Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: P-593/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Marijani Brajak Mateša, u pravnoj stvari tužitelja CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po Tomislavu Horačkom, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dario Banić i Tomislav Horački, Karlovac, protiv tužene ŽĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Nikolini Mršić, odvjetnici u Karlovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 28. siječnja 2025., u prisutnosti stranaka osobno te punomoćnika tužitelja Tomislava Horačkog, odvjetnika u Karlovcu i punomoćnika tuženika u zamjeni Irene Blauhorn, odvjetnice u Karlovcu, po objavi, dana 06. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj: CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnik 1/2 dijela sljedećih nekretnina:

kčbr. [katastarska čestica] LIVADA KUPLENSKO 335 čhv

kčbr. [katastarska čestica] [adresa] m2

DVORIŠTE 1227 m2

KUĆA, [adresa] m2

kčbr. [katastarska čestica] LIVADA BARA 552 čhv

koje su upisane u zk ul br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na imenu tužene ŽĐ, pa je tužena: ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužna trpjeti da se tužitelj: CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upiše kao suvlasnik 1/2 dijela naprijed navedenih nekretnina u zemljišnim knjigama.

II. Nalaže se tuženoj: ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužitelju: CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 4.500,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06. ožujka 2025. do isplate, po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 07. rujna 2023. navodi da su stranke bivši bračni drugovi koji su brak sklopili dana 06.06.1980., a koji je razveden presudom Općinskog suda Velika Kladuša posl.br. P-412/03 od 26.06.2003. Međutim stranke su nakon razvoda braka i nadalje nastavili zajednicu života i živjeli kao supružnici sa svoje troje zajedničke djece od kojih je u trenutku razvoda braka dvoje bilo maloljetno, zajednica života stranaka trajala je do 2015.. U tom razdoblju stranke su ugovorom od kupoprodaji nekretnina od 09.02.2006., kupile nekretnine koje su predmet ovog postupka, a u predmetnom ugovoru o kupoprodaji nekretnina kao kupac je navedena samo tužena, obzirom je namjera stranaka bila da na kupljenoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao korisnici stambenog zbrinjavanja, izgrade/obnove obiteljsku kuću, te u tu svrhu od države ostvare pravo na darovanje osnovnog građevinskog materijala, a za navedeno je preduvjet bio da podnositelj nema u vlasništvu nekretninu u BiH (tužena nije bila vlasnik nekretnina u BiH, dok je tužitelj imao u vlasništvu nekretninu u BiH). Predmetne nekretnine su kupljene novčanim sredstvima tužitelja, te je za izgradnju kuće bio nabavljan dodatni građevinski materijal, a tužitelj je većinu građevinskih radova vršio osobno. U postupku ostvarivanja prava na osnovni građevinski materijal formalno je podnositelj bila tužena, te je u dokumentaciji (2006- 2007.) navedeno da će podnositeljica i članovi njezine obitelji/domaćinstva i to suprug CĐ, te djeca NĐ, LĐ i TĐ ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu kuće na adresi [adresa]. Navedeno pravo je i ostvareno zaključivanjem Ugovora o darovanju osnovnog građevinskog materijala od 08.03.2007. Obzirom su predmetne nekretnine kupljene za vrijeme izvanbračne zajednice stranaka koja je nastavljena nakon razvoda braka, te su stranke na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradile obiteljsku kuću gdje su živjeli sa djecom, navedene nekretnine predstavljaju suvlasništvo stranaka svakog u 1/2 dijela, te je tužena samo formalno upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnica nekretnina, te odbija bilo kakvo sporazumno razrješenje međusobnih odnosa u vezi navedenoga. Slijedom navedenog tužitelj predlaže donošenje presude kao u izreci.

2. Tužena je u odgovoru na tužbu u cijelosti osporila tužbeni zahtjev tužitelja ističući da je nekretnina koja je predmet ovog postupka stečena nakon što je brak između stranaka razveden, a stranke nakon razvoda braka nisu bili u izvanbračnoj zajednici već su njihovi međusobni odnosi bili poremećeni i oni nisu uopće živjeli zajedno. Tužena također osporava navod tužitelja da bi nekretnina bila kupljena sredstvima tužitelja navodeći da je ona kupila predmetnu nekretninu i to sredstvima koja su stečena radom u vlastitom obrtu i radom kod drugih poslodavaca. Nadalje navodi da činjenica što je tužitelj naznačen kao korisnik stambenog zbrinjavanja nije odlučna za ovaj postupka jer se u upravnom postupku u kojem je to rješenje doneseno odlučivalo o državnoj pomoći, a nisu se rješavali imovinski odnosi između korisnika. Nadalje tužitelj za vrijeme realizacije ugovora, odnosno gradnje kuće nije sudjelovao svojim radom i angažmanom, već je sve dogovore i radove na kući pripremila i vodila tužena. Tužitelj dakle nije sudjelovao u izgradnji kuće već je samo svojim ponašanjem remetio radove i izazivao sukobe. Zaključno tužena ponavlja da utužena nekretnina nije stečena zajedničkim radom stranaka niti potječe iz imovine koja je stečena zajedničkim radom stranaka jer se radi o vlastitoj imovini tužene stečenoj izvan bračne i izvanbračne zajednice zbog čega predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelju naložiti plaćanje troškova postupka.

3. Na pripremnom ročištu održanom dana 12. ožujka 2024. odlučujući o prigovoru tužene utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 25.000,00 EUR.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 4 spisa), suglasnost za stambeno zbrinjavanje (list 5 spisa) Ugovor o kupoprodaji nekretnina (list 7 do 10 spisa), izvod iz matične knjige vjenčanih (list 11 spisa), zamolba za davanje u najam obiteljske kuće (list 12 do 13 spisa), ugovor o darovanju osnovnog građ. materijala (list 14 do 17 spisa), rješenje Odsjeka za inspekcije nadzora (list 25 do 27 spisa), rješenje Odsjeka inspekcijskog nadzora (list 28 do 29 spisa), zapisnik o glavnoj raspravi Općinskog suda u Velikoj Kladuši (list 30 do 32 spisa), psihijatrijski nalaz (list 37 spisa), potvrdu o odjavi prebivališta (list 38 spisa), rješenje Općinskog suda u Velikoj Kladuši (list 39 do 40 spisa), tužbu (list 41 do 42 spisa), nacrt (list 43 do 44 spisa), posjedovni list (list 45 spisa), novinski članak (list 48 spisa), zahtjev za povrat PDV (list 50 spisa), fotografije (list 51 spisa), zahtjev za povrat PODV (list 52 spisa), uplatnica (list 53 spisa), poruke (list 54 spisa), zahtjev za povrat PDV (list 55 spisa), potvrda Središnjeg drž. ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje (list 56 spisa), fotografiju 8list 57 spisa), zahtjev za povrat PDV (list 58 spisa), poruke (list 59 spisa), fotografiju (list 60 spisa) , Odluka Ustavnog suda BiH (list 61 spisa), zahtjev za povrat PDV (list 62 spisa), fotografije (list 63 do 65 spisa), Katastarske planova (list 66 do 68 spisa), fotografije (list 69 do 72 spisa), uplatnicu (list 73 spisa), poruku (list 74 spisa), račune (list 75 do 82, 85 do 92 spisa), fotografije (list 83 do 84 spisa), fotografija (list 93 spisa), pismo (list 94 spisa), odgovor na tužbu (list 95 do 97 spisa), dopis Hrvatskih cesta (list 99 do 101 spisa), popis materijala (list 102 spisa), zapisnik (list 104 do 105 spisa), preslika osobne iskaznice (list 106 spisa), prepisku (list 107 do 112 spisa), rješenje CZSS (list 113 spisa), izjavu (list 114 do 115 spisa), rješenje Općine Vojnić (list 116 do 117 spisa), uplatnicu (list 118 spisa), prepisku (list 119 do 122 spisa), račune (list 123 do 143 spisa), liječnički nalaz (list 144 spis), izjavu ČĐ (list 145 do 146 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 147 do 148 spisa), presliku osobne iskaznice NĐ (list 149 spisa), izjavu AĐ (list 150 do 154 spisa), ponudu uz prijedlog kupca (list 156 do 158 spisa), ugovor o kupoprodaji (list 159 spisa), obavijest o transakcijskom računu (list 160 spisa), dopis Upravnog suda RH (lit 161 spisa), posjedovni listovi (list 162 do 166 spisa), rješenje Odjela inspekcijskog nadzora (list 167 spisa), rješenje inspekcijskog nadzora (list 168 do 170, 171 do 172 spisa), uporabnu dozvolu (list 173 do 175 spisa), rješenje o uvjetima građenja (list 176 do 178 spisa), dopis Visokog upravnog suda (list 179 spisa), zamolbu (list 180 do 183 spisa), suglasnost (list 184 do 185 spisa), ugovor o darovanju (list 186 do 188 spisa), izvadak iz zk (list 190 do 191 spisa), uvjerenje (list 194 do 195 spisa), račune (list 196 do 218, 220 spisa)potvrdu Hrvatskih voda (list 219 spisa), prethodnu elektroenergetsku suglasnost (list 221 do 223 spisa), rješenje Općine Vojnić (list224 do 225 spisa), potvrdu Hrvatskih voda (list 226 spisa), dopis Hrvatskih cesta (list 227 do 228 spisa), račune uz evidenciju rada (list 229 do 234 spisa), račun (list 235 spisa), tijekom postupka saslušani su svjedoci VĐ (list 244 – 245 spisa), ČĐ (list 245 spisa), PĐ (list 245 – 246 spisa), DĐ (list 246 – 247 spisa), HĐ (list 247 spisa), RĐ (list 247 – 248 spisa), ĆĐ (list 252 spisa), MĐ (list 252 – 253 spisa), BĐ (list 253 spisa), ZĐ (list 253 – 254 spisa), ŠĐ (list 254 – 255 spisa), GĐ (list 274 – 275 spisa) te LĐ (list 275 – 276 spisa). Tijekom postupka saslušan je tužitelj (list 276 – 277 spisa) i tužena (list 278 – 279 spisa). Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka IĐ iz razloga što je isti više puta odbio preuzeti poziv za ročište i nalazi se na teritoriju Bosne i Hrecegovine, a prema ocjeni suda činjenično stanje je u dovoljnoj mjeri utvrđeno iskazima ostalih svjedoka saslušanih tijekom postupka te uvidom u dokumentaciju priloženu spisu.

5. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Među strankama nije sporno da su tužitelj i tužena bili u braku od 06. lipnja 1980. do 26. lipnja 2003. kada je brak razveden presudom Općinskog suda Velika Kladuša poslovni broj P-412/03. Također nije sporno da je tužena dana 09. veljače 2006. sklopila ugovor o kupoprodaji nekretnina koje su predmet ovog postupka kao i da je upravo na tim nekretninama izgrađena kuća koja je završena odnosno bila spremna za useljenje 2012.

7. Sporno je jesu li stranke u vrijeme stjecanja nekretnine i gradnje kuće dakle u razdoblju od 09. veljače 2006. do zaključno sa 2012. bile u izvanbračnoj zajednici te pristavlja li nekretnina koja je predmet ovog postupka bračnu odnosno izvanbračnu stečevinu stranaka.

8. Uvidom u suglasnost za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće od 23. studenog 2006. (list 5 spisa) sud je utvrdio da su kao korisnici stambenog zbrinjavanja navedeni tužena koja je naznačena kao EĐ (udano prezime), te tužitelj ĆĐ EĐ kao suprug i djeca stranaka NĐ, LĐ i TĐ, svi borave na adresi [adresa], a suglasnost se daje temeljem zamolbe za stambeno zbrinjavanje darovanjem osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu obiteljske kuće u [adresa], dakle nekretnine koja je predmet ovog postupka.

9. Nadalje iz Zamolbe i Izjave (list 9 – 10 spisa te list 180 – 183 spisa ) proizlazi da je tužena osobno dala izjavu kojom potvrđuje da ni ona ni članovi njena kućanstva CĐ kao suprug te djeca NĐ, LĐ i TĐ nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, odnosno na drugom području, a dodijeljeni građevinski materijal će iskoristiti za popravak odnosno izgradnju obiteljske kuće u svrhu stambenog zbrinjavanja cijele njene obitelji, koju prema naprijed navedenim podacima čine tužena, suprug CĐ i njihova djeca NĐ, LĐ i TĐ.

10. Dakle iz naprijed izvedenih materijalnih dokaza jasno proizlazi da je upravo tužena u postupku ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevinskog materijala pred nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj prijavila tužitelja kao svog supruga.

11. Tijekom postupka izvršen je i uvid u potvrdu o odjavi prebivališta Policijske postaje Vojnić od 11. studenog 2015. (list 38 spisa) iz koje proizlazi da je tužitelj CĐ dana 11. studenog 2015. odjavljen sa adrese prebivališta [adresa], dakle sa adrese na kojoj se nalazi utužena nekretnina.

12. Tužitelj saslušan tijekom postupka na okolnost postojanja izvanbračne zajednice između njega i tužene u vrijeme kupnje zemljišta i gradnje kuće na predmetnom zemljištu je svom iskazu naveo da su se on i tužena službeno razveli u ožujku ili travnju 2003., a nakon razvoda braka nastavili su živjeti zajedno kao muž i žena u [adresa] u kući u [adresa]. Nadalje navodi da su on i tužena u vrijeme razvoda braka bili u idiličnim odnosima, a do razvoda braka je došlo iz razloga što je tužena čula da kao samohrana majka može ostvariti neka prava u RH i razvela se od njega bez njegova znanja. Za zemljište u [adresa] je čuo od prijatelja KĐ i zajedno sa tuženom je donio odluku o kupnji zemljišta. Ugovor o kupoprodaju je potpisala tužena jer je tužitelj već imao u vlasništvu kuću u [adresa], a nije smio imati u vlasništvu kuću u [adresa]. Namjera stranaka je bila da zajedno steknu to zemljište i da na zemljištu izgrade kuću jer su već imali hrvatske papire i to im je bila neka sigurnost i osiguranje. Tužena je bila nositelj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji su uputili prema Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, a u zahtjevu su kao članovi kućanstva navedeni tužitelj i tužena te njihova djeca NĐ, LĐ i TĐ jer je bila namjera da svi zajedno žive u kući koja će se izgraditi. Tužitelj je bio glavni majstor i tvorac projekta, a pomagali su mu razni ljudi koji su to radili za dnevnicu i to do prve deke, a nakon toga se razišao u dogovoru s tim ljudima i tužitelj je sam završio kuću, a pomagali su kumovi dva tri dana. Za vrijeme gradnje kuće u [adresa] tužitelj spavao u autu u [adresa], a tužena je bila u BiH i radila je na moru. Kuća je završena 2012. jer je bilo nekih zastoja zbog izmjene projekta, dakle kuća je građena od 2008. do 2012. Nakon što je kuća završena u kuću su uselili tužitelj tužena i sin TĐ. Kad su se uselili u kuću stranke su bili u dobrim odnosima do 2014., a 5. ožujka 2014. je došlo do poremećaja u odnosima te je tužena otišla u Njemačku, a tužitelj je ostao u kući još tri mjeseca, kada je iselio iz kuće jer ga je tužena istjerala sa policijom, dok tužena i dana živi u kući.

13. Tužena je tijekom postupka u odnosu na pitanje međusobnih odnosa između stranaka u vrijeme kupnje zemljišta i gradnje kuće iskazivala bitno drugačije od tužitelja te je u svom iskazu izjavila da su se ona i tužitelj razveli 2003. i nakon toga nisu nastavili živjeti zajedno, odnosno ona se nakon petnaestak dana vratila u kuću u kojoj su ranije živjeli, ali je tamo imala svoju posebnu sobu, a odnosi sa tužiteljem su bili nikakvi i ona je zaključavala, a tužitelj je provaljivao. Tužitelj je naveden kao korisnik stambenog zbrinjavanja u rješenju na listu 5 spisa iz razloga što je to bio njegov prijedlog da ga se stavi kao korisnika kako bi tužena dobila pravo na dodatnih 10 m2 kako bi djeca imala veću kuću, a sve zato što on je već bio vlasnik kuće u [adresa] i ne bi imao pravo. Tužena je kupila zemljište na kojem je izgrađena kuća i sve dogovore u vezi majstora i plaćanja majstora te dodatne kupnje materijala je odradila tužena. Tužitelj je izmijenio službeni projekat koji nije bio odobren za gradnju kuće na način da je on napravio novi projekat i taj projekat je dao radnicima da izgrade kuću i zbog toga je tužena imala problema sa inspekcijom. Tužitelj je uspio majstorima dati novi projekat zato jer je tužena tada radila u butiku u BiH, a tužitelj je dolazio na gradilište i davao majstorima upute bez njenog znanja, a majstori su ga slušali jer oni nisu znali da su stranke razvedene, a tužena nije nikome pričala svoje probleme. Kuća je bila za useljenje 2012. i nju su uselili tužena i sinovi LĐ i TĐ, a tužitelj nikada nije uselio u tu kuću i nikada u kuću nije donio svoje stvari. Točno je da je tužitelj imao prijavljeno prebivalište u [adresa], ali je to bilo iz razloga što ga je tamo prijavila još pokojna AĐ koja je bivša vlasnica zemljišta, a prijavila ga je na zahtjev tužitelja jer joj je on rekao da mu prijava treba da bi mogao raditi u RH.

14. Sud je na iste okolnosti saslušao i svjedoke koji su iskazivali kako slijedi.

15. Svjedok ĐĐ, bratić tužene, u svom iskazu navodi da zna da su tužitelj i tužena bili u braku, a ne zna jesu li se razveli. Zna da su radili kuću u [adresa] prije 15 ili 16 godina, a u to vrijeme su živjeli zajedno u [adresa]. Kuću su gradili radnici, svjedok je pomagao u izgradnji, ponekad za dnevnicu koju su mu tužitelj i tužena plaćali, a ne zna tko je dao novac za isplatu njegove dnevnice. Ne zna tko je kupovao i dovozio materijal za izgradnju kuće, a tužitelj jest izvodio radove na kući.

16. Svjedok ČĐ nije imao detaljnih saznanja o predmetu spora te je izjavio da zna da su stranke bile u braku te misli da više nisu u braku. Zemlju na kojoj je izgrađena kuća tužena je kupila od njegove supruge i prilikom kupnje kuće tužitelj nije bio prisutan, a tužena mu je rekla da ima muža, nije rekla ime, a od muža se razvela nakon što je kupila zemljište. On nije bio na parceli kada se gradila kuća i nije vidio tko je gradio kuću i tko je bio na gradilištu pa stoga ne zna je li tužitelj sudjelovao u gradnji kuće.

17. Svjedok FĐ, nećak tužene, iskazao je da ne zna jesu li se tužitelj i tužena formalno razveli, ali tužitelj u kući u [adresa] ne živi već jedno 7 ili 8 godina. Prije otprilike 19 godina stranke su gradili kuću u [adresa], kada je građena kuća stranke su bile u braku i živjele su zajedno, nekada su živjeli u [adresa], a nekada na donjem katu kuće u [adresa]. Svjedok ne zna kojim novce je kupljeno zemljište, materijal za gradnju kuće stranke su dobile u obnovi, za materijal koji je naknadno kupljen svjedok ne zna tko ga je kupio, ali zna da su stranke zajedno gradile kuću. Tužitelj je fizički sudjelovao u gradnji kuće izvodio je sve građevinske radove, a nakon izgradnje kuće u kuću su uselili samo tužitelj i tužena, njihova djeca nisu živjela u toj kući. Svjedok je također radio na izgradnji kuće i tužena mu je isplaćivala dnevnice u novcu, a tužitelj mu nije isplaćivao dnevnicu, već ga je znao prevesti automobilom ili na neki drugi način kompenzirati njegovu dnevnicu.

18. Nadalje HĐ u svom iskazu navodi da je ona susjeda stranaka i zna da su stranke zajedno kupile zemljište u [adresa] i zajedno su radili kuću na tom zemljištu. Dok se kuća gradila stranke su valjda živjele u [adresa] i zajedno su dolazile na gradilište, bili su u dobrim odnosima, nisu se svađali i nisu zvali policiju. Tužitelj je prilikom izgradnje radio po vani oko kuće i to građevinske radove zajedno sa radnicima, a tužena je radila u kući i išla je na more i van raditi kako bi zaradila novac. Nakon izgradnje kuće u kuću su uselili samo tužitelj i tužena, djeca stranaka nisu živjela u kući.

19. Svjedok RĐ izjavio je da su tužitelj i tužena zajedno kupili zemljište u [adresa], a to zna jer su mu stranke tako rekle, ali ne zna kojim novcem je zemljište kupljeno. Ne zna jesu li stranke u vrijeme kupnje zemljišta bile u braku, a prilikom izgradnje kuće stranke su bile u dobrim odnosima, bili su vrijedni, nije se znalo tko je od koga vrjedniji, nisu se svađali. Nakon što je kuća završena u kuću su se uselile stranke, njihova djeca se nisu uselila. Svjedok i njegova žena su znali doći kod stranaka na kavu i rakiju i oni su bili u dobrim odnosima i nisu se svađali, živjeli su kao muž i žena. Što se tiče financiranja gradnje svjedok ne zna tko je kupovao građevinski materijal, ali zna da su stranke zajedno išle kupiti materijal. Njemu je dnevnicu isplaćivala tužena. Dok je građena kuća stranke su vjerojatno spavale u staroj kući koja se tamo nalazila.

20. Svjedok ĆĐ, prvi susjed stranaka u Bosni i Hercegovini, iskazao je zna da su stranke bile u braku, a sada unatrag deset godina više nisu u braku odnosno od tada ih ne vidi zajedno, a ne zna da bi se razvele jer nije čuo o tome. Zna da su tužitelj i tužena gradili kuću u [adresa] i to unatrag 13 ili 14 godina, kuća se nalazi uz glavnu cestu od BiH prema Zagrebu i kada je on prolazio cestom vidio je da na gradilištu kuće rade miješalice i nekada je vidio tužitelja, a nekada tuženu da se kreću po gradilištu, a nije vid da bi na gradilište vozili građevinski materijal. Za vrijeme gradnje kuće stranke su živjele zajedno u kući u [adresa], znao je čuti galamu i svađu iz kuće, ali se nije miješao. Nije kao prvi susjed obraćao pažnju jesu li stranke selile stvari u kuću u [adresa], a misli da su se u tu kuću uselili sa svojom djecom.

21. Svjedok MĐ je u svom iskazu izjavio da je on kao vlasnik privatne tvrtke imao ugovor sa Ministarstvom graditeljstva i obnove u vrijeme kada se vršila obnova ratom pogođenih područja te je sjeća gradnje kuće koja je predmet ovog postupka. U vezi izgradnje kuće i izmjene na projektu uglavnom je kontaktirao sa tuženom, ali na gradilištu kuće je zatekao i tužitelja i upoznao se s njim i tada mu je djelovalo da su stranke u dobrim odnosima, nisu se pred njim svađali i on ih je tada doživio kao bračni par jer su mu se tako i predstavili. U razgovorima i dogovorima su uvijek sudjelovali svi troje pri čemu misli na sebe i stranke, ali zbog proteka vremena detalja se ne sjeća. Sav novac koji je primao radi provedbe projekta davala mu je isključivo tužena, time da ne zna u kakvom su dogovoru bile stranke.

22. Svjedok BĐ je tijekom postupka iskazao da nema detaljnih saznanja odnosima između stranaka, zna samo da je tužena gradila kuću u [adresa] u [adresa] iz razloga što je i on zidao kat na toj kući i to nekih dva dana, u to vrijeme na gradilištu nije bio tužitelj i nije pitao tuženu gdje je on jer ga nije bilo briga, ništa o gradnji pitao nije pitao niti ga je to zanimalo. Ne zna gdje su stranke živjele u vrijeme izgradnje kuće.

23. Svjedok ZĐ je u svom iskazu istaknuo da ne zna jesu li stranke sada u braku, ali unatrag pet godina ne žive zajedno. Zna da stranke imaju kuću u [adresa] koji su valjda gradile zajedno. On je vidio na svoje oči tužitelja i tuženu kako grade kuću i to u prolazu, nije dolazio na gradilište. Ne zna u kakvim odnosima su stranke bile u vrijeme gradnje kuće, ali normalno da su imali problema kada su rastavljeni. Kada je kuća završena u kući su živjeli i tužitelj i tužena, jer je bio u kući u posjetu i tada su u kući živjeli i tužitelj i tužena. Ne zna jesu li se i djeca stranaka uselila u kuću.

24. Svjedok ŠĐ izjavio je da su stranke živjele zajedno u [adresa] i u [adresa], a pretpostavlja da sada ne žive zajedno jer su na sudu. On je izvodio radove na kući, stranke su zajedno došle do njega u njegovu kuću i tražile ga da im dođe raditi jer je on građevinski limar, na kući je radio dva dana i oba dana je s njim bio i tužitelj, sve instrukcije u vezi radova davao mu je tužitelj. Prilikom izvođenja radova imao je dojam da su stranke u dobrim odnosima. Kod plaćanja izvedenih radova prisutni su bili i tužitelj i tužena, time da ne zna od koga je primio novac, oni su zajedno živjeli i to je bila njihova kasa, a oni znaju čiji je bio novac.

25. GĐ, sestra tužene, iskazala je da ne zna jesu li se stranke razvele, pričalo se da su razvedeni. Zna da stranke imaju kuću u [adresa] koja je izgrađena prije desetak ili petnaestak godina i stranke su u nju zajedno uselile. Odmah kada je kuća izgrađena došla je u posjet sestri i tada su u kući bili i tužitelj i tužena, stekla je dojam da i tužitelj živi u kući. Sestra joj je pričala da je ona financirala gradnju kuće, a vidjela je tužitelja da je radio na kući, time da je radio kao čovjek koji je stalno u kući pa ga vidiš u prolazu kako nešto radi oko kuće.

26. Sud je prihvatio iskaze naprijed navedenih svjedoka iz razloga što su njihovi iskazi u bitnome suglasni te su svi svjedoci iskazivali da su tužitelj i tužena oboje sudjelovali u kupnji zemljišta za gradnju kuće i gradnji kuće na način da su oboje izvodili radove, nabavljali materijal i obavijali svakodnevne poslove vezane za gradnju kuće te je odnos između tužitelja i tužene svim naprijed navedenim svjedocima djelovao skladno, odnosno svjedoci nisu naveli da bi stranke bile u bitno narušenim odnosima, odnosno u svađi ili neslozi. Također svjedoci RĐ, ZĐ i GĐ iskazali su i da su nakon što su stanke uselile u kuću bili u posjetu strankama u toj kući i tada su stranke živjele zajedno i nisu bili posvađani.

27. Zaključno tijekom postupka je kao svjedok saslušan i LĐ, sin stranaka, koji je izjavio da su se njegovi roditelji razveli u lipnju 2003. i nakon toga više nisu živjeli zajedno, tužitelj je živio u [adresa] u svojoj kući u [adresa], a majka je živjela u [adresa] u svojoj kući u [adresa], koju je napravila. Roditelji su se sam svađali i tukli nakon razvoda i nisu živjeli zajedno nakon razvoda. Zna da je majka nakon razvoda braka kupila zemlju u [adresa] i tamo izgradila kuću. Tužitelj nije sudjelovao u izgradnji kuće već je samo radio probleme, izvodio je radove na svoju ruku, ništa nije bilo po nacrtu, petljao se u život tužene i jednostavno je nije pustio na miru pa je iz tog razloga izvodio radove na kući. Otac nije financijski sudjelovao u izgradnji kuće. U vrijeme kada je kuća građena njegovi roditelji su bili u lošim odnosima, tukli su se. Kuća je bila useljena negdje 2015., a u kuću su uselili tužena, on i brat TĐ.

28. Sud nije prihvatio iskaz navedenog svjedoka jer je isti u suprotnosti sa iskazima ostalih saslušanih svjedoka te sadrži niz kontradiktornosti. Tako svjedok navodi da je tužena nakon razvoda braka 2003. preselila u kuću u [adresa], a koja kuća je useljena 2015. kao i da tužitelj nije sudjelovao u izgradnji kuće, ali je izvodio radove na svoju ruku. Također svjedok je izjavio da od malih nogu nije u najboljim odnosima sa tužiteljem, a ni s majkom nije u najbolji odnosima, ali tu tamo pričaju što je prema mišljenju suda i razlog nesuglasja u iskazu svjedoka koji je kao sin stranaka osobno zainteresiran za ishod ovog postupka.

29. Sud nije prihvatio ni iskaz svjedoka PĐ, susjeda stranaka u [adresa], koji je u svom iskazu izjavio da je vidio da je tužena počela sa gradnjom kuće, a na gradilištu je ponekad vidio i tužitelja, ali tužitelj nije sudjelovao u gradnju već je samo smetao majstorima, a kuću je uselila samo tužena, ali ne i tužitelj i djeca stranaka jer je njegov iskaz suprotan iskazu svim ostalih svjedoka, osim LĐ, koji su suglasno iskazivali o dobrim odnosima između stranaka za vrijeme gradnje kuće kao i činjenici da su se i tužitelj i tužena uselili u kuću nakon što je kuća bila spremna za useljenje.

30. Na temelju tako provedeno dokaznog postupka sud je utvrdio da su u vrijeme kupnje zemljišta na kojem je izgrađena kuća koja je predmet ovog postupka te gradnje predmetne kuće tužitelj i tužena bili u zajednici koja je po svom sadržaju i odnosima između stranka ispunjavala uvjete za postojanje izvanbračne zajednice u smislu odredbama Obiteljskoj zakona (Narodne novine broj 116/2003, 17/2004, 136/2004, 107/2007, 57/2011, 61/2011; dalje Obz), koji je bio na snazi u vrijeme kupnje zemljišta i gradnje te useljenja kuće.

31. Naime, odredbom čl. 3. Obz – a propisano je da se odredbe istog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Dakle bitni elementi izvanbračne zajednice žene i muškarca je trajnija zajednica života te volja oba izvanbračna druga da stvaraju i dijele iste pravne posljedice kao i u bračnoj zajednici. Temeljna pretpostavka izvanbračne zajednice je zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, a to znači da postoji uzajamna briga i pomaganje, vođenje ekonomskog domaćinstva, a sve prema danim okolnostima u kojima osobe žive.

32. Sud je ocijenio da je točno da je brak stranaka razveden odlukom Općinskog suda Velika Kladuša poslovni broj P-412/03 od 26. lipnja 2003., međutim temeljem dokaza izvedenih tijekom postupka sud je utvrdio da su tužitelj i tužena i nakon formalnog razvoda braka koji je zaključen 06. lipnja 1980. nastavili živjeti zajedno u odnosu koji je sadržajno bio identičan onome koji je postojao između njih i za vrijeme trajanja braka i ispunjavao je sve bitne odrednice braka kao životne, ekonomske i emotivne zajednice između stranaka, a koja zajednica je trajala najmanje do 2014. odnosno 2015. kada je ista i okončana zbog trajno narušenih međusobnih odnosa stranaka.

33. Tako njihov susjed u [adresa] ĆĐ navodi da misli stranke unatrag deset godina(dakle od 2014. ili 2015.) više nisu u braku jer ih ne viđa zajedno, sestra tužene GĐ kao i svjedoci RĐ i ZĐ navode da su nakon useljenja kuće u [adresa] posjetili stranke u toj kući i stranke su tada živjele zajedno, a MĐ koji je kao suradnik Ministarstva graditeljstva i obnove poslovno surađivao sa strankama i u cijelosti je nezainteresiran za ishod ovog postupka, izjavio da je prilikom obilaska gradilišta kuće stranke doživio kao bračni par jer su mu se tako i predstavljali. Nadalje i susjeda stranka u [adresa] HĐ čiji iskaz je sud prihvatio u cijelosti navodi da ima saznanja da su stranke zajedno kupile zemljište u [adresa] i zajedno su izgradili kuću na tom zemljištu te su se nakon izgradnje kuće stranke zajedno i uselile u kuću te živjele zajedno.

34. Također niti jedan od saslušanih svjedoka, osim PĐ i LĐ, čije iskaze sud nije prihvatio, nije iskazivao o svađama i sukobima između stranaka, osim susjeda u [adresa] ĆĐ koji je znao čuti galamu i svađu stranaka koja je dolazila iz njihove kuće u [adresa]. Dakle svi svjedoci čije iskaze je sud prihvatio na neki način su sudjelovali u izgradnji kuće, odnosno imali su neposredna saznanja o procesu gradnje kuće i to kao susjedi i rodbina stranaka, odnosno kao izvođači i suradnici kod radova na kući te su na taj način imali i neposredan uvid u svakodnevni život i dinamiku osobnih odnosa između stranaka. Nitko od navedenih svjedoka nije iskazao da je stekao dojam da stranke nisu u životnoj zajednici, odnosno da su bitno narušenih osobnih odnosa i u svađi, tj. da je između stranaka postojala međusobna netrpeljivost i tenzije.

35. Nastavno valja navesti da su svi saslušani svjedoci, osim PĐ i LĐ, izjavili da je tužitelj na konstruktivan način sudjelovao u postupku gradnje kuće i organizaciji poslova na gradilištu te nije životno i logično da bi u slučaju narušenih odnosa i međusobne netrpeljivosti između tužitelja i tužene tužena uistinu dopustila tužitelju da dolazi na gradilište koje koju ona samostalno gradi te pritom daje i upute radnicima koje radove i na koji način valja izvesti. To posebno stoga što niti jedan od radnika koji je izvodio radove nije iskazao da ga je tužena upozorila da tužitelj ne smije uopće biti na gradilištu, a pogotovo davati upute majstorima u vezi radova i odstupanju od projektne dokumentacije, odnosno da su stekli dojam da tužitelj nije u dogovoru tuženom u vezi gradnje te da tužitelj i tužena ne grade kuću zajedno kao bračni drugovi.

36. Također nije životno i logično da bi tužena koja tvrdi da je u vrijeme izgradnje kuće bila u lošim odnosima s tužiteljem koji joj je stvarao probleme i opstruirao gradnju kuće dopustila da tužitelj sve do 11. studenog 2015. imao uredno prijavljeno prebivalište u istoj kući.

37. Zaključno i sama tužena je u zamolbi za dodjelu građevinskog materijala od 02. lipnja 2006. kojoj prileži i izjava tužene naznačila tužitelja kao svog supruga, a na kojoj ispravi je potpis tužene ovjeren po javnom bilježniku Marini Augustinović sa sjedištem u [adresa] pod poslovnim brojem OV-8981/2006 od 29. svibnja 2006.

38. Tužena je tijekom postupka isticala i da utužena nekretnina ne može činiti bračnu odnosno izvanbračnu stečevinu između nje i tužitelja iz razloga što je izgradnja kuće u cijelosti financirana od strane tužene.

39. Odredbom čl. 258. Obz – a propisano je da izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz članka 3. toga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

40. Iz odredbe čl. 247. Obz – a proizlazi da bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.

41. Sukladno čl. 248. Obz – a bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a sukladno odredbi čl. 249. st. 1. istog zakona bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

42. S druge strane vlastita imovina bračnih dugova prema odredbi čl. 253 Obz

–a je ona imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka te imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.).

43. Tužena je tijekom postupka te u iskazu danom na ročištu održanom 28. siječnja 2015. tvrdila da je zemljište u [adresa] kupila novcem koji je zaradila u svom butiku i štandu na placu, a podigla je i kredit u iznosu od 5.000 maraka za plaćanje radnika i hrane za radnike. Također je isticala da je gradnju kuće financirala novcem koji je zaradila obavljajući razne poslove u vrijeme gradnje kuće. Tužena tijekom postupka nije tvrdila niti dokazivala da je između nje i tužitelja postojao sporazum o dobi nekretnine koja je predmet ovog postupka, odnosno da bi se stranke sporazumjele o načinu na koji će biti uređeni vlasnički odnosi na toj nekretnini.

44. Kako se sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama imovina koja su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, smatra bračnom stečevinom, a među strankama nije postojao ugovor o načinu podjele te nekretnine, to utužena nekretnina čini bračnu odnosno izvanbračnu stečevinu tužitelja i tužene i to u suvlasništvu svake strane u 1/2 dijela.

45. Slijedom navedenog sud je prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti i odlučio kao u toč I. izreke.

46. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP – a i čl. 23. st. 2. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine broj 143/2013, 98/2019), a troškovi tužitelja su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023; dalje Tarifa) imajući u vidu vrijednost predmeta spora određenu rješenje suda na pripremnom ročištu.

47. Tužitelju pripadaju troškovi kako slijedi: trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, trošak sastava podneska od 24. studenog 2024. u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1.Tarife, trošak zastupanja tužitelja na ročištima održanim 12. ožujka 2024., 08. svibnja 2024., 02. srpnja 2024., 09. listopada 2024. i 28. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svako sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, te trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife. Tužitelju pripada i PDV na naprijed odmjerene troškove u ukupnom iznosu od 900,00 EUR sukladno Tbr. 46. Tarife. Dakle tužitelju pripadaju troškovi postupka u ukupnom iznosu od 4.500,00 EUR kako je odlučeno u toč. II. izreke.

U Karlovcu, 06. ožujka 2025.

Sudac: Marijana Brajak Mateša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude, a ako je presuda dostavljena stranci, rok za žalbu računa se od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Tomislav Horački, odvjetnik u Karlovcu

2. Nikolina Mršić, odvjetnik u Karlovcu