REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Čazmi

Trg Čazmanskog kaptola 20

43240 Čazma

Poslovni broj: P-102/2022-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, po sutkinji Almi Horvatinović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jugoslavu Puranu, odvjetniku u Bjelovaru, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, radi prestanka uznemiravanja i naknade štete, nakon održane i zaključene glavne, javne rasprave dana 22. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZPP), dana 06. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o. iz Zagreba, Vončinina 3, OIB: 55545787885 da prestane uznemiravati te zabranjuje ponoviti uznemiravanje tužitelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sastojećim od čk.br. 268/1-oranica u selu sa 1345 m2, čk.br. 268/2- oranica u selu s 4363 m2, čk.br. 269-oranica Španovac sa 8315 m2, i to na način da tuženik izvrši potrebne radove kojima će spriječiti dotok vode s državne ceste DC 43 Đurđevac (D2)- Bjelovar-Čazma-čvor Ivanić Grad (A3) na naznačene nekretnine tužitelja te zadržavanje tako pristigle vode na istima, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o. iz Zagreba, Vončinina 3, OIB: 55545787885 da sanira kanal iskopan na nekretninama tužitelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] označenim kao čk.br. 268/1-oranica u selu sa 1345 m2 i čkbr. [katastarska čestica]- oranica u selu s 4363 m2 upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji kanal je na Dopuni skice lica mjesta vještaka geodetske struke Branka Ćurića, dipl.ing.kult.teh. od 07. travnja 2023. označen ljubičastom bojom, na način da nekretninu vrati u prvobitno stanje u kojem je bila prije iskopa istog kanala i izvrši zatrpavanje postojećeg kanala na nekretninama tužitelja, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku HRVATSKE CESTE d.o.o. iz Zagreba, Vončinina 3, OIB: 55545787885 da tužitelju ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 9.043,26 €, s zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dospijeća pojedinog iznosa do 31.12.2022., od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope-kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, time da kamata teče na iznos od:

- 3.593,35 € od 25.04.2017. do isplate,

- 718,67 € od 25. 04. 2018. do isplate,

- 718,67 € od 25. 04. 2019. do isplate,

- 718,67 € od 25. 04. 2020. do isplate,

- 718,67 € od 25. 04. 2021. do isplate,

- 718,67 € od 25. 04. 2022. do isplate,

- 718,67 € od 25. 04. 2023. do isplate,

- 718,67 € od 25. 04. 2024. do isplate,

- 419,22 € od 25. 11. 2024. do isplate, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 5.834,71 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope-kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 06. ožujka 2025. do isplate, u roku od 15 dana.

V. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatu troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od 5.834,71 € do zatraženog iznosa od 6.192,35 €, odnosno za iznos od 357,64 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope-kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 06. ožujka 2025. do isplate.

Obrazloženje

1.Tužitelj je po punomoćniku ovom sudu podnio tužbu u kojoj navodi da je vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sastojeće od čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 1345 m2, čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 4363 m2, čkbr. [katastarska čestica] oranica Španovac sa 8315 m2. Ista nekretnina nalazi se uz državnu cestu DC 43 Đurđevac (D2) – [adresa] – [adresa] – čvor Ivanić Grad (A3). U posljednjih nekoliko godina na tužiteljevoj nekretnini, točnije na čkbr. [katastarska čestica] nakuplja se veća količina vode koja dotječe preko i ispod naznačene državne ceste. Nakupljanju vode na nekretnini tužitelja pridonio je iskop propusnog kanala ispod ceste te u nastavku iskop kanala koji se proteže preko čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] u duljini oko 25 metara. Kanal je iskopan po sredini predmetne nekretnine što dodatno otežava korištenje iste. Spomenuti kanal iskopao je tuženik u srpnju 2015. godine bez ikakvog dopuštenja i znanja tužitelja. Tužitelj je nekoliko godina na navedenoj nekretnini imao posađene nasade bresaka i nektarina od kojih je ostvarivao zaradu. Međutim, morao je prestati s navedenom djelatnošću s obzirom da su zbog spomenutog nakupljanja vode stabla i bresaka i nektarina propadala. Tužitelj, stoga, u posljednjih nekoliko godina trpi štetu na način da nije u mogućnosti koristiti svoju nekretninu u cijelosti te uzgajati breskve niti nektarine niti bilo koju drugu kulturu na predmetnoj nekretnini, odnosno trpi štetu u vidu izmakle koristi. Tužitelj procjenjuje kako bi uzgojem bilo koje kulture, pa čak i samo uzgajanjem trave radi košnje na poplavljenom dijelu, godišnje ostvario barem 5.000,00 kn, što proteklih pet godina čini ukupan iznos štete od 25.000,00 kn. Sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN br. 96/16), naznačena javna cesta, DC 43 Đurđevac (D2) – [adresa] – [adresa] – čvor Ivanić Grad (A3), razvrstava se u državne ceste. Istu cestu kao javnu cestu, među ostalim, čine: cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, mosti, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i nathodnik), građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje otpadnih voda sakupljenih na cestovnoj građevini, građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša. Državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava tuženik (čl. 82 Zakona o cestama). S obzirom da državne ceste čine elementi kojima je svrha odvodnja voda s cesta, to je tuženik dužan iste elemente izgraditi te omogućiti njihovu funkcionalnost i to na način da spriječi kako zadržavanja vode na cestama tako i dotok i zadržavanje vode na okolnim zemljištima.

1.1. Tijekom postupka tužitelj je nekoliko puta specificirao tužbeni zahtjev i konačno ga postavio podneskom zaprimljenim 20. prosinca 2024.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako ne poriče pravo vlasništva tužitelja na nekretninama uz DC 43, a kako to proizlazi iz priloženih isprava. Tuženik se ne smatra odgovornim za štetu na navedenim nekretninama za koju tužitelj drži da je posljedica plavljenja nekretnine vodom koja dolazi ispod ceste kroz propust kao i prelijevajući se preko ceste. Naime, tužitelj i tuženik su obišli spornu lokaciju i dogovorili da se tužitelj obrati Gradu Čazmi što je tužitelj i učinio i dobio odgovor da oni nisu nadležni za odvodnju oborinskih voda. Suprotno tome stoji članak 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu u kojima je jasno definirano da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba te da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati trajno i kvalitetno obavljanje te službe.

2.1. S obzirom na provedeni očevid te nalaz i mišljenje vještaka tuženik je tijekom postupka istakao prigovor promašene pasivne legitimacije, nedostatak aktivne legitimacije, sudske nenadležnosti, zlouporabe procesnih ovlaštenja i nerazumljivosti tužbe, te prigovor zastare.

2.2. Tuženik prigovara postojanju izvanugovorne obveze naknade štete iz razloga što se za nastanak štete trebaju ispuniti kumulativno sve pretpostavke odgovornosti za štetu, te ističe prigovor zastare. Tužitelj u tužbi navodi da su mu propala stabla bresaka, međutim iz orto foto snimki iz 1968 godine i 2011. godine, jasno proizlazi da na tužiteljevoj nekretnini nikada nisu bila zasađena nikakva stabla. Tuženik smatra da tužitelj nije pretrpio nikakvu štetu zbog čega proizlazi da ne postoji izvanugovorna obveza naknade štete, već dapače tužitelj ima korist od izlijevanja oborinskih voda naselja na njegovu nekretninu, budući je čl. 89. Zakona o vodama propisano da oborinsku vodu može slobodno koristiti za svoja potrebe bez naknade, odnosno da ista predstavlja korist, a ne štetu. Sukladno svemu navedenom tuženik predlaže da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti.

3. U predmetu posl.br. P-753/17 donesena je presuda dana15. svibnja 2019. koja je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku posl.br. Gž-781/2019-2 od 8. prosinca 2021. te je predmet vraćen ovome sudu na ponovni postupak.

4. U ponovljenom postupku sud je izveo dokaz uvidom u isprave priložene u spisu predmeta, pročitao iskaze svjedoka CŠ, VŠ, ĐŠ, ĆŠ, LŠ i saslušao tužitelja kao stranku. Proveden je očevid na poljoprivrednim vještačenjem po vještaku inž. poljoprivrede Miroslavu Gerstneru te ponovljen očevid sa geodetskim vještakom Brankom Ćurićem, dipl.ing.geod.

5. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8 ZPP.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Predmet spora je kondemnatorni zahtjev tužitelja za vlasničko pravnu zaštitu tužbom zbog uznemiravanja, kojom traži da tuženik izvrši radove kojim će spriječiti dotok vode s državne ceste i njezino zadržavanje na nekretnini tužitelja, te zahtjev za zabranom daljnjeg uznemiravanja, kao i zahtjev da nekretninu tužitelja vrati u prvobitno stanje i naknadi tužitelju nastalu štetu.

8. Svoj zahtjev tužitelj temelji na činjenici da se voda sa državne ceste DC 43 [adresa] – čvor Ivanić Grad, slijeva na nekretnine u njegovom vlasništvu, čemu pridonosi i odvodni kanal, kojeg je tuženik iskopao na nekretninama tužitelja.

9. Nije sporno između stranaka da je tužitelj vlasnik nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 1345 m2, čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 4363 m2, čkbr. [katastarska čestica] oranica Španovac sa 8315 m2, kao što nije sporno niti to da se ista nekretnina nalazi uz državnu cestu DC 43 Đurđevac (D2)

– [adresa] – [adresa] – čvor Ivanić Grad (A3). Između stranaka nije sporno ni da sukladno odredbama članka 2. st. 1. t. 18. u svezi sa člankom 82. Zakonu o cestama i ovom državnom cestom upravlja, gradi ju, rekonstruira i održava tuženik.

10. U svome iskazu svjedok ĆŠ navodi da je njegova tvrtka bila izvođač radova po narudžbi tuženika na autobusnom ugibalištu. Ovo ugibalište nalazi se u [adresa]. Na ovom ugibalištu radili su i odvodnju odnosno produžetak cijevne odvodnje koja ide kroz cestu. Kanal su kopali u dužini od 15-20 metara po zamuljenom dijelu da ne bi voda stajala u cijevi. Do ovog zamuljenog dijela došlo je uslijed isteka vode iz cijevi. Moguće je da se radi o nekretnini tužitelja na kojoj je iskopan ovaj kanal. Kanal je iskopan u dubini od 50-60 cm. Po njegovoj ocjeni sam iskop ovoga kanala nije učinio nikakvu štetu jer je kanal već postojao samo je bio zamuljen. Za iskop ovog kanala nisu imali nikakvu posebnu dozvolu. Sve radove je izveo po nalogu Hrvatskih cesta te su mu oni te radove i platili. Na ovom dijelu nije bilo nikakvih nasada. Ne sjeća se kada su ovi radovi rađeni ali su rađeni negdje prije 7-8 godina.

11. Iz iskaza tužitelja kao stranke proizlazi kako je on posadio 1100 komada voćaka bresaka, nešto jabuka i nešto šljiva. Zbog vode koja plavi tu nekretninu i kod kiša se stvara jezero na istoj 600 komada bresaka odmah se posušilo iste godine. Sljedeće godine kupio je nove sadnice, ali i one su propale. Ukupno je kupio u prvom navratu 1100 sadnica, a slijedeće godine još 600 komada sadnica. Za tih 600 sadnica nema račun jer nije mislio da će mu to trebati. Kako su sve sadnice propale dao je LŠ da izmalčira, ali privatno njegovu nekretninu jer je dobio opomenu od komunalnog redara da ne održava nekretninu. Ni danas nema ništa posađeno na toj nekretnini jer ona nije upotrebljiva za sadnju bilo kakve poljoprivredne kulture. Prvotno je tražio od općine, grada pa u konačnosti i kod Hrvatskih cesta da se problem te vode riješi, ali kako je svatko od njih tvrdio da to nije njihova odgovornost morao je pokrenuti ovaj postupak. Prije 2015. godine na toj nekretnini nije bilo nikakvih kanala, ali nakon očevida unazad godinu dana ponovno je netko na njegovoj nekretnini napravio kanal tako da vode ima još više. Može reći da sada ima oko pola metra vode na njegovoj nekretnini. Nitko od tuženika niti bilo tko drugi nije od njega tražio dopuštenje da se na njegovoj nekretnini izvode radovi.

12. U svom nalazu i mišljenju poljoprivredni vještak inž. Miroslav Gerstner navodi da se poljoprivredno zemljište nalazi uz državnu cestu DC 43 Đurđevac (D2) [adresa] – [adresa]-čvor Ivanić Grad, a šteta na poljoprivrednom zemljištu očituje se od površinske vode koja dolazi ispod ceste i preljeva se u kanal dužine 25 metara što dodatno natapa zemljište koje se ne može održavati. Predmetna nekretnina u naravi je livada na kojoj se nalaze dvije sadnice breskve pa se samo na osnovu toga ne može procijeniti šteta na nasadu breskve radi čega štetu iskazuje kao izgubljenu dobit na livadi.

12.1. S obzirom na navedeno poljoprivredni vještak u svome nalazu i mišljenju navodi da se u tijeku jedne vegetacijske godine livada koristi za dvije košnje i ispašu. Izgubljenu dobit na livadi iskazuje kao sijeno, a prosječni prinos sijena na livadama na našem području iznosi 4,10 t/ha, što daje dobit od 600,00 kn/t.

12.2. Kako predmetne nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] oranica u Selu sa 1345 m2, čkbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 4363 m2, čkbr. [katastarska čestica] oranica Španovac sa 8315 m2, imaju ukupnu površinu od 14023 m2 ili 1,4023 ha prema izračunu poljoprivrednog vještaka proizlazi da godišnju dobit koju tužitelj gubi tj. šteta koju trpi iznosi 3.449,66 kn (4,10t x 1,4023 ha x 600 kn).

13. Zbog proteka vremena od davanja nalaza i mišljenja te izmijene cijena, dopunom nalaza i mišljenja od 30. studenog 2023. poljoprivredni vještak navodi da cijena sijena u rolo balama iznosi 25,00 eura. U toku jedne vegetacijske godine livada se koristi za dvije košnje i ispašu. Izgubljena dobit iskazana kao sijeno, prosječni prinos sijena na livadama na području suda iznosi 4,10 t/ha po cijeni po cijeni od 25,00 eura po bali (jedna bala cca 200 kg x 5 kom = 1,00 t). Ukupna cijena 125,00 eura. Izračun štete po jednom hektaru 4,10 t x 125,00 eura/t = 512,50 eura. Ukupna površina 1,4023 h x 512,50 eura = 718,67 eura. Procjena umanjene dobiti za površinu od 1,4023 ha iznosi 718,67 eura za jednu godinu.

13.1. Dopunom od 27.studenog 2024. vještak je iskazao da se cijena sijena u rolo balama kreće u intervalima od 25,00 do 30,00 u 2023. godini dok u 2024. iznosi 35,00 eura.

14. Geodetski vještak Branko Ćurić u svom nalazu i mišljenju navodi kako je izvršio identifikaciju i geodetsku izmjeru nekretnina upisanih u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 374 čhv. (1345 m2) – u naravi livada, kčbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 1213 čhv. (4363 m2) – u naravi livada, kčbr. [katastarska čestica] oranica Španovac sa 1 jutro 712 čhv. (8315 m2) – u naravi livada. Predmetne nekretnine čine jedan blok poljoprivrednog zemljišta koja je u naravi livada i nalaze se uz državnu cestu Čazma-Ivanić-Grad. U trenutku očevida padala je kiša i na terenu je bilo vidljivo kako se sva voda iz kanala slijeva na kčbr. [katastarska čestica], kojih je vlasnik tužitelj. Na skici lica mjesta plavom bojom naznačen je smjer slijevanja vode iz kanala koji se nalaze uz državnu cestu koja je u vlasništvu Hrvatskih cesta na nekretninu tužitelja. Jednim dijelom ugibalište za autobuse ulazi u nekretninu tužitelja, a što je i vidljivo na skici lica mjesta. Odvodni kanal prolazi iza ugibališta za autobuse i jednim dijelom nalazi se na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje su u vlasništvu i posjedu tužitelja. Poslije geodetske izmjere vještak je utvrdio kako službeni katastarski plan odgovara stvarnom stanju na terenu u granicama dozvoljenih odstupanja.

14.1. Iz ortofoto snimke iz 1968. godine i ortofoto snimke iz 2011. vidljivo da je kanal mijenjao tok u tome razdoblju. Između 1968 i 2011. nema ortofoto snimaka i ne može se točno utvrditi kada je kanal mijenjao tok i zbog kojih razloga. Kčbr. [katastarska čestica] je vlasništvo tuženika i na njoj se nalazi kanal i propust tako da vještak smatra da su kanal i propust također vlasništvo tuženika.

15. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka kao i dopune nalaza i mišljenja, jer su isti dani stručno, obrazloženo i argumentirano, a i stranke im nisu prigovarale. Sud je ocijenio i iskaze svjedoka i tužitelja kao istinite, jer su se međusobno nadopunjavali i nisu u suprotnosti sa dokumentacijom u spisu.

16. Odredba članka 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisuje da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (stavak 2.). Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete (stavak 3.).

17. Ovaj sud smatra da je tužitelj dokazao svoje vlasništvo spornih nekretnina, kao i konkretnu činjenicu uznemiravanja u izvršenju svojih vlasničkih ovlaštenja od strane tuženika, dok tuženik nije dokazao da ima pravo temeljem kojeg bi imao ovlasti poduzimati ono što uznemirava vlasnika.

18. Činjenica od kuda se voda ulijeva u kanal je odlučna činjenica za odluku u ovoj pravnoj stvari radi utvrđivanja radi li se o komunalnoj - vodnoj ili cestovnoj građevini.

19. Kako je razvidno iz nalaza i mišljenja odnosno orto foto snimki kanal uz cestu je između 1968. godine i 2011. godine rekonstruiran, na način da je je promijenjena trasa kanala, kao i da je izveden kanal okomito na cestu koji je priključen na kanal uz cestu i propust ispod ceste, preko kojeg propusta je poprečni kanal povezen i sa drugim kanalom uz cestu, a iz poprečnog kanala je očevidom utvrđeno da se voda izlijeva na tužiteljevo zemljište. Također je iz orto foto snimki razvidno da na zemljištu tužitelja između 1968. godine, pa sve do 2011. godine, koje godine je evidentirana promjena stanja na cesti nisu postojala nikakva stabla.

20. Po mišljenju ovoga suda prigovori tuženika nisu osnovani, jer se na konkretnu situaciju odvodnje oborinskih voda sa ceste kojom gospodari tuženik i pripadajuće infrastrukture primjenjuju odredbe o građenju na tuđem zemljištu (čl. 152.-157. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), budući da kanal kojim se odvodi atmosferska voda za javne ceste ne predstavlja građevinu, pa su i materijalno-pravni prigovori koji tuženik ističe u smislu primjene čl. 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U konkretnom slučaju tuženikova odgovornost proizlazi i iz činjenice odgovornosti za prekomjerne imisije (odredbe iz čl. 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), no prvenstveno temeljem obveza koje proizlaze iz odredbi Zakona o cestama i vezanih podzakonskih propisa.

21. Iz čl. 19. Zakona o javnim cestama proizlazi da se dio javne ceste koji prolazi kroz naselje održava kao sastavni dio te javne ceste, osim ukoliko se ne radi o sustavu za odvodnju kada je takav sustav dio mjesne kanalizacijske mreže i čišćenja javnih cesta (osim čišćenja snijega) Prema čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03,82/04, 178/04, 38/09 i 79/09) komunalne djelatnosti jesu i održavanje javnih površina a pod čime se podrazumijeva i održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu, te odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda pod čime se smatra odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda. Člankom 3. Zakona o javnim cestama propisano je što se smatra dijelovima javne ceste pa su to između ostalog i cestovni propusti. Naime, iz fotodokumentacije vještaka jasno je vidljivo da se iz kanala u dijelu koji se proteže okomito na prometnicu DC-43 preko nekretnine čk.br. 268/1 oborinske vode prelijevaju na cijelu livadu što dovodi do prevelike natopljenosti tla i posljedično onemogućuje bilo koji način kretanja tom površinom, a osobito kretanje poljoprivrednim strojevima koji bi bili potrebni za gospodarsko iskorištavanje površine. Sve navedeno bilo je jasno vidljivo i prilikom očevida na licu mjesta 16. siječnja 2023. godine zbog čega su navodi tuženika apsolutno neosnovani i neistiniti, a u što se i sud uvjerio očevidom na licu mjesta.

22. Prema prethodno citiranim odredbama, u konkretnom slučaju iz ni jednog provedenog dokaza tijekom postupka ne proizlazi da bi cestovni propusti bili dijelovi javne ceste koje održava jedinica lokalne samouprave, već isključivo tuženi. Na očevidu je sud osobno utvrdio da u odvodni kanal preko puta predmetne nekretnine pokraj ceste, gledajući u pravcu Zagreba, s tri strane utječe voda koja se ulijeva u cijev koja prolazi ispod ceste direktno-okomito na nekretninu tužitelja te dalje nastavlja teći cca sredinom nekretnine tužitelja kojim se putem radi kanal koji se pri kraju nekretnine pretvara u veliku lokvu pa je u svakom slučaju za održavanje propusta ispod ceste nadležan isključivo tuženi koji je i dužan sukladno prethodno navedenim propisima, građevine kojima upravlja izvesti tako da ne pogorša postojeći režim, u konkretnom slučaju prirodni režim (protok) odvodnje voda okolnog zemljišta, i da ne mijenja prirodni tok vode, a ne jedinica lokalne samouprave.

23. Ovaj sud smatra utvrđenim da je u vrijeme kada je cestovni propust bio izveden adekvatno (do rekonstrukcije) količina oborina i dotok vode iz sliva (potoka) nije bila relevantna, jer je isti mogao prihvatiti svu nadolazeću količinu, dok u ovom slučaju upravo zbog pogrešno izvedenog cestovnog propusta i ne pridržavanja tuženog citiranim zakonskim i podzakonskim aktima, to nije mogao.

24. Uzrok štete nije niti viša sila, obzirom je viša sila okolnost koja se nije mogla spriječiti, otkloniti ili izbjeći (čl. 263 ZOO- a), što znači da se mora raditi o vanjskom nepredvidivom i izvanrednom događaju koji se nije mogao otkloniti, spriječiti ni izbjeći, dok je u konkretnom slučaju tuženi izveo autobusno ugibalište (javnu cestu) na način da je cestovnim odvodom spriječio, pogoršao i narušio prirodno otjecanje oborinskih voda, dakle ne radi se o događaju koji se nije bez obzira na količinu padalina mogao spriječiti i izbjeći, a o čemu govori i nesporna činjenica da je raniji propust propuštao svaku količinu vode – jer do štetnog događaja nije bilo plavljenja nekretnina tužitelja.

25. Tvrdnja tuženika da tužitelju ne može pripadati naknada štete koja je nastala na nekretnini tužitelja nije osnovana kao i da je nastupila zastara potraživanja, jer šteta i dalje nastaje. Tijekom postupka sud smatra utvrđenim da je šteta nastajala i 5 godina prije podnošenja tužbe u ovom predmetu. To proizlazi iz provedenih dokaza, a posebno iz dokumentacije u spisu, iskaza svjedoka i tužitelja.

26. Kanal, u koji se nakuplja prekomjerna količina oborinske (otpadne vode) te tako uzrokuje predmetnu štetu u obimu kako je u svom izračunu izrazio poljoprivredni vještak, sam tužitelj navodi da je iskopan u srpnju 2015. godine, no svjedok ĆŠ, čija tvrtka je izvodila radove za tuženika i iskopala predmetni kanal navodi da su radovi na predmetnom autobusnom ugibalištu obavljeni prije sedam ili osam godina, a navodi da je kanal već i ranije postojao, samo je bio zamuljen, pa se iz toga može zaključiti da situacija kako ju je u svom nalazu i mišljenju obrazložio poljoprivredni vještak traje i dulje od 5 godina.

27. Kada se godišnja dobit od sijena sa predmetnih nekretnina obračunatih dopunom nalaza i mišljena poljoprivrednog vještaka od 30.11.2023. i dopunom od 27.studenog 2024. iz kojeg proizlazi da šteta za jednu godinu iznosi 718,67 eura pomnoži sa 5 godina počev za 2013. godinu pa zaključno sa 2017.dobije se da ukupni iznos od 3.593,35 eura. Nadalje za svaku godinu od 2018. pa do zaključno sa 2024. čini ukupni iznos od 9.043,26 eura, a što za tužitelja predstavlja izgubljenu korist u smislu odredbi članka 1089. Zakona o obveznim odnosima, tako da mu toliko pripada na ime naknade predmetne štete. Na taj iznos mu od dana donošenja ove presude do isplate, po ocjeni ovoga Suda, pripadaju i zatezne kamate jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti čiji ekvivalent utvrđen tek ovom presudom i to na osnovu dokaza izvedenih tijekom ovoga postupka. S obzirom na navedeno zatezne kamate su tužitelju i dosuđene za navedeni period i to po stopi određenoj u smislu odredbe članka 29. Zakona o obveznim odnosima.

28. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 u vezi čl. 155 ZPP.

29. Tužitelj je potraživao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 6.192,35 eura, uvećano za zatezne kamate od presuđenja do isplate.

29.1. Tužitelju je kao nužan i opravdan priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 5.834,71 eura, uvećano za zatezne kamate od presuđenja do isplate, a sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 03. srpnja 2017. u iznosu od 200,00 eura, troška zastupanja na ročištu dana 05. srpnja 2017. u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 01. kolovoza 2017. u iznosu od 50,00 eura, troška sastava podneska od 18. listopada 2017. u iznosu od 50,00 eura, troška zastupanja na ročištu 15. studenog 2017. u iznosu od 200,00 eura, troška zastupanja na očevidu 04. srpnja 2018. u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 14. siječnja 2019. u iznosu od 100,00 eura, troška zastupanja na ročištu 03. travnja 2019. u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 31. svibnja 2019. u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 01. ožujka 2022. u iznosu od 200,00 eura, troška zastupanja na ročištu 02. ožujka 2022. u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 15. ožujka 2022. u iznosu od 50,00 eura, troška zastupanja na očevidu 16. siječnja 2023. u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 27. veljače 2023. u iznosu od 200,00 eura, sastava dvaju podnesaka od 26. travnja 2023. svaki u iznosu od 100,00 eura, troška sastava podneska od 18. svibnja 2023. u iznosu od 100,00 eura, troška sastava podneska od 06. prosinca 2023. u iznosu od 100,00 eura, troška sastava podneska od 30. siječnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 20. veljače 2024. u iznosu od 100,00 eura, troška zastupanja na ročištu 15. svibnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, troška zastupanja na ročištu 18. rujna 2024. u iznosu od 200,00 eura, troška zastupanja na ročištu 22. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura, troška sastava podneska od 19. prosinca 2024. u iznosu od 100,00 eura, troška zastupanja na ročištu radi objave presude u iznosu od 100,00 eura sve uvećano za pripadajući PDV 25%, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje: Tarifa), zatim troška sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 284,03 eura, te troškova provođenja očevida i vještačenja u ukupnom iznosu od 738,18 eura, sve kako je navedeno u toč. IV. izreke ove presude.

29.2. Tužitelju nije priznat trošak sastava obrazloženih podnesaka od 18. svibnja 2023. i od 30. siječnja 2024., u zatraženom punom iznosu od 200,00 eura, jer na iste valja primijeniti Tbr. 8 toč. 3 Tarife. Tužitelju nije priznata razlika između zatraženog iznosa vještačenja od 845,82 eura, već iznos koji je utrošen, a to je 738,18 eura, dok je ostatak neutrošenog predujma vraćen tužitelju; sve kako je navedeno u toč. V. izreke presude.

30. Svi parnični troškovi priznati strankama bili su u smislu čl. 155 st. 1 ZPP potrebni za vođenje ove parnice, a odmjereni su u granicama postavljenih određenih zahtjeva stranaka za naknadom parničnih troškova, te u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakona o sudskim pristojbama, te u skladu sa vrijednošću predmeta spora važećoj u vrijeme poduzimanja svake pojedine parnične radnje.

31. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Čazmi, 06. ožujka 2025.

Sutkinja:

Alma Horvatinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda.

R J E Š E N J E

I.

Presuda nepravomoćna.

II.

Dna presudu:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

III.

Vidi upisnik "P"

IV.

Kal. 15 dana.

U Čazmi, 06. ožujka 2025.