Republika Hrvatska

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Rovinj, Obala P. Budicin 4

Posl.br. P-134/2019-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A N A T E M E L J U O D R I C A NJ A

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sutkinji Alessandri Gržinić-Matika, u pravnoj stvari tužiteljice RC iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Kristini Cerin Načinović, odvjetnici u Rovinju, protiv tužene Addiko bank d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupane po punomoćnici Ivani Manovelo odvjetnici u Odvjetničkom društvu Maćešić & Partneri iz Rijeke, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, dana 06. ožujka 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. O d b i j a s e tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Proglašava se nedopuštenom ovrha koja se povodom prijedloga tužene Addiko Bank d.d., Slavonska avenija 6,10000 Zagreb, OIB: 140363338777, vodi pred Općinskim sudom u Puli-Pola, Stalnom službom u Rovinju-Rovigno u predmetu posl.br. Ovr-3007/2018 na nekretnini tužiteljice RC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a radi namirenja novčanih tražbina tuženice iz Ugovora o kreditu broj 346-70/2006 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine između tužiteljice kao korisnika kredita i njezinog supruga RC iz [adresa] kao sudužnika, oboje sa jedne strane te tužene kao Banke (članak 1021. ZOO), sa druge strane sklopljen dana 09. rujna 2006. godine i solemniziran dana 08. rujna 2006. godine od strane javnog bilježnika Rina Zujića iz Rovinja, N. Quarantotto bb, broj OU-687/06."

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupku.

Obrazloženje

1. Dana 04. ožujka 2019. godine kod ovoga suda pod posl.br. P-134/2019 zaprimljena je tužba tužiteljice protiv tužene, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

1.2. U tužbenoj osnovi tužbe se navodi:

- da je zaključkom Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno posl.br. Ovr-3007/2018-17 od dana 06. veljače 2019. godine upućena ovršenica (ovdje tužiteljica) da u roku od 15 dana od dana dostave Zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom;

- da ovršna isprava u gore narečenom ovršnom postupku predstavlja Ugovor o kreditu broj 346-70/2006 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine između tužiteljice kao korisnika kredita i njezinog supruga RC iz [adresa] kao sudužnika s jedne strane te tužene kao Banke (članak 1021. ZOO), s druge strane;

- da je Ugovor sklopljen dana 07. rujna 2006. godine i solemniziran dana 08. rujna 2006. godine od strane javnog bilježnika Rina Zujića iz [adresa] broj OU-687/06;

- da je predmetnim Ugovorom tužena odobrila, a potom i isplatila ovdje tužiteljici stambeni kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 130.000,00 CHF prema srednjem tečaju za CHF tužene važećem na dan korištenja kredita;

- da je člankom 3. - Kamatna stopa - ugovorena kamatna stopa od 3,88% dekurzivno godišnje, a u članku 6. - Promjenljivost kamatne stope - ugovoreno da je tužena ugovorenu kamatnu stopu iz članka 3. ovog Ugovora neće mijenjati do 28. veljače 2007. godine ako se korisnik kredita pridržava svih odredbi ovog Ugovora;

- da je banka ovlaštena za cijelo vrijeme otplate kredita promijeniti kamatnu stopu u komercijalnu ako se korisnik kredita ne pridržava bilo koje odredbe ovog Ugovora;

- da su ugovorne strane suglasne da će Korisniku kredita, ako se pridržava svih odredbi ovog ugovora dana 01. ožujka 2007. godine promijeniti kamatnu stopu na kamatnu stopu važeću za "… kredite za mlade";

- da se nakon promjene kamatne stope, ista mijenjala sukladno Odluci o kamatnim stopama Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. ili drugog akta Banke;

- da je Korisnik kredita svojim potpisom na ovom Ugovoru izjavio da je suglasan i da bez prigovora prihvaća pismenu obavijest Banke o visini kamatne stope i visini anuiteta u skladu s promjenama kamatne stope;

- da je u točki II. pravomoćne presude VTSRH u parnici za zaštitu kolektivnih interesa potrošača posl.br. Pž-7219/13 od dana 13. lipnja 2014. godine utvrđeno da je "… tužena Addiko bank d.d. (ranije Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.) u razdoblju od dana 01. rujna 2004. godine do dana 31. prosinca 2008. godine… a koje povrede traju i nadalje, povrijedili kolektivne interese i prava potrošača Korisnika kredita tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koriste nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna…";

- da se tužiteljica poziva na to pravno utvrđenje iz presude VTS RH posl.br. Pž-7219/13 od dana 13. lipnja 2014. godine;

- da je u međuvremenu uslijedila i presuda VTS RH posl.br. Pž-6632/2017-10 od dana 14. lipnja 2018. godine kojom u točki I. je utvrđeno da su "… petotužena Addiko bank d.d. (ranije Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.) u razdoblju od 01. rujna 2004. godine do 31. prosinca 2008. godine povrijedili kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju - ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošača u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa su time tuženici postupali suprotno odredaba tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/13) i to čl. 81, čl. 82 i čl. 90., a od 07. kolovoza 2007. godine do 31. kolovoza 2008. godine protivno odredbama tada važećeg zakona o zaštiti potrošača (NN 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09 i 133/09) i to čl. 96 i čl. 97. te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima;

- da je pored promjenjive kamatne stope i valutna klauzula ugovorena na nepošten način pa se tužiteljica poziva i na to pravno utvrđenje iz presude VTS RH posl.br. Pž-6632/2017-10 od dana 14. lipnja 2018. godine, a koje također vezuje i ovaj sud primjenom čl. 118. ZZP-a i čl. 502.c ZPP-a;

- da budući korisnik kredita i sudužnik nisu više objektivno mogli, zbog nepoštenog povećanja mjesečnog anuiteta, podmirivati u ugovorenim rokovima svoje obveze prema tuženoj, ista je dana 01. kolovoza 2013. godine uputila korisniku kredita i sudužniku raskid predmetnog ugovora s pozivom na podmirenje dospjelog dugovanja u roku od 15 dana i nastavno tome pokrenula i ovršni postupak pod posl.br. Ovr-3007/2018;

- da tužiteljica smatra da ukoliko se od tražbina koje je temeljem tog Ugovora o kreditu iskazivala tužena prema tužiteljici odbiju nezakonito povećane kamate kao iznosi tražbine obračunati sukladno valutnoj klauzuli koja je ništetna, nisu postojali uvjeti da tužena zakonito raskine ugovor o kreditu;

- da je s obzirom na naprijed navedeno Ugovor o kreditu ništetan pravni posao u cijelosti kao što su po motrištu tužiteljice "svi CHF ugovori" ništetni pravni poslovi.

1.3. Slijedom svih prednjih navoda predlaže se sudu da primjenom odredbi čl. 102. ZZP-a i čl. 324. st. 1. ZOO-a donese presudu kojom će proglasiti nedopuštenom ovrhu koja se povodom prijedloga tužene vodi pred ovim sudom pod posl.br. Ovr-3007/2018, uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu od 12. travnja 2019. godine tužena osporava tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći u bitnome da niti jedan od taksativno navedenih žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. -11. OZ-a temeljem kojeg se može izjaviti žalba, ne predstavljaju razloge zbog kojih bi se ovršenika ovdje tužiteljicu imalo uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Naime, navodi se da ništetnost ugovora o kreditu nije žalbeni razlog iz kojih je ovršenica upućena u parnicu, a niti je to razlog zbog kojeg se rješenje o ovrsi uopće može pobijati stoga, da ni sud ne može uputiti tužiteljicu u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako tvrdi da je ovršna isprava ništetna. Međutim, opreza radi tužena ukazuje da je odredbama čl. 87. ZZP/03 i čl. 102. ZZP/07 izričito propisano da ništetnost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništetnost i samog ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe, a odredba o glavnom predmetu i cijeni može opstati bez zaštitne klauzule i bez određivanja na koji se način mijenja kamatna stopa, stoga da suprotno navodima tužiteljice, Ugovor o kreditu nije ništetna, odnosno ovršna isprava nije izgubila svoju djelotvornost niti je utvrđeno da je bez učinka. Nadalje, ukazuje kako je tužena putem promidžbenih materijala informirala i upozoravala svoje klijente na rizike ugovaranja kredita s valutnom klauzulom, no nije mogla predvidjeti dinamiku kretanja tečaja CHF, koji je mogao u budućnosti i rasti i padati. Dodatno se ističe da je tužena dana 07. travnja 2016. godine s tužiteljicom sklopila Sporazum uz Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, kojim sporazumom je regulirana konverzija kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR, a na temelju pisanog prihvata izračuna konverzije od strane tužiteljice. Navedenim sporazumom da su stranke utvrdile visinu dospjelog dugovanja u valuti EUR na dan 30. rujna 2015. godine s kojim se tužiteljica suglasila, a za koje sada neutemeljeno da navodi kako nije obračunato na temelju propisa iako je konverzija izvršena sukladno kogentnim propisima ZID ZPK. Slijedom svega navedenog predlaže se sudu odbaciti tužbu kao nedopuštenu podredno odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Nakon zaključenog prethodnog postupka na pripremnom ročištu od 29. listopada 2019. godine i provedenog dokaza financijskim vještačenjem po vještaku Dinku Brajnoviću, dipl. oec, punomoćnici stranaka iskazali su volju i mogućnost mirnog rješenja spora, a sve kako je u međuvremenu u parničnom postupku posl.br. P-994/19, tužiteljica RC ishodila pravomoćnu presudu posl.br. P-994/19-37 od 14. ožujka 2022. godine, potvrđenu u meritumu odluke presudom Županijskog suda u Puli-Pola posl.br. Gž-459/2022-2 od 05. prosinca 2022. godine, kojom je naloženo ovdje tuženici isplatu iznosa utvrđene preplate po osnovi ništetnih odredbi Ugovora o kreditu i kojom je utvrđena i nezakonitost odluke tuženika o raskidu Ugovora o kreditu.

4. Podneskom od 28. studenoga 2024. godine tužiteljica izvješćuje sud da je sa tuženicom sklopila Sporazum o izvansudskoj nagodbi temeljem kojega (stavak 1. članak 5. Sporazuma) se odriče tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari te predlaže sudu donijeti presudu na temelju odricanja uz navod da je sukladno članku 1. članka 3. Sporazuma ugovoreno da svaka strana snosi svoj parnični trošak.

5. Sukladno odredbi čl. 331.a Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZPP), ako se tužitelj do zaključenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev (presuda na temelju odricanja). Za odricanje od tužbenog zahtjeva, nije potreban pristanak tuženika.

6. Slijedom svega navedenog, a kako iz dostavljenog Sporazuma o izvansudskoj nagodbi sklopljenog 26. studenoga 2024. godine u točki III. proizlazi obveza tužiteljice da se odrekne tužbenog zahtjeva, a ujedno i sporazum stranaka da svaka snosi svoj trošak parničnog postupka, valjalo je sukladno izjavi tužiteljice iz podneska od 28. studenoga 2024. godine, odlučiti kao u izreci i istovremeno odgoditi određeno ročište za glavnu raspravu.

U Rovinju, 06. ožujka 2025. godine

S u t k i n j a :

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude na temelju odricanja stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka.

Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovoga suda, a odluku o žalbi donosi nadležni županijski sud.

Presuda na temelju odricanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (čl. 353. st. 3. ZPP-a). Kada se presuda na temelju odricanja pobija zbog toga što je izjava o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji.

DNA:

- pun. tužiteljica

- pun. tuženice