Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: R1-214/2017-76

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po Ivici Marinoviću, u izvanparničnom predmetu predlagateljice KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sanji Miličević, odvjetnici u Zadru, protiv predloženice LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, po provedenom postupku, dana 6. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Suvlasnička zajednica nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], U mjestu, površine 486 m2, od toga dvorište površine 360 m2 i kuća površine 126 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj je predlagateljica upisana kao suvlasnica za suvlasnički dio 1/2 dijela, a protustranka za suvlasnički dio od 1/2 dijela, razvrgava se:

c i v i l n o m  d i o b o m

na način da se navedena nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli razmjerno navedenim suvlasničkim dijelovima.

II. Utvrđuje se da je predlagateljica povukla prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

III. Nalaže se protustranci LC da na ime troškova ovog postupka isplati predlagateljici KC iznos od 411,44 EUR, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev predlagateljice za naknadom troška postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.1. Predlagateljica KC podnijela je 25. srpnja 2017. prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina na čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja da u naravi predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište površine 460 m2, a predlagateljica i protustranka da su suvlasnice te nekretnine. Predlagateljica predlaže da se suvlasnička zajednica razvrgne civilnom diobom jer da geometrijska dioba te nekretnine nije moguća bez da se znatno umanji njezina vrijednost, to iz razloga jer prema propisanim urbanističko planskim uvjetima za građenje površina građevinske parcele mora imati minimalno 400 m2.

1.2. Predlagateljica je u spis dana 7. ožujka 2018. dostavila podnesak u kojem navodi da proširuje prijedlog na način da se predlaže sudu razvrgnuti suvlasničku zajednicu i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to fizičkom diobom sukladno postojećem stanju kako je to opisano u priležećem elaboratu etažiranja stambene zgrade i to na način da predlagateljici u odvojeni fizički posjed i vlasništvo pripadne prizemlje (etažna jedinica 1 i etažna jedinica 02), a protustranci da u odvojeni fizički posjed i vlasništvo kat (etažna jedinica 04 i etažna jedinica 05), dok bi u zajedničkom nepodijeljenom vlasništvu ostali nestambeni tavan, predprostor u prizemlju i predprostor na katu.

1.3. Predlagateljica u podnesku zaprimljenom u spis 30. kolovoza 2018. u bitnome navodi da neosnovano protustranka tvrdi da je zahtjev za razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništava zakonski neutemeljen jer da etažiranje nije moguće provesti bez sporazuma svih suvlasnika jer je sudska praksa odavno zauzela suprotan stav po kojem je moguće uspostaviti etažno vlasništvo u sudskom postupku bez suglasnosti svih suvlasnika pod uvjetima iz čl. 73. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Predlagateljica navodi da je dostavila potvrdu nadležnog upravnog tijela od 12. lipnja 2017. iz koje da je razvidno da je to tijelo potvrdilo da svi posebni dijelovi predmetne zgrade predstavljaju svaku za sebe samostalnu uporabnu cjelinu.

1.4. Predlagateljica je na ročištu održanom 26. rujna 2018. ustrajala kod zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice i to na način da se stambena zgrada podijeli horizontalno, odnosno uspostavom etažnog vlasništva.

2.1. Protustranka LC u spis je 31. srpnja 2018. dostavila podnesak u kojem je u odnosu na prijedlog razvrgnuća uspostavom etažnog vlasništva u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navela da je zakonski neutemeljen, a da je prijedlog za razvrgnuće civilnom diobom u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neosnovan, jer da je u odnosu na tu česticu moguća geometrijska dioba bez da se umanji njena vrijednost. U odnosu na razvrgnuće suvlasništva u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protustranka u bitnome navodi da nije moguće razvrgnuti suvlasništvo uspostavom etažnog vlasništva u smislu da to razvrgnuće može provesti sud, već da se tu može raditi o sporazumu stranaka umjesto diobe kako bi to proizlazilo iz čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, uz napomenu da etažiranje nije istovjetno geometrijskoj diobi, a tome još da je sukladno čl. 73. st. 3. prije navedenog Zakona propisano kako se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina, dok predlagateljica nije dostavila takav dokaz u spis.

3. U ovoj pravnoj stvari je 28. ožujka 2019. održan uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke ŠC i vještaka geometra VC. Predlagateljica je na licu mjesta u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predložila uspostavu etažnog vlasništva na način da se zgrada podijeli horizontalno, a isto tako da se podijeli i dvorište, odnosno da se pored horizontalne diobe kuće na način kako je stranke i posjeduju u smislu da je prizemlje u posjedu predlagateljice, a kat u posjedu protustranke, da u odnosu na dvorište te nekretnine da vrtlić koji se nalazi ispred same kuće pripadne predlagateljici i to počevši od ruba staze prema vrtu pa iza kuće do međe u površini koja bi odgovarala polovici ukupne kvadrature, a u odnosu na tavan i potkrovlje predlagateljica predlaže da se podijele po pola. Protustranka je na licu mjesta navela da se protivi prijedlogu predlagateljice da se dvorište podijeli na način kako to predlaže ista, odnosno protustranka smatra da u konkretnom slučaju u odnosu na dvorište može egzistirati samo idealno suvlasništvo.

4.1. Vještak građevinske struke ŠC u spis je dana 10. lipnja 2019. dostavio svoj nalaz i mišljenje (ls 68-84) u kojem je između ostalog u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naveo da je uvidom u postojeće stanje na terenu utvrdio da se radi o nekretnini koja je legalno izgrađena, a sastoji se od prizemlja sa dva stana S1 (ukupne korisne površine 74,34 m2) i S2 (ukupne korisne površine 19,10 m2) te prvog kata sa dva stana S3 (ukupne korisne površine 67,44 m2) i S4 (ukupne korisne površine 20,24 m2) s tim da u odnosu na kat navodi da se isti još sastoji i od podesta i stubišta ukupne korisne površine od 12,80 m2, odnosno da ukupna korisna površina te kuće katnice iznosi 195,82 m2. Vještak potom navodi da je moguća geometrijska dioba između stranaka obzirom na suvlasničke udjele i stanje izgrađenosti stambene zgrade na građevnoj parceli te ukupnu korisnu površinu, tako da:

- predlagateljici KC na ime njenog suvlasništva od 1/2 dijela pripadne prizemlje i to kao prva etaža "E1": stan oznake S1 što čini 38/100 dijela ukupne korisne površine kuće, te druga etaža "E2": stan oznake S2 što čini 10/100 dijela ukupne korisne površine kuće, a da je pripadak stanovima S1 i S2 zapadni dio dvorišta površine 165 m2 obojan plavom bojom na kojem su predviđena dva parkirališna mjesta, s tim da je zajednička komunikacija za stanove S1, S2 i S4 hodnik u prizemlju korisne površine 1,90 m2 što iznosi 1/100 dijela korisne površine kuće, dok je zajednički prilaz sa javnoprometne površine ka pojedinim etažnim cjelinama predviđen od ulice u širini 2,00 m, površine 30 m2 (sve prikazano na tlocrtu prizemlja sa ls 76 i situaciji sa ls 78),

- protustranci LC na ime njenog suvlasništva od 1/2 dijela pripadne prvi kat kuće i to: stan oznake S3 što čini 34/100 dijela ukupne korisne površine kuće, te stan oznake S4 što čini 10/100 dijela ukupne korisne površine kuće, a da je pripadak stanovima S3 i S4 istočni dio dvorišta površine 165 m2 obojan crvenom bojom na kojem su predviđena dva parkirališna mjesta, s tim da je zajednička komunikacija za stanove S1, S2 i S4 hodnik u prizemlju korisne površine 1,90 m2 što iznosi 1/100 dijela korisne površine kuće, a da je zajednička komunikacija za stavove S3 i S4 stubište za kat sa podestom hodnik u prizemlju korisne površine 12,80 m2 što iznosi 7/100 dijela korisne površine kuće, dok je zajednički prilaz sa javnoprometne površine ka pojedinim etažnim cjelinama predviđen od ulice u širini 2,00 m, površine 30 m2 (sve prikazano na tlocrtu kata sa ls 77 i situaciji sa ls 78).

4.2. Vještak građevinske struke ŠC u spis je dana 29. kolovoza 2019. dostavio očitovanje u kojem u odnosu na navode predlagateljice ističe da se dioba potkrovlja ne može izvršiti jer ono se sa tehničkog aspekta smatra zajedničkim elementom zgrade i zajednički se održava od strane etažnih vlasnika, proporcionalno udjelu u zgradi.

4.3. Vještak građevinske struke ŠC u spis je dana 20. veljače 2020. dostavio dopunu svog nalaza i mišljenja (ls 112-125) u kojem između ostalog navodi da je moguća geometrijska dioba između stranaka obzirom na suvlasničke udjele tako da:

- predlagateljici KC na ime njenog suvlasništva od 1/2 dijela pripadne prizemlje i to kao prva etaža "E1": stan oznake S1 korisne površine 74,34 m2 i čini samostalnu uporabnu cjelinu koji je trajno i nedjeljivo povezan sa suvlasničkim omjerom od 200/486 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na tlocrtu prizemlja kuće obojen plavom bojom) i pripadak kojem stanu je parkirno mjesto P1 površine 12,50 m2, s tim da je zajednička komunikacija za stanove S1, S3 i S4 hodnik u prizemlju korisne površine 1,90 m2, dok zemljište oko kuće služi redovnoj uporabi zgrade, te druga etaža "E2": stan oznake S2 korisne površine 19,10 m2 i čini samostalnu uporabnu cjelinu koji je trajno i nedjeljivo povezan sa suvlasničkim omjerom od 51/486 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na tlocrtu prizemlja kuće obojen crvenom bojom) i pripadak kojem stanu je parkirno mjesto P2 površine 12,50 m2, dok zemljište oko kuće služi redovnoj uporabi zgrade (sve prikazano na tlocrtu prizemlja sa ls 123 i situaciji sa ls 125),

- protustranci LC na ime njenog suvlasništva od 1/2 dijela pripadne prvi kat kuće i to kao treća etaža "E3": stan oznake S3 korisne površine 67,44 m2 i čini samostalnu uporabnu cjelinu koji je trajno i nedjeljivo povezan sa suvlasničkim omjerom od 181/486 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na tlocrtu prizemlja kuće obojen narančastom bojom) i pripadak kojem stanu je parkirno mjesto P3 površine 12,50 m2, s tim da je zajednička komunikacija za stanove S1, S3 i S4 hodnik u prizemlju korisne površine 1,90 m2 i stubište sa podestom korisne površine 12,80 m2, dok zemljište oko kuće služi redovnoj uporabi zgrade, te četvrta etaža "E4": stan oznake S4 korisne površine 20,24 m2 i čini samostalnu uporabnu cjelinu koji je trajno i nedjeljivo povezan sa suvlasničkim omjerom od 54/486 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na tlocrtu kata kuće obojen crvenom bojom, uz napomenu suda da je građevinski vještak očitom omaškom u tekstualnom dijelu na ls 121 naveo da bi se radilo na tlocrtu prizemlja kuće obojen crvenom bojom) i pripadak kojem stanu je parkirno mjesto P4 površine 12,50 m2, dok zemljište oko kuće služi redovnoj uporabi zgrade (sve prikazano na tlocrtu kata sa ls 124 i situaciji sa ls 125).

4.4. Vještak građevinske struke ŠC u spis je dana 17. svibnja 2021. dostavio drugu dopunu svog nalaza i mišljenja (ls 164-166, s tim da je ta druga dopuna datirana sa 12. svibnja 2020.) u kojoj se očitovao na primjedbe predlagateljice i protustranke, a u privitku je dostavio i situaciju kuće i dvorišta na kojoj da je ispravljena tiskarska greška na plavoj šrafuri dvorišta.

5.1. Predlagateljica je nakon zaprimanja nalaza i mišljenja građevinskog vještaka u spis dana 31. srpnja 2019. dostavila podnesak u kojem je u bitnome navela da je ona suglasna sa prijedlogom da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dijeli fizički, no predlaže da vještak dopuni nalaz i mišljenje i to na način da se tako prikaže i dioba tavana. Predlagateljica prigovara dijelu nalaza i mišljenja da se kao zajednički dio odredi prilaz u površini od 30 m2, šrafirano zelenom bojom, jer da se prema postojećem stanju radi o površini širine od 140 cm u dužini ceste do ulaznih vrata pa da nije potrebno taj prostoj proširivati, a također da se protivi da dio te čestice šrafiran rozom bojom (koji u naravi predstavlja dio terase koji pripada stanu S2 na kojem se nalazi suncobran, stolovi i stolice zajedno sa stablom) pripadne protustranici jer da bi to bilo protivno postojećem načinu korištenja.

5.2. Predlagateljica je u spis 22. siječnja 2020. dostavila podnesak u kojem je u bitnome navela da je vještak građevinske struke u svome očitovanju samo djelomično otklonio istaknute prigovore glede diobe tavana te predlagateljica dodatno primjećuje da je vještakov nalaz i mišljenje protivan potvrdi nadležnog upravnog tijela i elaboratu etažiranja kao njezinom sastavnom dijelu, i to u dijelu gdje se ne podudaraju korisne površine stanova S1 i S3 te da je vještak pogrešno izračunao suvlasničke udjele u odnosu na stanove S1, S2, S3 i S4 te vještak četiri parkirna mjesta nije priključio etažnim jedinicama kao njihov sastavni dio tako da svaka etažna jedinica dobije u svoj sastav po jedno parkirno mjesto. U odnosu na zajedničke dijelove zgrade koje je vještak utvrdio u prizemlju i na katu predlagateljica smatra da je vještak pogrešno utvrdio posebne suvlasničke udjele za iste, jer da zajednički dijelovi zgrade trebaju ostati zajedničkim, u nepodijeljenom vlasništvu, a ne u suvlasništvu. Nadalje u svome podnesku predlagateljica ukazuje da je ona zatražila razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva zbog čega je sud ovdje dužan primijeniti odredbe čl. 50. i čl. 53. ZV, tj. odredbe glave četiri ZV kojom je regulirano vlasništvo posebnih dijelove nekretnine, a što znači da će sud u svojoj odluci morati navesti sve pojedinačne i fizičke dijelove zgrade koji sukladno izdanoj potvrdi predstavljaju samostalne uporabne cjeline prikladne za samostalno izvršavanje suvlasničkih ovlasti i u konkretnom slučaju bi to bili stanovi S1, S2, S3 i S4, pa je potrebno da vještak po izradi etažnog elaborata vodi računa o odredbi čl. 73. st. 3. ZV.

5.3. Predlagateljica je u spis 19. listopada 2020. dostavila podnesak u kojem je u odnosu na dopunu nalaza i mišljenja građevinskog vještaka prigovarala u bitnome da je isti netočno prikazao smještaj septičkih jama na terenu, da predložene pozicije parkirnih mjesta u dvorištu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu moguće iz razloga jer se tu nalaze betonski plato i prilaz glavnom ulazu u kuću te da je vještak propustio naznačiti koji bi se dijelovi dvorišta mogli označiti kao pripadci samostalnih uporabnih cjelina S1, S2, S3 i S4 za slučaj diobe samog dvorišta.

5.4. Predlagateljica je u spis 3. kolovoza 2021. dostavila podnesak u kojem je navela da povlači prijedlog za razvrgnuće na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti. U odnosu na drugu dopunu nalaza i mišljenja građevinskog vještaka predlagateljica navodi da se u potpunosti slaže sa prijedlogom dvorišta kojeg je vještak predložio još 10. lipnja 2019., osim ako protustranka nema bolje rješenje podjele dvorišta, s tim da predlagateljica inzistira na podjeli jer u praksi zajedničko korištenje dvorišta ne funkcionira.

5.5. Predlagateljica je na ročištu održanom 3. rujna 2021. navela da povlači navedena tri prijedloga diobe te da ostaje kod prijedloga sukladno zadnjoj skici vještaka.

5.6. Predlagateljica je na ročištu održanom 5. lipnja 2024. navela da u cijelosti ostaje kod prijedloga diobe predmetne nekretnine sukladno nalazu i mišljenju vještaka od 12. svibnja 2020., a što da je zaprimljeno u spis prema pečatu primitka 17. svibnja 2021. Na istom ročištu je predlagateljica po svojoj punomoćnici osporavala navode protustranke po kojima nije dopušten prijedlog diobe dvorišta sa označenim parkirnim mjestima obzirom na čl. 36. i čl. 128. Odluke o prostornom planu uređenja Grada Biograda na Moru (iz koje da proizlazi da se parkirališnim mjestima ne može pristupati direktno sa prometne površine, odnosno da bi obzirom na dvije jedinice za stanovanje te dva apartmana za tu zgradu trebalo osigurati minimalno šest parkirnih mjesta) posebice kraj činjenice da su stranke za predmetnu nekretninu ishodovale pravomoćni akt o građenju. Predlagateljica ukazuje da se ovdje radi o fizičkoj diobi nekretnine uspostavom etažnog vlasništva na način da se odrede samostalne uporabne cjeline koje će biti povezane sa suvlasništvom zgrade pri čemu da je apsolutno nebitno kako će koja od stranaka na svome dijelu dvorišta formirati parkirna mjesta, a sve ako sud i usvoji prigovore da ovdje nije moguća fizička dioba, da će tada sud odrediti civilnu diobu. Predlagateljica je na tome ročištu navela da su stranke već podijelile "zajedničko dvorište" i to fizički na način da je protustranka sagradila ogradni zid kojim je odvojila dio dvorišta.

6.1. Protustranka je nakon zaprimanja nalaza i mišljenja građevinskog vještaka u spis dana 30. srpnja 2019. dostavila podnesak u kojem je u bitnome navela da se protivi da predlagateljici pripadne zapadni dio dvorišta površine 165 m2 i obojan plavnom bojom na kojem su predviđena dva parkirališna mjesta jer da se na tome dijelu uz točku B nalazi septička jama koja direktno služi etaži u vlasništvu protustranke pa bi bilo nelogično da predlagateljica bude vlasnica navedenog dijela, a ne protustranka, a isto tako da parkirna mjesta kako ih je vještak prikazao na skici ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu niti su tako pozicionirani, jer mjesto gdje je vještak označio parkirana mjesta P1 i P2 predstavlja vrt.

6.2. Protustranka je nakon zaprimanja dopune nalaza i mišljenja građevinskog vještaka u spis dana 1. listopada 2020. dostavila podnesak u kojem navodi da nije suglasna sa dopunom i to u dijelu gdje je naznačena pozicija septičke jame SJ-1 u priležećoj situaciji (jer da se ista u cijelosti nalazi na čest. zem. [katastarska čestica], odnosno ista se ne nalazi na dijelu čest. zem. [katastarska čestica]), te je prigovarano na navode vještaka glede toga što u naravi predstavlja stan oznake S3 te u odnosu na stan označen kao S4 u smislu što bi bila njegova korisna površina.

6.3. Protustranka je nakon zaprimanja druge dopune nalaza i mišljenja građevinskog vještaka u spis dana 1. lipnja 2021. dostavila podnesak u kojem navodi da nije u cijelosti suglasna sa tom drugom dopunom, pritom u odnosu na podjelu/korištenje dvorišta i dalje predlaže da dvorište ostane kao zajednička funkcionalna cjelina, a u tom slučaju da je i parkirna mjesta suvišno ucrtavati i predlagati jer oba suvlasnika imaju ista prava i iste udjele.

6.4. Protustranka je na ročištu održanom 3. rujna 2021. navela da se ne protivi predlagateljičinom povlačenju prijedloga za razvrgnuće zajednice na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok u odnosu na prijedlog podjele dvorišta te korištenje parkirnih mjesta ističe da ostaje kod svih ranije iznesenih navoda, odnosno protivi se prijedlogu podjele dvorišta po skici građevinskog vještaka od 20. svibnja 2020. ukazujući da je građevinski vještak na ročištu od 11. veljače 2020. istaknuo da bi dvorište mogla ostati zajednička funkcionalna cjelina, a da nisu uređena parkirna mjesta jer nisu zadovoljeni uvjeti iz ZV da bi došlo do takve podjele.

6.5. Protustranka je na ročištu održanom 5. lipnja 2024. navela da ostaje kod svih istaknutih navoda i prigovora te je ukazivala da nije dopušten prijedlog diobe dvorišta sa označenim parkirnim mjestima obzirom na čl. 36. i čl. 128. Odluke o prostornom planu uređenja Grada [adresa] (iz koje da proizlazi da se parkirališnim mjestima ne može pristupati direktno sa prometne površine, odnosno da bi obzirom na dvije jedinice za stanovanje te dva apartmana za tu zgradu trebalo osigurati minimalno šest parkirnih mjesta). Protustranka i dalje ustraje u prijedlogu da dvorište ostane zajednička funkcionalna cjelina u kojem je slučaju parkirna mjesta suvišno ucrtavati. U odnosu na podizanje zida na dvorištu kako to navodi predlagateljica, protustranka po svojoj punomoćnici ističe da nije točno da bi zid bio podignut i time fizički bilo odvojeno korištenje dvorišta.

7. Obzirom je predlagateljica u podnesku od 3. kolovoza 2021. navela da u cijelosti povlači prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na što je protustranka na ročištu održanom 3. rujna 2021. navela da se ne protivi tome povlačenju, valjalo je odgovarajućom primjenom odrede iz čl. 193. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

8. Ovome je sudu stoga u ovom izvanparničnom postupku preostalo odlučiti o prijedlogu predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i to u naravi kao dvorište površine 360 m2 i kuća površine 126 m2, ukupna površina 486 m2 i to kao vlasništvo predlagateljice i protustranke svake za 1/2 dijela. Glede prije navedene nekretnine ovaj sud iz stanja spisa zaključuje da se među samim strankama ne ukazuje spornim da bi po prijedlogu za razvrgnuće predlagateljici KC pripalo u zasebno vlasništvo prizemlje te kuće (napomena suda: kuća se sastoji od prizemlja i prvog kata) i u kojem prizemlju se nalaze dva zasebna stana koja su u nalazu i mišljenju građevinskog vještaka ŠC označeni kao stanovi S1 i S2, dok bi protustranci LC pripalo u zasebno vlasništvo prvi kat kuće gdje se također nalaze dva zasebna stana koja su u nalazu i mišljenju građevinskog vještaka ŠC označeni kao stanovi S3 i S4, a da bi pritom svaki od ta četiri stana predstavljao zasebnu etažnu jedinicu, dok nasuprot tome među stranka postoji očito nesuglasje glede diobe zajedničkog dvorišta, pa tako predlagateljica predlaže da se njihovo suvlasništvo na dvorištu razvrgne na način da se formiraju četiri zasebna parkirna mjesta te bi svaki od tih parkirnih mjesta bio povezan kao pripadak svakog točno određenog stana u toj zgradi, a protustranka predlaže da cijelo dvorište i dalje ostane u zajedničkom, nepodijeljenom vlasništvu između stranaka. Stoga će se sud u daljnjem tijeku obrazloženja ove odluke osvrnuti na zakonske odredbe koje reguliraju pitanja diobe suvlasničke zajednice nekretnine.

9. Odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva, iz stavka 2. te odredbe proizlazi da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

10. Prema odredbi čl. 48. st. 2. ZV, pravo na razvrgnuće ostvarit će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili sudskim putem (sudsko razvrgnuće), ako što drugo nije zakonom određeno.

11. Nadalje je za ukazati da se sudsko razvrgnuće provodi u izvanparničnom postupku, a u konkretnom slučaju obzirom na vrijeme zaprimanja prijedloga za razvrgnuće isto se provodi temeljem pravnog pravila iz čl. 267. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Sl. novine od 1. VII 1934. broj 175-XLV, dalje ZSVP) ako među suvlasnicima nema spora: 1. o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine u pogledu aktive i pasive i 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

12. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, iz stavka 2. te odredbe proizlazi da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, dok iz stavka 4. te odredbe proizlazi da ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

13. Što se tiče uspostave etažnog vlasništva na nekoj nekretnini ukazuje se je odredbom čl. 67. st. 1. ZV propisano da vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija, iz st. 3. te odredbe proizlazi da se uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, iz st. 4. te odredbe proizlazi da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti na neki dio kao tome sporedan, da on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio, dok iz st. 6. te odredbe proizlazi da vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički.

14. Prema odredbi čl. 71. st. 1. ZV proizlazi da će se vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, ta ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

15. Prema odredbi čl. 72. st. 1. ZV proizlazi da se vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine.

16. Prema odredbi čl. 73. st. 1. ZV proizlazi da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine, iz st. 2. te odredbe proizlazi da niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela, dok iz st. 3. te odredbe proizlazi da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina, a potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

17. Imajući u vidu stanje ovog spisa stajalište je ovog suda da u konkretnoj pravnoj stvari nisu ispunjeni uvjeti da se razvrgnuće suvlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provede uspostavom etažnog vlasništva na način kako je to konačno predlagala predlagateljica na ročištu održanom 3. rujna 2021. i to na način kako je to vještak građevinske struke ŠC prikazao na njegovoj dopuni nalaza i mišljenja od 18. veljače 2020. (ls 112-125) i na njegovoj drugoj dopuni zaprimljenoj 17. svibnja 2021. (ls 164-166), a sve kako je u naravi prikazano na skicama sa ls 123, 124 i 166. Naime, prethodno je ukazano da iz čl. 73. st. 3. ZV izričito proizlazi da se etažno vlasništvo ne može uspostaviti dok nadležno upravno tijelo ne potvrdi da je određeni stan u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina, dok nasuprot tome takva potvrda (i koja bi se izrijekom odnosila na etažne jedinice na način kako su iste prikazane u nalazu i mišljenju građevinskog vještaka ŠC sa ls 112-125 i 164-166) ne prileži u predmetnom spisu. Doduše, u spisu na ls 35-36 prileži potvrda upravnog tijela od 12. lipnja 2017. koja se odnosi na kuću izgrađenu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], no sadržaj te potvrde nije suglasan sa sadržajem nalaza i mišljenja građevinskog vještaka ŠC sa ls 112-125 i 164-166, kako u označavanju zasebnih etažnih jedinica tako niti u označavanju površine svake od zasebnih etažnih jedinica.

18. Slijedeća je zadaća ovog suda, a obzirom on smatra da iz prije navedenih razloga nisu ispunjeni uvjeti za razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva, odrediti se glede toga da li se to sulvasništvo na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može razvrgnuti na neki od načina koje je zakonodavac predvidio u odredbi čl. 50. ZV, odnosno sporazumom stranka, isplatom jedne od stranaka od strane druge stranke, geometrijskom diobom ili zaključno civilnim razvrgnućem prodajom te nekretnine na javnoj dražbi. Razvidno je ovdje da između predlagateljice i protustranke ne postoji sporazum o razvrgnuću suvlasništva na predmetnoj nekretnini, a niti postoji pravni posao temeljem kojeg bi neka od stranaka u ovoj pravnoj stvari isplatom druge stranke postigla razvrgnuće suvlasništva.

19. Nastavno na zaključivanje suda iz prethodnih odlomaka obrazloženja, proizlazi njegovo daljnje stajalište da u konkretnoj pravnoj stvari nije moguće provesti razvrgnuće niti geometrijskom diobom. Naime, za ukazati je da su recentna sudska praksa kao i relevantna pravna znanost zauzeli stav da kada se neka konkretna nekretnina dijeli fizički, odnosno geometrijski, da je posljedica takve diobe ta da moraju moći nastati novoformirane čestice od kojih će svaka od njih pripasti pojedinom suvlasniku u skladu s provedenim parcelacijskim elaboratom i to tako da se odluka može provesti u zemljišnim knjigama. Međutim, razvidno je da u konkretnoj pravnoj stvari ne postoji takav parcelacijski elaborat, no neovisno o tome ovaj sud smatra da konkretnom slučaju geometrijska dioba nije niti moguća. Sud ukazuje na potonje jer posljedica geometrijske diobe mora biti nastanak novoformiranih čestica, u konkretnom slučaju bi to obzirom na suvlasničke udjele trebale nastati dvije nove čestice, i to pod uvjetom da je prema važećem urbanističkom planu to uopće moguće, no obzirom predmetna kuća nije tzv. dvojni objekt koji bi se mogao vertikalno podijeliti, već je ista u naravi takva da jedna stranka drži prizemlje, a druga prvi kat te kuće, što sve ovome sudu govori, neovisno o nepostojanju parcelacijskog elaborata, da kraj takvog stanja stvari diobu nije moguće provesti niti geometrijski.

20. Zaključno, a kako sud slijedom svega prethodnog iznijetog smatra da u konkretnoj situaciji nije moguće razvrgnuti suvlasništvo stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bilo uspostavom etažnog vlasništva, bilo sporazumom ili na način da jedna stranka isplati drugu, potom niti geometrijskom diobom, za ukazati je da je jedini preostali način razvrgnuća suvlasništva neke nekretnine onaj naveden u čl. 50. st. 4. ZV i to u vidu prodaje nekretnine na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a da se pritom dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Naime, obzirom ovaj sud zaključuje da predlagateljica u dosadašnjem tijeku postupka nije isključila mogućnost civilne diobe, ovo obzirom je ista po svojoj punomoćnici na ročištu održanom 5. lipnja 2024. navela da ukoliko sud usvoji prigovore po kojima u ovoj pravnoj stvari nije moguća fizička dioba nekretnine, da će tada sud odrediti civilnu diobu, ovaj sud je imajući u vidu sve prije navedeno odredio upravo tu vrstu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odnosno određeno je civilno razvrgnuće suvlasništva, radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja. Podredno ovaj sud želi primijetiti da ukoliko ovdje predmetna odluka postane pravomoćna, da to ne znači da će se automatizmom provesti postupak prodaje te nekretnine na javnoj dražbi, naime, eventualna inicijativa u tome pravcu može doći samo od strane samih stranaka, dakle ne i od strane suda.

18.1. Predlagateljica je po svoj punomoćnici na ročištu održanom 3. rujna 2021. popisala trošak u iznosu od 7.000,00 kuna za vještačenje i iznos od 100,00 kuna za sudske pristojbe, dok je na istom ročištu protustranka po svojoj punomoćnici popisala trošak za dopunu vještačenja od 800,00 kuna.

18.2. Što se tiče odluke suda glede troškova ovog izvanparničnog postupka za napomenuti je da obzirom je predmetni prijedlog za razvrgnuće predan sudu 25. srpnja 2017. da se na isti ne primjenjuje Zakon o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023, dalje ZIP) jer je isti stupio na snagu 10. lipnja 2023., što bi značilo da će se sukladno odredbi čl. 119. st. 1. ZIP postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ZIP, dovršiti prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi, odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ZIP. Prije navedeno bi značilo da se glede troška u postupcima ovakve vrste koji su pokrenuti prije 10. lipnja 2023. odlučuje temeljem pravnih pravila ZSVP prema kojima troškovi oko zastupanja (misli se na odvjetničke troškove) padaju na zastupanoga. Međutim, što se tiče ostalih troškova, prije svega sudske pristojbe, te troška provođenja uviđaja na licu mjesta uz sudjelovenja vještaka građevinske struke i vještaka geodeta, tj. troškova vještačenja, o istome sud odlučuje temeljem odredbe čl. 54. ZV koja propisuje da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drukčije. Predlagateljica KC predujmila je tijekom ovog postupka ukupan iznos od 7.000,00 kuna, odnosno primjenjujući na taj iznos fiksni tečaj konverzije od 7,53450 dođe se od iznosa od 929,06 EUR na ime troška vještačenja. Protustranka LC je tijekom postupka predujmila iznos od 800,00 kuna, odnosno primjenjujući na taj iznos fiksni tečaj konverzije od 7,53450 dođe se od iznosa od 106,18 EUR. Potonje iznose sukladno čl. 54. ZV valja razmjerno rasporediti na stranke ovog postupka prema njihovim suvlasničkim udjelima na predmetu postupka, što bi posljedično značilo da je u ovome dijelu predlagateljica bila dužna snositi samo trošak do iznosa od 464,53 EUR (1/2 od 929,06 EUR), dok bi protustranka bila dužna snositi trošak od 53,09 EUR (1/2 od 106,18 EUR). Kada se dva prije navedena iznosa dovedu u prijeboj, odnosno kada se od većeg iznosa oduzme manji, dođe se do iznosa od 411,44 EUR kojeg je predlagateljica platila više u odnosu na protustranku sukladno njihovim suvlasničkim udjelima, što bi značilo da predlagateljica ima pravo od protustranke na ime troška postupka potraživati upravo prije navedeni iznos razlike od 411,44 EUR, radi čega je u ovome dijelu odlučeno kao pod točkom III. izreke ovog rješenja. Razvidno je iz prije navedenog da sud predlagateljici kao trošak nije priznao popisanu stavku od 100,00 kuna za sudske pristojbe obzirom u spisu ne prileži dokaz da je ista do sada platila bilo kakvu sudsku pristojbu.

Biograd na Moru, 6. ožujka 2025.

S u d a c

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po punomoćnici Sanji Miličević, odvjetnici u Zadru,

2. Protustranci po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru.