s 14% vlage, a da je prilikom obračuna trebao uzeti kao mjerodavnu otkupnu cijenu proizvoda, jer se šteta nije dogodila u skladištu i na suhom zrnu već na stabljici kukuruza s utvrđenom vlagom od 21%

- vještak navodi da otkupne cijene nisu tržišne cijene već komercijalne cijene sa ugrađenim maržama i ekstra profitima vlasnika i nikako ne mogu biti fer cijene za procjenu nastale štete, da tužitelj posjeduje vlastitu sušaru za kukuruz jer je požeti kukuruz u zrnu s prosječnom vlagom od 21% potrebno dosušiti na 14% i kukuruz namijenjen čuvanju u zrnu mora se uskladištiti sa maksimalno 14% vlage kako ne bi došlo do razvoja plijesni, a prinosi u svedeni na bazu prinosa od 14% vlage radi usporedivosti s podacima o tržišnoj vrijednosti prinosa, a prikazanog kao veleprodajna cijena objavljena u TISUP-u

-u odnosu na prigovor da se šteta dogodila na polju na kukuruzu sa 21,1 % vlage a ne na suhom uskladištenom zrnu od 14% vlage vještak navodi da je u tom dijelu bilo propusta pri izradi njegovog osnovnog nalaza bilo propusta te da vrijednost treba umanjiti za neostvarene troškove transporta i troškove dosušivanja kukuruza sa 21,1% vlage na 14% vlage, a što u osnovnom nalazu nije provedeno, da transport kukuruza tužitelj obavlja vlastitom mehanizacijom, traktor s prikolicom, te se stoga troškovi trebaju gledati kao trošak goriva, rada i amortizacije bez dodatnih troškova zarade, da komercijalna cijena prijevoza tereta ceradom (Tvinki usluge d.o.o. iz Zagreba) u Locco prijevozu do 50 km za teret od 22 tone u trajanju od 4 sata iznosi 225,45 EUR, a pošto se prijevoz obavlja vlastitom mehanizacijom cijenu prijevoza treba promatrati kao trošak goriva, rada i amortizacije i udio troškova u cijeni prijevoza je cca 70% te trošak za promatrani prijevoz procjenjuje na 157,82 EUR, komercijalna cijena sušenja kukuruza tvrtke Gašpar d.o.o. iz Bjelovara za kukuruz od 21,1 % vlage iznosi 23,88 EUR po toni , a budući tužitelj ima vlastitu sušaru vrijednost treba utvrditi kao trošak energije i amortizacije postrojenja za sušenje a udio troškova u cijeni sušenja je cca 60% što za predmeti kukuruz iznosi 14,33 EUR po toni, a kako je ostvarena šteta u tonama iznosila 23,029 tona kukuruza u zrnu sa 21,1% vlage to vještak trošak sušenja procjenjuje na 330,00 EUR pa ukupni neostvareni troškovi se procjenjuju na 487,82 EUR odnosno 3.675,48 kn i za taj iznos treba umanjiti ukupno procijenjenu štetu iz osnovnog nalaza od 3. 12. 2020.

c) u odnosu na prigovor da vještak nije obrazložio temeljem čega je utvrdio prinos od 12 t/ha

- iz pismenog očitovanja vještaka proizlazi da ostaje kod osnovnog nalaza u tom pogledu te u pogledu toga temeljem čega je utvrdio taj prinos vještak upućuje na str. 4 osnovnog nalaza (podaci o kvaliteti tla), na str. 5 i 6 Nalaza (vizualni pregled nasada, provedene agrotehničke mjere i mjere zaštite od divljači) str. 12. Nalaza (podaci o uzorku brze provjere težine klipova), te nadalje vještak obrazlaže da je u osnovnom nalazu naveo da zbog malog uzorka se dobiveni podaci ne mogu koristiti kao referentni za izračun prinosa, ali da je naveo da može potvrditi prognoze stručnih i specijaliziranih službi o vrlo dobroj godini za uzgoj kukuruza, zdravih klipova, sa visokim prosječnim prinosima i niskom vlagom u žetvi, zatim upućuje na str. 13 svog nalaza, na str. 14 svog nalaza (gdje je naveo temeljem čega tj. na osnovi kojih podataka , prognoze i procjene prinosa za 2020. stručne konzultantske tvrtke, je dao procjenu prinosa).

20. Nakon što je strankama dostavljeno ovo pismeno očitovanje stranke su se očitovale i to:

- tuženik se očitovao podneskom od 3. 10. 2024. na način da ostaje kod svih prigovora (iz podneska od 4. 2. 2021.), te ponavlja iste prigovore, te traži novo vještačenje s drugim vještakom

-tužitelj se očitovao podneskom od 31. 10. 2024. u pravcu da je vještak previsoko utvrdio i umanjio osnovni nalaz s osnova neostvarenih troškova transporta i troška sušenja kukuruza, te se vještak podneskom od 16. 12. 2024. očitovao na prigovore tužitelja i ostao kod svoje procjene tih troškova, a tužitelj je u konačnici prihvatio procjenu vještaka i umanjio svoj tužbeni zahtjev za iznos od 487,82 EUR.

21. Sud nije prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenja po drugom vještaku smatrajući isti nepotrebnim (jer su temeljem provedenog vještačenja utvrđene sve bitne okolnosti) i usmjerenim na odugovlačenje postupka, kod čega valja reći da okolnost što je tužitelj nezadovoljan nalazom vještaka i što vještak nije prihvatio (sve) prigovore tuženika i u tom pravcu izmijenio svoj nalaz, nije razlog za provođenje novog vještačenja.

22. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka i dopunsko očitovanje vještaka, u pogledu procijenjene štete (umanjene za neostvarene troškove transporta i sušenja) nalazeći nalaz objektivnim i stručnim i to:

-kako u pogledu procijenjene površine štete, koju procjenu je temeljio kako na nalazu geodetskog vještaka tako i na osobnom vizualnom pregledu prilikom očevida na licu mjesta i na površini od 8747 m2 utvrdio da se radi o 100% šteti, a na preostalom dijelu površine 10% štete,

-tako i u pogledu procijenjenog prinosa na predmetnoj površini (12 tona po hektaru) kod čega je vještak obrazložio temeljem čega je utvrdio taj prinos – kvaliteta tla, obodni kanal koji se nalazi oko površine nasada, provođenje sjetve deklariranim sjemenskim kukuruzom prema preporuci proizvođača, dobro stanje nasada (vizualni pregled na očevidu) uzimanje uzorka klipova kukuruza na licu mjesta, prognoze i procjene prinosa za 2020. stručne konzultantske tvrtke iz područja poljoprivrede, povoljni klimatski uvjeti 2020., pa ne stoje prigovori tuženika da je šteta procijenjena paušalno na temljeu nereprezentativnog uzroka, jer je vještak osim uzimanja uzorka kod procjene uzeo i druge relevantne okolnosti koji utječu na procjenu.

-tako i u pogledu uzete prosječne veleprodajne cijene kukuruza – korištenje podataka TISUP-a, kod čega je vještak obrazložio u dopunskom očitovanju zašto je za obračun štete uzeo veleprodajnu cijenu, a ne otkupnu cijenu.

Naime vještak je uzeo veleprodajnu cijenu od 1,11 kn/kg za kukuruz s 14% vlage, dakle za suho zrno kukuruza, te ovaj sud smatra da tužitelju naknada štete pripada prema toj cijeni i za kukuruz s 14% vlage dakle za dosušeni kukuruz, bez obzira što šteta nije nastala na suhom uskladištenom zrnu, već prije dosušivanja kukuruza i dakle (u polju) prije žetve kada je kukuruz imao 21% vlage, naime u tom slučaju se kukuruz dosušuje i uskladištava da bi se postigla optimalna vlaga od maksimalno 14%, a što bi tužitelj da nije bilo štetnog događaja i da kukuruz nije uništen, učinio, te je stoga stvarna šteta koju tužitelj trpi upravo šteta za kukuruz s ostvarenim 14% vlage, kod čega je vještak umanjio svoju procjenu za troškove transporta u skladište i za troškove sušenja kukuruza, kod čega je vještak prilikom izračuna tih troškova transporta uzeo u obzir da tužitelj ima vlastitu sušaru i vlastiti prijevoz (mehanizaciju za prijevoz), što je sve obrazložio u dopuni nalaza pa ne stoji prigovor tuženika da u pogledu tog izračuna u pravcu da nije prilikom izračuna uzet stvarni trošak.

23. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i tužitelju dosuditi utuženi iznos.

24. U odnosu na zz kamate, tužitelj zz kamate traži od dana 7. prosinca 2020. kao dana izrade nalaza poljoprivrednog vještaka u postupku osiguranja dokaza.

24.1. Prema odredbi čl. 1085. st. 1. ZOO-a odgovorna osoba je dužna uspostaviti stanje postojeće prije nego što je šteta nastala, a ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (st.2.) a prema odredbi čl. 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja, a prema odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza nastale štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete

24.2. Na dosuđeni iznos dosuđena je zz kamata tekuća od dana presuđenja jer se radi o nenovčanoj imovinskoj štete čija visina se utvrđuje u vrijeme donošenja presude, te zz kamata na novčanu imovinsku štetu, bez obzira kada je ta šteta procijenjena, teče od dana donošenja presude kojom je određena visina naknade.

24.3. Slijedom navedenog valjalo je odbiti dio zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate za period od 7. prosinca 2020. do 5. ožujka 2025.

25. O troškovima postupka.

25.1. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. u svezi st. 2. ZPP-a.

25.2. Slijedom toga omjer uspjeha stranaka u postupku se ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

25.3. Tužitelj u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev je uspio gotovo u cijelosti, odnosno nije uspio samo s razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva, a zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, pa stoga tužitelju trošak pripada u cijelosti (čl. 154. st.5. ZPP).

55.4. Trošak tužitelja sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, troška vještačenja, te troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu, troška u svezi postupka osiguranja dokaza, time da trošak zastupanja pripada sukladno VPS i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023).

35.5. Tužitelju pripada trošak:

-sastava prijedloga za osiguranje dokaza u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu (očevid u postupku osiguranja dokaza) od 11. 11. 2020. u iznosu od 200,00 EUR

-izbivanje iz pisarnice za vrijeme očevida (tri sata) u iznosu od 150,00 EUR

-sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR

-sastav podneska od 8. 5. 2023. (očitovanje na navode odgovora na tužbu) u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 22. 2. 2024. u iznosu od 200,00 EUR ( Tbr. 9. t. 1)

-zastupanje na ročištu 23. 4. 2024. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 11. 9. 2024. u iznosu od 200,00 EUR

-sastav podneska od 31. 10. 2024. (očitovanje na dopunski nalaz vještaka) u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 12. 11. 2024. u iznosu od 50,00 EUR (25% nagrade Tbr. 9. t. 5)

-sastav podneska od 8. 1. 2025. u iznosu od 50,00 EUR (25% nagrade)

-zastupanje na ročištu 11. 2. 2025. u iznosu od 200,00 EUR

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR

što je sveukupno 2.150,00 EUR što uvećano za iznos od 537,50 EUR na ime PDV-a, čini 2.678,50 EUR, čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za vještačenje u postupku osiguranja dokaza u iznosu od 530,89 EUR, predujma za izlazak sudske komisije na očevid u postupku osiguranja dokaza u iznosu od 49,48 EUR, naknada troška prijevoza za upotrebu vlastitog automobila za izlazak na očevid u iznosu od 10,00 EUR (Tbr. 50. st. 3.), trošak sudske pristojbe na prijedlog za osiguranje dokaza u iznosu od 13,27 EUR trošak plaćenog predujma za vještaka u ovom parničnom postupku u iznosu od 50,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,01 EUR (1/2 pristojbe obzirom je tužitelj tužbu podnio el. putem i imao mogućnost platiti polovicu pristojbe) te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 73,13 EUR (koliko je tužitelj tražio) što je sveukupno 3.444,28 EUR.

U Karlovcu 6. ožujka 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Željko Štapek, odvjetnik u Karlovcu

2. OD Budimir i Meter d.o.o., iz Zagreba