Poslovni broj: P-1887/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Dejan Kuharić, odvjetnik u Koprivnici, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. studenog 2024., u prisutnosti punomoćnice tužitelja DM, Su-50/12, i punomoćnika tuženika Dejana Kuharića, odvjetnika, 6. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku "Hrvatskom uredu za osiguranje", Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547, da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 8439756623, iznos od 2.971,01 eur zajedno s zateznom kamatom koja teče od tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i troškove sudskog postupka zajedno sa zateznom kamatom, sve u roku od 15 dana.".

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 500,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 19. ožujka 2024. navodi da je 31. kolovoza 2008. došlo do prometne nesreće u blizini Novalje, koju je prouzročio GM kao vozač osobnog vozila Porsche, registarskih oznaka [registarska oznaka], Slovenija, osiguranom kod Zavarovalnice Maribor d.d., polica osiguranja 4970717, kada je uslijed neprilagođene brzine došlo do prevrtanja vozila na cesti. Navodi da je u navedenoj nesreći, kao suvozač teške tjelesne ozljede zadobio ČM, osiguranik Zavoda, a da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru posl. broj: 38 K-159/12 od **.**.2012., GM oglašen krivim za nastali štetni događaj te mu je izrečena uvjetna osuda kojom je utvrđena kazna zatvora. Tužitelj ističe da je pravomoćnim rješenjem HZMO Područnog ureda u Gospiću broj 53367 od 28. lipnja 2016. osiguraniku ČM, kod kojeg je zbog ozljeda izvan rada nastao potpuni gubitak radne sposobnosti priznato pravo na invalidsku mirovinu počevši od 26. siječnja 2016. Pojašnjava da mu je za prethodno razdoblje od 1. siječnja 2022 do 31. prosinca 2022, tuženik naknadio štetu na temelju odštetnog zahtjeva u iznosu od 2.550,79 EUR (umanjeno za 15% zbog suodgovornosti ČM zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom). Tužitelj ističe da je Zavod nastavio s daljnjim isplatama invalidske mirovine navedenom korisniku te da je nastala daljnja šteta za nastavno obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023, na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13.) čl. 161. st. 2. točke 1. prema kojem Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete u punom iznosu, odnosno svotu stvarne štete, a koja iznosi 3.495,30 EUR, odnosno 2.971,01 EUR (umanjena za 15 % suodgovornosti) našeg osiguranika. Tužitelj ističe je stoga odštetnim zahtjevom od 5. veljače 2024. pozvao Sava osiguranje d.d., kao ovlaštenog člana Hrvatskog ureda za osiguranje, da u mirnom postupku podmiri nastalu štetu, ali da dug nije podmiren, pa pozivom na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 115/18.), tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude kojom se tuženiku nalaže isplata iznosa od 2.971,01 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. ožujka 2024. pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te osporava osnovu i visinu. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva iz razloga što smatra da je u konkretnom slučaju osnovanost potraživanja tužitelja potrebno prosuđivati primjenom odredbe čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, jer da je to jedini zakon po kojem se mogu utvrđivati obveze tuženika u naknadi štete, a obzirom na njegov pravni status osiguratelja od obvezne automobilske odgovornosti za štete počinjene trećim osobama. Stoga predlaže odbiti tužitelja u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

3. Tužitelj tijekom postupka ostaje kod ranije iznesenih činjenica i dokaza te osporava navode tuženika.

4. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u odštetni zahtjev od 15. veljače 2017. (list 5 spisa), Izvješće s nalazom i mišljenje liječnika (listovi 6-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 12-51 spisa), nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka (listovi 52-62 spisa), mišljenje (listovi 63-65 spisa), ispis iz baze podataka Zavoda (listovi 66-81 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka o smanjenoj radnoj sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti (listovi 82-85 spisa), odštetni zahtjev od 5. veljače 2024. (listovi 86-87 spisa), presudu Općinskog suda u Pagu pod posl. brojem P-45/10-85 od 15. svibnja 2014. (listovi 88-105 spisa), presudu Općinskog suda u Zadru pod posl. brojem K-159/12 od 22. svibnja 2012. (listovi 106-107 spisa), Rješenje od 28. lipnja 2016. (listovi 108-112 spisa), Rješenje od 11. ožujka 2016. (listovi 114-116 spisa), obračun isplaćene mirovine od 5. veljače 2024. (list 118 spisa), Karticu glavne knjige po računovodstvenom flekspolju (proknjižena stanja i prometi) od 19. ožujka 2024. (list 119 spisa) te sudsku praksu (listovi 128-144 i 148-189 spisa).

5. Temeljem ocjene svih dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud nalazi da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju je pretrpio isplatom invalidske mirovine koju je isplatio u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. osiguraniku tužitelja koji je stradao u prometnoj nezgodi koja se dogodila 31. kolovoza 2008., a za koji štetni događaj odgovara osiguranik tuženika.

7. Među strankama je sporno pravno pitanje primjene zakona, pasivna legitimacija, osnova i visina tužbenog zahtjeva.

8. Tužitelj svoj zahtjev temelji na čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21., dalje: ZOMO) kojim je propisano da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Također, čl. 164. st. 1. ZOMO-a propisano je da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno od društva za osiguranje kod kojeg su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu (izvorno pravo na naknadu štete).

9. Međutim, tuženik ističe da se treba primijeniti članak 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/05., 36/09. i 75/09. , dalje: ZOOP), kojim je u st. 1. propisano da je društvo za osiguranje obavezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. St. 2. istog članka propisuje da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznosi mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Razmjerni iznos mirovine sukladno st. 3. određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Sukladno st. 4. odredbe stavka 1., 2. i 3. predmetnog članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

10. Valja ukazati da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-x-388/2018 od 25. kolovoza 2020. zauzeo pravno shvaćanje prema kojem je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine. Istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u kasnijim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (tako primjerice Rev-5292/19 od 16. lipnja 2020., Rev-12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev- 552/2022 od 17. svibnja 2022., Rev-850/2022 od 25. listopada 2022. i dr.).

11. U slučaju izdataka učinjenih na ime invalidske mirovine, tada se obveza tuženika određuje prema čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP-a i ta obveza postoji samo ako postoji razlika između iznosa invalidske mirovine koja se isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu.

12. Prema odredbi čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i ponuditi dokaze na kojima temelji svoj zahtjev, kao i dokaze za utvrđivanje osnovanosti svojih navoda, a ako na temelju izvedenih dokaza sud ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Ona obvezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. U tom smislu na tužitelju je teret dokazivanja visine tužbenog zahtjeva, odnosno da postoji razlika između iznosa obiteljske mirovine koju isplaćuje i pretpostavljenog iznosa mirovine koja bi bila isplaćena kada bi razlog isplate bila ozljeda na radu.

13. Prema tome, tužitelju ne pripada pravo na naknadu štete u visini cjelokupnog iznosa mirovine koju isplaćuje svojem osiguraniku, već štetu čini iznos eventualne razlike između isplaćene obiteljske mirovine i pretpostavljene mirovine za slučaj ozljede na radu.

14. Tužitelj je kao dokaz nastale štete dostavio obračun isplaćene invalidske mirovine (list 118 spisa), odnosno izvršenih isplata, međutim navedeno ne dokazuje štetu koju je tužitelju dužan nadoknaditi tuženiku u smislu čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP-a.

15. Kako je na tužitelju teret dokazivanja visine tužbenog zahtjeva u smislu iznosa određenog čl. 27. st. 3. ZOOP-a, a taj iznos tužitelj nije dokazao, ovaj sud zaključuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

16. Slijedom prethodno navedenih utvrđenja, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan ( toč. I/ izreke).

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

18. Tuženiku je u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku priznat trošak za sastav odgovora na tužbu u visini 100 bodova primjenom Tbr. 8. toč. 1. važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., dalje: Tarifa) te za zastupanje na ročištu 26. studenog 2024. u visini od 100 bodova primjenom Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što uz vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) predstavlja iznos od 400,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti i priznati PDV od 25% (Tbr. 42. Tarife) u iznosu od 100,00 EUR, slijedom čega je tužitelju dosuđen trošak postupka u ukupnom iznosu od 500,00 EUR (toč. II/ izreke).

19. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29 st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO).

U Zagrebu 6. ožujka 2025.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju

2. tuženiku po punomoćniku