Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Osijeku

    31000 OSIJEK

    Europska avenija 7

    Poslovni broj: R1 Ob-448/2024-8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB: 84397956623, Osijek, K. Zvonimira 1, radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 5. ožujka 2025.,

    r i j e š i o  j e

    Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pokojnog MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa posljednjim mjestom prebivališta u [adresa], koja je trajala od lipnja 2012. godine, pa sve do njegove smrti dana 19. srpnja 2018., radi ostvarivanja prava predlagateljice na obiteljsku mirovinu iza pokojnog MC, temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica je dana 29. svibnja 2024. temeljem odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim NC. U prijedlogu navodi da je sa istim živjela u sve do njegove smrti 19.7.2018., s posljednjim mjestom zajedničkog prebivališta u [adresa]. Citirana izvanbračna zajednica je u svemu bila izjednačena s bračnom. Imali su zajedničko domaćinstvo u kojemu su živjeli, zajedničke financije, skrbili su jedno o drugom sve do smrti izvanbračnog supruga dana 19.7.2018. Uz prijedlog je dostavila smrtni list na ime MC, rješenje O- 2550/2018 javnog bilježnika Jelene Grgić iz [adresa] od 16.3.2020., rješenje Urbanizam d.o.o. od 26.4.2024., uvjerenje o prebivalištu na ime MC i VC od 28.8.2024., izvadak iz matice rođenih na ime predlagateljice, izvadak iz matice rođenih na ime UC i LC, izvadak iz matice rođenih na ime MC.

    2. Protustranka se po opun. u podnesku od 12. srpnja 2024. protivi prijedlogu predlagateljice, u bitnome navodi da ista nije priložila dokaze kojima bi dokazala postojanje izvanbračne zajednice u smislu relevantnih odredbi materijalnog prava, ista ima prebivalište na adresi [adresa], a pok. MC je imao prebivalište na adresi [adresa], da je iz presude Općinskog suda u Valpovu br. P-98/11-12 od 06.06.2012. razvidno da je brak između predlagateljice i pok. MC razveden 06.06.2012. i da je predlagateljica već tada boravila na adresi [adresa], da je iz baze podataka dječjeg doplatka razvidno da je u postupku po zahtjevu za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, kojeg je predlagateljica podnijela HZMO 2014., utvrđeno da je predlagateljica i dalje sa adresom [adresa], i da sama uzdržava dijete UC, da nema ostalih članova koji žive u zajedničkom kućanstvu sa predlagateljicom i djetetom, dok je iz rješenja o nasljeđivanju od 16.03.2020. javnog bilježnika Jelene Grgić iz [adresa] razvidno da predlagateljica u ostavinskom postupku iz pok. MC nije imala status izvanbračne supruge, da su kao zakonski nasljednici navedeni pokojnikova djeca, braća, tete i sestrične koji su se odrekli nasljedstva, a na objavljeni oglas u Narodnim novinama kojim su pozvane osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave, nije se nitko javio.

    3. Predlagateljica je na ročištu održanom 24. listopada 2024. u cijelosti ostala kod prijedloga, dok je opun. protustranke ostao kod odgovora na prijedlog, kao i predloženih dokaza.

    4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileže u spisu: smrtni list na ime MC (str. 2 spisa), presuda OS Valpovo P-98/11-12 od 6.6.2012. (str. 10 i 11 spisa), rješenje O-2550/2018 javnog bilježnika Jelene Grgić iz [adresa] kao sudskog povjerenika OS OS, Stalna služba Valpovo od 16.3.2020. (str. 16-18 spisa), rješenje Urbanizam d.o.o. od 26.4.2024. (str. 22 spisa), uvjerenje o prebivalištu na ime MC i VC od 28.8.2024. (str. 23 i 24 spisa), izvadak iz matice rođenih na ime predlagateljice (str. 25 i 26 spisa), izvadak iz matice rođenih na ime UC i LC (str. 27-30 spisa), izvadak iz matice rođenih na ime MC (str. 31 i 32 spisa), te je saslušana predlagateljica kao i svjedoci LC, UC i AC.

    5. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023 i 156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok je u stavku 2. istog članka propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovog članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

    6. Iz smrtnog lista Matičnog ureda Valpovo na ime MC, utvrđeno je da je isti umro **.**.2018. u Osijeku.

    7. Iz izvatka iz matice rođenih na ime predlagateljice utvrđeno je da je ista rođena **.**.1959. u [adresa], od oca V i majke M, da je ista zaključila brak sa CC dana 11.6.1983., koji brak je razveden presudom Općinskog suda Brčko broj P-74/84-II od 26.4.84., da je zaključila brak sa NC dana 12.4.1986., koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Valpovu broj P-98/11- 12 od 6.6.2012., dok je iz izvatka iz matice rođenih na ime MC utvrđeno da je isti rođen **.**.1957. u [adresa], od oca N i majke U, da je isti zaključio brak sa TC dana 26.12.1981., koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Osijeku broj P-913/85-4 od 17.9.1985., da je zaključio brak sa JC dana 12.4.1986., koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Valpovu broj P-98/11-12 od 6.6.2012.

    8. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O-2550/2018-32 javnog bilježnika Jelene Grgić iz [adresa] kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu od 16.3.2020. u ostavinskom postupku iza pokojnog MC, utvrđeno je da iza pokojnog MC umrlog **.**.2018., ostavinsku imovinu čine pokretnine i nekretnine, koja imovina je prešla u vlasništvo grada [adresa], jer su se zakonski nasljednici odrekli od nasljedstva, koje im po zakonu pripada iza pok. ostavitelja.

    9. Na ročištu održanom 24. listopada 2024. saslušana predlagateljica je iskazala da je sa pok. NC sklopila brak 12.4.1986. u kojem braku je rođeno dvoje zajedničke djece LC i UC. Živjeli su u [adresa]. Kada je ona ostala bez posla, kao i pok. MC primali su socijalnu pomoć i dječji doplatak kada je MC ostvario pravo na mirovinu, ista mu je bila blokirana zbog duga, te nisu više imali od čega živjeti i savjetovani su da se formalno pravno razvedu, te su se sporazumno razveli jer ukoliko i ona dobije mirovinu, ista bi joj također bila blokirana ako bi bili u braku. Sporazumno su se razveli presudom Općinskog suda u Valpovu 6.6.2012., te je ona prijavila prebivalište na adresu njezinih roditelja [adresa] u [adresa] kako bi ostvarila određena materijalna prava, a u stvarnosti su nastavili živjeti suprug MC, djeca i ona na adresi u [adresa], a kuće je on bio vlasnik, a koja je bila opterećena hipotekarnim kreditom. Oni su nakon razvoda braka nastavili živjeti jednako kao kada su živjeli prije toga, a živjeli su od socijalne pomoći na koju je ona imala pravo zajedno sa mlt. djetetom UC, dok je LC bila punoljetna, a njegova mirovina je iznosila 1.800,00 kn, s tim da je imao ovrhu na istu u iznosu od 750,00 kn i sa preostalim iznosom, kao i socijalnom pomoći koja je iznosila oko 1.000,00 kn i dječji doplatak od 300,00 kn su se svi troje uzdržavali i školovali kćer UC koja je tada išla u srednju školu. Pok. MC se iznenada razbolio 2011.g., pozlilo mu je iznenada kada je pozvala hitnu i prevezen je u KBC Osijek i imao je problema sa bubrezima zbog čega je na kraju završio na dijalizi i išao je na transplantaciju bubrega, međutim nakon toga je dobio sepsu i preminuo u bolnici dana 19.7.2018. Imao je i drugih zdravstvenih problema, pa je 2012. imao infarkt, te je bio hospitaliziran, a o njemu je ona vodila brigu, posjećivala ga u bolnici, odnosila mu stvari i sve što je potrebno. U 2017.g. je ostvarila pravo na invalidsku mirovinu u iznosu od 1.500,00 kn, a koja sada iznosi 339 eura. Obzirom da su bili u teškoj financijskoj situaciji, pomagali su im njezini roditelji koliko su mogli, a isto tako im je pomagala zajednička prijateljica AC koja ih je posjećivala, a i kćer LC im je financijski pomagala koliko je mogla, a koja je živjela i radila u Zagrebu. Kada je MC preminuo, njegov pokop je ona sa djecom organizirala i financirala. Za vrijeme bolesti njegov sin iz prvog braka L ga nije posjećivao, niti se informirao, a isti je živio u [adresa], a došao je na pokop jer je s njim stupio u kontakt brat od pok. MC, A koji je u međuvremenu preminuo 2019. Nije znala da je pok. MC imao i kćer C, a što je saznala tek naknadno nakon što je preminuo jer on njih nije nikada spominjao. U ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. MC nije sudjelovala, nego njihova zajednička djeca i one su se odrekle nasljedstva koje im pripada po zakonu iza pok. oca zbog dugova koje je isti imao.

    9.1. Na upit opun. protustranke navodi da je u Matičnom uredu dostavila svoje podatke, ali rečeno joj je da ona ne treba sudjelovati u ostavinskom postupku iza pok. MC obzirom da je razvedena, te je samo navela njihovu zajedničku djecu, te je upisala njegovu imovinu i to kuću u kojoj su živjeli koje je bio suvlasnik i automobil. U vrijeme kada je radio za tvrtku koja je imala sjedište u [adresa], nije odlazio u [adresa], nego je samo obavljao poslove, odnosno vozio kamion za tu tvrtku, odnosno i dalje su u to vrijeme živjeli u [adresa].

    10. Na ročištu održanom 5. ožujka 2025. saslušana svjedokinja UC je iskazala da je rođena u braku predlagateljice JC i sada pok. NC, kao i njezina sestra LC. Živjeli su u [adresa]. Ona je imala oko 16.g. kada su joj roditelji objasnili da će se formalno razvesti zbog financijskih poteškoća, te su se oni formalno i razveli, ali su i nadalje nastavili živjeti zajedno na navedenoj adresi, a sestra LC je u to vrijeme završavala fakultet u Osijeku. Roditelji su se i nakon formalnog razvoda braka nastavili brinuti o njoj, školovali su je, ona je bila tada učenica srednje škole u [adresa]. Ne sjeća se da li su u to vrijeme bili zaposleni, ali su nastavili živjeti na isti način kao i kada su bili u braku. U to vrijeme otac je imao zdravstvenih poteškoća, imao je problema sa bubrezima, odlazio je kod liječnika. Ona je nakon završene srednje škole upisala fakultet u Koprivnici gdje je i stanovala, a redovito je dolazila kući u [adresa] kod roditelja koji su neprekidno živjeli u izvanbračnoj zajednici sve do očeve smrti 19.7.2018. Njezina sestra je redovito posjećivala roditelje, a kada je otac preminuo njegov pokop su organizirali i financirali sestra, majka i ona. Poznato joj je da je otac imao sina iz prvog braka kojeg je upoznala tek na ostavinskoj raspravi na kojoj su sudjelovali i ona i sestra, ali su se svi odrekli nasljedstva zbog toga što je otac imao dugove, pa s obzirom da je u to vrijeme bila studentica, nije se mogla prihvatiti nasljedstva, a samim time i dugova.

    10.1. Na upit opun. protustranke navodi da je pok. otac imao dva brata, jedan je u međuvremenu preminuo godinu dana poslije očeve smrti, a drugi brat je živio u [adresa], poslije u Srbiji i isti ih nije posjećivao za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice njezinih roditelja. Ostala rodbina od oca, a koji su navedeni u rješenju o nasljeđivanju joj nisu poznati, nikada ih nije upoznala, nego je samo čula za njih od oca, ali oni ih nisu nikada posjećivali.

    10.2. Na istom ročištu saslušana svjedokinja LC je iskazala da je ona rođena u braku predlagateljice i pok. MC, kao i njezina sestra UC. Svi su živjeli u [adresa], poznato joj je da su se roditelji zbog financijskih problema formalno razveli, ali su i nakon toga svi ostali zajedno živjeti, odnosno roditelji, sestra i ona na navedenoj adresi. Roditelji su nakon razvoda braka nastavili živjeti na isti način kao i kada su bili u braku. Ona je u to vrijeme studirala u Osijeku i dolazila je u [adresa] nekoliko puta mjesečno, a sestra je u to vrijeme bila učenica srednje škole i živjela je sa roditeljima koji su je školovali, a nakon završene srednje škole, sestra je otišla na studij u Koprivnicu gdje je i stanovala, ali je redovito dolazila kod roditelja u [adresa], kao i ona. Kada se otac teško razbolio, o njemu se najviše brinula majka, a oni su joj pomogli kada bi dolazili kod njih. U to vrijeme je otac bio u mirovini, a majka nije bila nikada zaposlena. Poznato joj je da je otac imao sina iz prvog braka, upoznala ga je na sprovodu oca, a prije i poslije toga nisu bili u kontaktu, a na ostavinskoj raspravi je čula da otac ima još jedno dijete kćer C. Kada je otac preminuo 2018.g. njegov pokop su organizirali i financirali sestra, ona i majka, a pokopan je u [adresa] koju su zajedno kupili sestra, ona i majka. Na prvom ročištu koji se vodio u ostavinskom postupku kod javnog bilježnika u [adresa], bili su sestra, ona i polubrat L, i oni su se svi odrekli od nasljedstva, a zbog duga koji nisu htjeli preuzeti.

    10.3. Na istom ročištu saslušana svjedokinja ĐC je iskazala da predlagateljicu poznaje dugi niz godina i sa njom se družila prije nego što se razvela sa pok. MC. Poznato joj je da su isti imali financijskih poteškoća, JC nije bila zaposlena, a on je bio u vojnoj mirovini, te su se formalno razveli, ali su nastavili živjeti sa svojim kćerima, u to vrijeme je UC bila maloljetna, a LC je studirala. Poznato joj je da se MC razbolio, a o njemu su brigu vodile predlagateljica i kćerke. Poznato joj je da je MC ranije bio u braku i imao jednog sina, a JC, koliko joj je poznato, nije bila u braku i imala je samo dvije kćeri sa MC. JC i kćerke su organizirale i financirale pokop MC i ona je bila na sahrani, a sahranjen je u [adresa].

    10.4. Na upit opun. protustranke navodi da su predlagateljica i sada pok. MC i nakon razvoda braka neprekidno živjeli zajedno sve do njegove smrti, da ih je ona redovito posjećivala jednom tjedno, živjeli su u neposrednoj blizini.

    10. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je predlagateljica zaključila brak sa NC dana 12. travnja 1986., u kojem braku je rođeno dvoje zajedničke djece LC i UC, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Valpovu broj P-98/11-12 od 6. lipnja 2012., nakon čega su nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici na istoj adresi u [adresa], koja je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, koja je trajala neprekidno sve do dana smrti MC **.**.2018. Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima i to iskazima predlagateljice i saslušanih svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, budući su o odlučnim činjenicama iskazivali uvjerljivo i međusobno suglasno, a poglavito se iskazi svjedoka temelje na neposrednom saznanju o načinu života predlagateljice i pokojnog MC, na koje iskaze opunomoćenik protustranke nije imao primjedbi. Nadalje, nesporno je utvrđeno da su u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice predlagateljica i pokojni MC imali status razvedene žene i razvedenog muškarca, da su živjeli na istoj adresi i to u [adresa]. Dakle, radilo se o faktičnoj zajednici dviju osoba suprotnog spola, koji su bili u trajnom odnosu koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen.

    11. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

    12. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.

    13. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica VC i sada pokojni MC živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od lipnja 2012., pa do njegove smrti 19. srpnja 2018. godine.

    14. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim NC, a radi ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog MC, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

    U Osijeku, 5. ožujka 2025.

    SUTKINJA

    JADRANKA OROZ

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog.

    Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

    Dostaviti:

    1. predlagateljici

    2. protustranci

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.