Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Metković, Andrije Hebranga 9

Poslovni broj: Pp-467/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sucu Jakši Marušiću, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Bukovac, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČĆ, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi s člankom 293. stavkom 2. te članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23.), u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Metković, klasa: 211-07/24-4/27606, ur.broj: 511-03-12-24-1 od 18. siječnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), 6. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], osnovna škola, nezaposlen, oženjen, otac troje djece, lošeg imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske

kriv je

- A) što je 12. kolovoza 2023. u 14:45 na kolniku asfaltirane nerazvrstane ceste, na udaljenosti od križanja s kolnikom L-69010 za 200 metara, u Opuzenu, predio Crepina, kao vozač vozila M1 marke Renault registarske oznake [registarska oznaka], sa 1,01 g/kg alkohola u organizmu (izmjereno 1,11 k/kg, umanjeno za granicu dopuštene pogreške od 0,10 g/kg što iznosi 1,01 g/kg alkometrom Dräger 6820 ARKC 0181), odnosno za kojeg je navedenim mjernim uređajem utvrđeno da ima odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka iznad 1,00 g/kg,

čime je počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II. Na temelju članka 199. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te uz primjenu članka 37. stavaka 2. i 3. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče

novčana kazna

u iznosu od 300,00 EUR (tristo eura),

koju je dužan platiti u roku od 2 (dva) mjeseca od primitka ove presude, s tim da će se, na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako u ostavljenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

III. Na temelju članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan, u roku od 2 (dva) mjeseca od primitka ove presude, naknaditi paušalni trošak ovog sudskog postupka u iznosu od 15,00 EUR (petnaest eura).

IV. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], (ostali osobni podaci kao u I. točki izreke),

oslobađa se od optužbe

- B) da je u prilici kao pod A) izazvao prometnu nesreću s ozlijeđenim, na način da je upravljao osobnim automobilom, marke Renault registarskih oznaka [registarska oznaka], krećući se kolnikom nerazvrstane asfaltirane ceste iz smjera sjevera u smjeru juga tj. u smjeru križanja s kolnikom L69010, dolaskom do mjesta događaja, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, s istim sletio van zapadnog ruba kolnika zapadnog ruba kolnika, a potom u zanošenju se vraća sa vozilom na kolnik i slijeće sa vozilom van istočnog ruba kolnika na zemljanu površinu, gdje prednjim dijelom udara u zemljanu kosinu odvodnog kanala za istočne strane nakon čega se vozilo zaustavlja stavlja prednjim dijelom u odvodnom kanalu, u prometnoj nesreći lake tjelesne ozlijede zadobio je okrivljenik ČĆ,

što je kažnjivo po članku 51. stavku 1. i 5. u vezi s člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Obrazloženje

1. Pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.050,00 EUR, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od dva mjeseca i odmjeren trošak postupka u iznosu od 50,43 EUR.

2. Protiv obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor, zbog čega je obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage te je proveden žurni postupak u kojem je okrivljenik ispitan te je Sud u dokazne svrhe obavio uvid u sadržaj obaveznog prekršajnog naloga, prigovora okrivljenika, zapisnika o očevidu, zapisnika o ispitivanju osumnjičenika, prijave Zavoda za hitnu medicinu, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu te izvoda iz prekršajne evidencije.

3. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da se smatra krivim za prekršaj iz članka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji mu se stavlja na teret, dok se za prekršaj iz članka 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne smatra krivim. Navodi da je predmetnoga dana bio na ručku sa nekoliko prijatelja kada je u kratkom vremenu popio malo više piva. Bilo je to u uoči održavanja maratona lađa. Točno je da mu je utvrđena koncentracija alkohola u organizmu kako se to navodi u optužnom aktu i žao mu je zbog tog prekršaja. Kaje se zbog počinjenog. Međutim, želi istaknuti da je bio potpuno sposoban upravljati vozilom jer u protivnom ne bi niti sjeo za volan. Nadalje, cesta kojom se kretao bila je izvan naselja. Radilo se o blagoj okuci udesno te se on kretao u svojoj prometnoj traci brzinom oko 50 km na sat. U jednom trenutku, iz suprotnog smjera naišlo je drugo motorno vozilo, manji osobni automobil, koje se našlo u njegovoj traci. Okrivljenik, kako bi izbjegao udarac, napravio je nagli manevar kojim je izišao van kolnika pri čemu je zadobio lakše tjelesne ozljede. Naglašava da se radilo o sunčanom danu, uvjeti na cesti su bili dobri, upravljao je brzinom prilagođenom stanju na cesti te se ne smatra krivim zbog zanošenja izvan kolnika budući da je morao izbjeći udarac s vozilom iz suprotnog smjera koje se zateklo u njegovoj traci. Tvrdi kako se ovo vozilo nije zaustavljalo i napustilo je mjesto događaja. Napominje da dosad nije kažnjavan, nije imao nikakav incident pa moli Sud da to uzme u obzir pri odmjeravanju kazne, kao i činjenicu da je lošeg imovnog stanja jer kao poljoprivrednik ima mala primanja. Isto tako, moli Sud da mu se ne oduzima vozačka dozvola jer mu je automobil svakodnevno potreban kako bi mogao plasirati poljoprivredne proizvode.

4. Na temelju izvedenih dokaza te okrivljenikove obrane, Sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršajno djelo iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je okrivljenika za ovaj prekršaj proglasio krivim, dok je u pogledu prekršaja iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi s člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama okrivljenika trebalo osloboditi od optužbe.

5. Naime, što se tiče prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Sud nalazi okrivljenikovo priznanje sukladno dokazima u spisu te je Sud okrivljenika za ovaj prekršaj proglasio krivim.

6. Prilikom odlučivanja o sankciji, Sud je primijenio zakonske odredbe o ublažavanju kazne smatrajući da će se svrha prekršajnopravnih sankcija ostvariti izrečenom ublaženom novčanom kaznom. Naime, Sud je olakotnim cijenio okrivljenikovo priznanje i korektno držanje tijekom postupka, kao i okolnost da okrivljenik dosad nije prekršajno kažnjavan niti osuđivan za prekršaje, što se vidi iz sadržaja potvrde Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, klasa: 740-04/25-02/32122, ur.broj: 514-05-02-01-02-25-02. Stoga je Sud, na temelju citiranih propisa te uz primjenu odredaba članka 37. stavka 2. i stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, za navedeni prekršaj okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u iznosu od 300,00 EUR. Sud smatra da je mjera novčane kazne koju je izrekao u konkretnom slučaju dovoljna da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja te da se na okrivljenika utječe da se ubuduće kloni činjenja prekršaja.

7. U skladu sa člankom 33. stavkom 11. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je ostavljen rok od dva mjeseca od primitka presude za plaćanje izrečene novčane kazne. Međutim, na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako u ostavljenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

8. Sud nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, koja se, sukladno članku 58. Prekršajnog zakona, može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Sud je ocijenio da za izricanje navedene zaštitne mjere u konkretnom slučaju nisu ispunjeni propisani uvjeti budući da okrivljenik dosad nije evidentiran kao počinitelj prekršaja protiv sigurnosti prometa na cestama.

9. Budući da je proglašen krivim za prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljenik je obvezan, na temelju članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, naknaditi i troškove sudskog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 EUR u roku od dva mjeseca od primitka presude. Visina paušalnog troška određena je prema duljini i složenosti postupka, a u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za trošak prekršajnog postupka (Narodne novine, broj 18/13.), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn.

10. Što se tiče optužbe za djelo iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi s člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Sud je utvrdio da postupanje okrivljenika kako je činjenično opisano u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga ne predstavlja prekršaj budući da ne sadrži činjenični opis koji se može podvesti pod odredbe članka 51. stavaka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

11. Naime, okrivljenika se još tereti i za prekršaj iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi s člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je činjenično u bitnom opisan time da bi inkriminirane prilike uslijed neprilagođene brzine izazvao prometnu nesreće s ozlijeđenom osobom.

12. Sud ima u vidu da je odredbom članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama zapravo ukazano na to što bi bila prilagođena brzina kojom se vozilo treba kretati u prometu na cesti. Prema toj zakonskoj odredbi, vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Postupanje koje bi bilo suprotno ovome predstavljalo bi kretanje vozila neprilagođenom brzinom, a što se ovdje stavlja na teret okrivljeniku kao prekršaj kojim je izazvana prometna nesreća.

13. Međutim, u činjeničnom opisu prekršajnog djela u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga, osim konstatacije da je okrivljenik uslijed neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom, ne navode se činjenice koje bi trebalo podvesti pod zakonski opis prekršaja iz članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dakle nedostaju navodi o činjenicama iz kojih se vidi da se inkriminirane prilike zaista i radilo o neprilagođenoj brzini kretanja vozila.

14. Tako se u činjeničnom opisu djela ne navodi, primjerice, koja je bila najveća dozvoljena brzina na predmetnoj dionici ceste, a kojom se brzinom kretalo okrivljenikovo vozilo. Nadalje, ne navodi se kakvo je inkriminirane prilike bilo stanje na cesti. Nedostaju navodi i o drugim relevantnim okolnostima poput vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, gustoći prometa, eventualnim preprekama i prometnim znakovima.

15. Dakle, dio inkriminacije u činjeničnom opisu djela u optužnom aktu, koji se odnosi na prekršaj iz članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u konkretnom je slučaju zastupljen samo s navodom „uslijed neprilagođene brzine“. Međutim, pritom nedostaju navodi o relevantnim činjenicama iz kojih bi proizlazio zaključak da okrivljenik inkriminirane prilike nije prilagodio brzinu kretanja vozila kako je to bio dužan u skladu sa člankom 51. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa da bi upravo time izazvao prometnu nesreću. Zbog toga činjenični opis djela kako je naveden u optužnom aktu nije moguće podvesti pod odredbe članka 51. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

16. S obzirom na navedeno, djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, na način kako je činjenično opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi s člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa je Sud, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe za ovaj prekršaj jer djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.

17. Prema navedenom, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Metkoviću 6. ožujka 2025.

Zapisničarka

Sudac

Spomenka Bukovac

Jakša Marušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba.

DNA:

1. Okrivljeniku, uz uplatnicu.

2. Tužitelju.

3. U spis.