Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Stalna služba u Ogulinu
Bernardina Frankopana 1
47300 Ogulin
Poslovni broj: Pr-143/2024-21
(raniji broj: Pr-41/2018)
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Milki Keleuva- Ivošević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punom. Anti Pecirep, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske-Ministarstvo obrane, OIB:52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 19. veljače 2025. u nazočnosti zamjenika punom. tužitelja i zastupnice tuženika, na ročištu radi objave presude 6. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj-Ministarstvo obrane, OIB:52634238587, da tužitelju LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati neto iznos od 1.517,08 eura zajedno sa zateznim kamatama, po kamatnoj stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:
- na iznos od 40,45 EUR od 15.10.2010. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.11.2010. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.12.2010. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.01.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.02.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.03.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.04.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.05.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.06.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.07.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.08.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.09.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.10.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.11.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.12.2011. godine
- na iznos od 40,45 EUR od 15.01.2012. godine
- na iznos od 40,79 EUR od 15.02.2012. godine
- na iznos od 40,79 EUR od 15.03.2012. godine
- na iznos od 40,79 EUR od 15.04.2012. godine
- na iznos od 40,79 EUR od 15.05.2012. godine
- na iznos od 40,79 EUR od 15.06.2012. godine
- na iznos od 40,79 EUR od 15.07.2012. godine
- na iznos od 41,28 EUR od 15.08.2012. godine
- na iznos od 41,28 EUR od 15.09.2012. godine
- na iznos od 41,28 EUR od 15.10.2012. godine
- na iznos od 41,28 EUR od 15.11.2012. godine
- na iznos od 41,28 EUR od 15.12.2012. godine
- na iznos od 41,28 EUR od 15.01.2013. godine
- na iznos od 41,80 EUR od 15.02.2013. godine
- na iznos od 41,80 EUR od 15.03.2013. godine
- na iznos od 41,80 EUR od 15.04.2013. godine
- na iznos od 41,80 EUR od 15.05.2013. godine
- na iznos od 41,80 EUR od 15.06.2013. godine
- na iznos od 41,80 EUR od 15.07.2013. godine
- na iznos od 42,22 EUR od 15.08.2013. godine
- na iznos od 42,22 EUR od 15.09.2013. godine
- na iznos od 42,22 EUR od 15.10.2013. godine
sve u roku 8 dana.
II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj-Ministarstvo obrane, OIB:52634238587, da tužitelju LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnične troškove u iznosu od 3.835,66 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 6. ožujka 2025. pa do isplate pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj je u tužbi podnesenoj 7. studenog 2013. naveo da je do umirovljenja bio djelatnik Ministarstva obrane RH, Hrvatska kopnena vojska-Odjel G3, sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba u Zagrebu od 26. kolovoza 2009. godine tužitelju je počevši od 1. srpnja 2009. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženik nije tužitelju uredno plaćao dodatke na plaću propisane Kolektivnim ugovorom radi čega je tužitelj pokrenuo parnicu protiv tuženika koji parnični postupak nije još pravomoćno okončan. Međutim, prilikom izračuna mirovinske osnovice tužitelju uz broj ostvarenih plaća i obračun vrijednosnih bodova, temeljem kojeg se utvrđuje mirovinska osnovica, nisu uvršteni i iznosi dodataka na plaću iz priloženih sudskih presuda, pa je mirovinska osnovica i time tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni. Kako temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, članka 121 stavak 2. tužitelju pripada pravo na uvećanu mirovinu tek od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku, razvidno je kako je tužitelju od umirovljenja pa do danas isplaćivan manji iznos mirovine od iznosa koji bi mu pripadao da je tuženica uredno ispunjavala svoje zakonske obveze u vidu redovite isplate dodataka na plaću, uplate poreza, prireza i doprinosa kao i pravovremene prijave novih podataka o plaći tužitelja nadležnoj službi HZMO-a. Prema procjeni tužitelja, zbog ovakvog ponašanja tuženika, razlika između ostvarene mirovine i mirovine koju je tužitelj trebao ostvariti iznosi mjesečno neto oko 150,00 kuna i to od dana umirovljenja 1. srpnja 2009. godine odnosno unutar zastarnog roka, do danas, slijedom čega predlaže da se presudom naloži tuženiku da plati tužitelju neto iznos od 5.400,00 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
2.Nakon provedenog financijskog vještačenja tužitelj je podneskom od 29. studenog 2024. (l.br. 198-199 spisa) specificirao tužbeni zahtjev kojim predlaže da se presudom naloži tuženiku da isplati tužitelju neto iznos od 1.517,08 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
3.Tuženik je u odgovoru na tužbu (l.br. 13-14 spisa) naveo da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog suda u Karlovcu, obzirom da se visina mirovine određuje pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u upravnom postupku. Tuženik napominje da je sa danom odlaska tužitelja u mirovinu za poslodavca prestala obveza prijave promjene nastalih u osobnim ili stvarnim okolnostima koje bi mogle utjecati na pravo ili opseg korištenja prava tužitelja s obzirom da je tužitelj rješenjem HZMO-a ostvario pravo na mirovinu. Ukoliko je tužitelj smatrao da je rešenjem HZMO- a oštećen istom na raspolaganju stoje svi redovni izvanredni pravni lijekovi u pravnom postupku sukladno Zakonu o općem upravnom postupku i Zakonu o upravnom sporu. Navedeno proizlazi iz članka 111. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 7/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11 i 114/11) kojim je propisano da se postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja određuje u upravnom postupku. Slijedom iznesenog tuženik predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu tuženiku prouzročenog parničnog troška.
4.Tužbeni zahtjev je osnovan.
5.U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora (l.br. spisa), rješenja (6-7 spisa), priloga rješenju-ispisa podataka o plaći, osnovicama osiguranja, naknadi i vrijednosti bodova po godinama (l.br. 8 spisa), presude i rješenja (l.br. 9-11 spisa), rješenja (l.br. 138-139 spisa), podataka (l.br. 149 spisa), presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-292/2021 od 21. siječnja 2022., presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž R-109/2023-2 od 26. lipnja 2023. (l.br. 160-164 spisa), nalaza i mišljenja financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. (l.br. 184-190 spisa).
6.Tužitelj se zahtjevom za mirno rješenje spora od 7. studenog 2013. obratio Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel Karlovac, čime je ispunjena procesna pretpostavka za vođenje ovog parničnog postupka propisana odredbom čl.186.a Zakona o parničnom postupku.
7.Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu klasa: 141-02/09-02, ur.broj: 341-25-05/3-09-083200 od 26. kolovoza 2009. tužitelju je kao djelatnoj vojnoj osobi, priznato, počevši od 1. srpnja 2009. pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu od 4.630,49 kuna mjesečno.
8.Presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr-292/2021 od 21. siječnja 2022. je pod točkom I. izreke naloženo tuženiku da tužitelju na ime neisplaćenih dodataka na plaću isplati bruto iznos od 11.515,38 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a pod točkom II. izreke je tužitelj odbijen s viškom tužbenog zahtjeva u iznosu od 50,12 kuna.
9.Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž R-109/2023-2 od 26. lipnja 2023. je prihvaćena žalba tuženice kao osnovana, te preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pr-292/2021 od 21. siječnja 2022. u dijelu pod točkom I. izreke kojom je naloženo tuženici da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 7.693,78 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te je tužitelj odbijen sa dijelom dosuđenog parničnog troška za iznos od 2.250,98 eura zajedno sa dosuđenim zakonskim zateznim kamatama, zatim je naloženo tužitelju da tuženici naknadi žalbeni trošak u iznosu od 165,00 eura.
10.Nalazom i mišljenjem knjigovodstvenog vještaka Ručević vještačenja d.o.o., je utvrđeno da je tužitelj ostvario pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, no zbog neizvršenih obveza tužitelja po navedenoj presudi, utvrđena razlika plaće nije ušla u obračun mirovinske osnovice tužitelja zbog čega je tužitelj primao manje mirovine od onih koje bi primao da mu je tuženik pravovremeno obračunao i uplatio odgovarajući iznos doprinosa i poreza. Zbog navedenog, tužitelj potražuje od tuženika isplatu razlike između mirovine koju bi primao po navedenim elementima i mirovine koju je stvarno primio. Kako bi se utvrdila razlika između pretpostavljene mirovine i primljene mirovine tužitelja sačinjen je izračun sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, sijedom čega je vještak mišljenja da razlike između invalidskih mirovina koje bi tužitelj primio da su iznosi specificirani u presudi Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Pr- 292/2021 uzeti u obzir prilikom izračuna prosječnih vrijednosnih bodova i mirovinske osnovice tužitelja i invalidskih mirovina koje su mu stvarno isplaćene, za razdoblje od 1. rujna 2010. do 30. rujna 2013., ukupno iznose 1.517,08 eura, a pojedini mjesečni iznosi su navedeni u priloženoj tabeli.
11.Odredbom članka 134. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/21, 119/2022, u daljnjem tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju) je propisano:
(1)Ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku, sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u svezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o općem upravnom postupku, obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti;
(2)Prava utvrđena rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, prema stavku 1. ovoga članka, pripadaju od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku pokrenutom po službenoj dužnosti.
12.Iz navedenih odredbi proizlazi da tužitelj koji je, nakon donošenja rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu i određivanju isplate mirovine u iznosu od 4.630,49 kuna mjesečno od 1. srpnja 2009. godine, stekao mogućnost da upotrijebi pravomoćnu presudu ovog suda kojom mu zbog dosude dodataka na plaću uvećava mirovinsku osnovicu, ne može zahtijevati uvećanje ove mirovine od dana kada mu je priznato pravo na mirovinu (1. srpnja 2009.) nego tek od dana kada je postavio zahtjev za obnovu postupka.
13.U predmetnom postupku tužitelj zahtjeva naknadu štete protiv tuženice Republike Hrvatske jer smatra da mu je krivnjom tuženice nastala šteta u visini razlike pripadajuće mirovine prema mirovinskoj osnovici utvrđenoj nakon pravomoćnosti presude i mirovine koja mu je bila određena prvim rješenjem HZMO-a.
14.Nije sporno da tuženica, u vrijeme kada su dospijevali iznosi razlike bruto plaće tužitelja prema pravomoćnoj presudi, nije uplatila obvezne doprinose, porez i prirez niti je do tada podnijela obrazac o promjeni podataka osiguranja nadležnoj službi HZMO- a prema uvećanoj plaći tužitelja koja je utvrđena pravomoćnom presudom nego je doprinose, porez i prirez na razliku tužiteljeve plaće uplatila tek kasnije, nakon pravomoćnosti presude.
15.Obveza tuženice kao poslodavca tužitelja da obračuna i isplati doprinose na razliku bruto plaće tužitelja, koja je utvrđena pravomoćnom sudskom presudom, nastala je u vrijeme dospijeća svakog pojedinog iznosa razlike bruto plaće tužitelja.
16.Odredbom članka 108. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju određeno je da su obveznici doprinosa dužni Zavodu dostavljati podatke propisane ovim Zakonom i općim aktom Zavoda na propisanim prijavama. U st. 6 citiranog članka određeno je da je u postupku kontrole podataka osiguranika, odnosno u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa obvezan na zahtjev Zavoda dostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici na propisanoj prijavi.
17.Odredbom članka 112. Zakona o mirovinskom osiguranju određeno da su obveznici dužni u određenim rokovima dostavljati podatke za vođenje matične evidencije o početku osiguranja, prestanku osiguranja, promjenama tijekom osiguranja, kao i promjeni podataka.
18.Nesporno je da tuženica nije na vrijeme izvršila obveze iz navedenih odredbi.
19.Slijedom navedenog, proizlazi da tuženica kao poslodavac nije tužitelju na vrijeme isplatila razliku bruto plaće i doprinose na razliku bruto plaće te o tome nije na vrijeme obavijestila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na odgovarajućem obrascu, uslijed čega je tužitelju nastupila šteta u vidu manje isplaćene mirovine u utuženom razdoblju. Tuženica kao poslodavac je takvim postupanjem uzrokovala štetu tužitelju kao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa zbog toga što nije tužitelju isplaćivala plaću i doprinose na plaću u pripadajućem iznosu (naknadno utvrđene presudom poslovni broj Pr-292/2021 od 21. siječnja 2022. kada je tužitelj radio, radi čega je tužitelju nastupila šteta u vidu manje isplaćene mirovine koja se obračunavala prema manjoj osnovici, nego što bi tužitelju pripadalo.
20.Visina razlike mirovine je utvrđena nalazom i mišljenjem knjigovodstvenog vještaka Ručević vještačenja d.o.o., a na koji obračun stranke nisu imale primjedbi, slijedom čega sud prihvaća navedeni izračun i smatra da je tužitelju nastala šteta u vidu izmakle koristi u ukupnom iznosu od 1.517,08 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose, slijedom čega je valjalo presuditi kao pod točkom I. izreke.
21.Tužitelju je dosuđena zatezna kamata od 15.u mjesecu za prethodni mjesec, a kako je to tužitelj i zatražio time da Zakonom o mirovinskom osiguranju nije propisano kada dospijeva isplata mirovine, a time i naknada štete, a općepoznato je da se mirovine isplaćuju do 10.u mjesecu za prethodni mjesec.
22.Nisu osnovani po tuženiku istaknuti prigovori promašene pasivne legitimacije, te prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog suda budući da se u predmetnom postupku radi o zahtjevu tužitelja za naknadu štete radi isplate izmakle koristi jer tuženik nije tužitelju isplaćivao sve pripadajuće dodatke na plaću za koje je trebao obračunati i uplatiti pripadajuće doprinose i poreze, radi čega je tužitelju utvrđena manja mirovinska osnovica i posljedično isplaćivana manja mirovina.
23.Prema odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) tužitelju pripada naknada troškova u cijelosti.
24.Prema priloženom troškovniku (l.br. 200 spisa), tužitelj potražuje parnične troškove u iznosu od 4.262,07 eura.
25.Odluku o troškovima sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku i tužitelju dosudio troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku odmjerene u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) po Tbr. 7., Tbr. 8. i Tbr. 9. uvećano za PDV i to:
-za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora
u iznosu od 250,00 eura,
-za sastav tužbe
u iznosu od 250,00 eura,
-za sastav podneska od 11. prosinca 2013.
u iznosu od 250,00 eura,
-za zastupanje na ročištu od 21. siječnja 2014.
u iznosu od 250,00 eura,
za zastupanje na ročištu od 7. svibnja 2014.
u iznosu od 250,00 eura,
za pristup ročištu radi objave presude od 26. lipnja 2014. u iznosu od 125,00 eura,
-za sastav žalbe od 1. srpnja 2014.
u iznosu od 375,00 eura,
-za zastupanje na ročištu od 7. rujna 2015.
u iznosu od 250,00 eura,
-za zastupanje na ročištu od 8. lipnja 2016.
u iznosu od 250,00 eura,
-za sastav podneska od 14. prosinca 2016. 25%
u iznosu od 62,50 eura,
-za zastupanje na ročištu od 10. svibnja 2017.
u iznosu od 250,00 eura,
-za zastupanje na ročištu 11. travnja 2019.
u iznosu od 250,00 eura,
-za zastupanje na ročištu od 23. rujna 2019.
u iznosu od 250,00 eura,
-za zastupanje na ročištu 19. veljače 2025.
u iznosu od 250,00 eura,
-za pristup ročištu radi objave presude od 6. ožujka 2025. u iznosu od 125,00 eura odnosno ukupno iznosu od 3.437,50 eura.
26.Tužitelju je priznat trošak plaćenog predujma za provedeno financijsko vještačenje u iznosu od 398,16 eura.
27.Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati ukupne parnične troškove u iznosu od 3.835,66 eura.
28.Zbog svega iznesenog valjalo je presuditi kao u izreci.
U Ogulinu 6. ožujka 2025.
Sudac
Milka Keleuva-Ivošević
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.
Dostaviti
1.Odvjetnik Anto Pecirep, Zagreb, Bužanova br. 6d
2.ODO u Karlovcu, Građansko-upravni odjel
3.Porezna uprava Karlovac (nakon pravomoćnosti)
