Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: 32 UsI-5519/2023-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Ljerke Perica, u upravnom sporu tužitelja TH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa Marin Mlačić, odvjetnik u Zagrebu, Lea Müllera 66, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ĆH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 6. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, klasa: UP/II-361- 05/22-26/398, ur. broj 531-03-4-23-2 od 4. listopada 2023. i rješenja o izvedenom stanju Zagrebačke županije, Grada Samobora, Upravnog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: UP/I-361-006/2012-002/284, ur. broj: 238-27-08/08-2022-20 od 6. srpnja 2022.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/II-361-05/22-26/398, ur. broj 531- 03-4-23-2 od 4. listopada 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja o izvedenom stanju Zagrebačke županije, Grada Samobora, Upravnog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: UP/I-361-006/2012- 002/284, ur. broj: 238-27-08/08-2022-20 od 6. srpnja 2022., kojim je ozakonjena stambena zgrada i jednostavna pomoćna zgrada na adresi [adresa], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povodom zahtjeva za ozakonjenje ovdje zainteresirane osobe od 10. prosinca 2012.
2. Tužitelj je u tužbi i tijekom spora osporio zakonitost rješenja tuženika u bitnom ističući da je on vlasnik u 1/1 dijela čestice 941/1, a u 20/24 dijela čestice 944/2, slijedom čega su zgrade izgrađene na zemljištu u njegovom većinskom ili isključivom vlasništvu bez njegovog odobrenja. Kao vlasnik zemljišta on se protivi ozakonjenju zgrada te navedeno smatra odlučnom činjenicom. Ističe da je za ozakonjene zgrade prethodno bilo izdano pravomoćno inspekcijsko rješenje o uklanjanju zgrada. Tužitelj zahtijeva poništavanje rješenja tuženika i rješenja o izvedenom stanju.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.
4. Zainteresirana osoba nije dostavila odgovor na tužbu.
5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).
6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao sudski spis i spis tuženika. Sud nije proveo dokaz saslušanjem tužitelja osobno, jer je meritornu odluku mogao donijeti na temelju dokaza koji prileže spisu predmeta.
7. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
8. Između stranaka nije sporno da je tužitelj upisan kao vlasnik 1/1 dijela čestice 941/1 i 20/24 dijela čestice 944/2, na kojima su izgrađene ozakonjene zgrade.
9. Između stranaka su sporna pravna pitanja da li činjenica da je tužitelj vlasnik zemljišta (na kojem su bez ovlaštenja vlasnika nezakonito izgrađene zgrade) utječe na zakonitost izdavanja rješenja o izvedenom stanju za te zgrade te da li prethodno izdavanje rješenja o uklanjanju zgrada izgrađenih bez građevinske dozvole utječe na zakonitost naknadno izdanog rješenja o izvedenom stanju za te zgrade.
10. Iz osporenog rješenja tuženika proizlazi da je tijekom postupka utvrđeno da je ĆH kao podnositelj zahtjeva dostavio svu potrebnu dokumentaciju za ozakonjenje predmetnih zgrada sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/2012, 143/2013, 65/2017, 14/2019, dalje Zakon), te da predmetne zgrade zadovoljavaju sve uvjete koji su određeni tim Zakonom. Utvrđeno je da je sukladno odredbi članka 17. stavka 3. Zakona poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavljen strankama javnom objavom na oglasnoj ploči prvostupanjskog tijela od 3. svibnja 2022. do 11. svibnja 2022. Zapisnik o uvidu u spis predmeta sastavljen je 16. svibnja 2022. te je utvrđeno da se nitko od pozvanih stranaka u postupku nije odazvao uvidu u spis predmeta. Nadalje, utvrđeno je da su predmetne zgrade nedvojbeno vidljive na digitalnoj ortofoto karti - DOF5/2011 do. 21. lipnja 2011., te da iste zadovoljavaju sve uvjete ozakonjenja propisane odredbama Zakona i da se zgrade nalaze unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Samobora („Službene vijesti Grada Samobora“, br. 9/2011). Utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo 25. travnja 2022. provelo očevid te je utvrdilo da arhitektonska snimka odgovara izvedenom stanju nezakonito izgrađenih zgrada. U pogledu žalbenih navoda tuženik se pozvao na odredbu članka 32. Zakona te obrazložio da se u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada isključivo primjenjuje Zakon, kojim se uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrđenih zgrada, a ne i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
11. Sud u cijelosti prihvaća ovakvo obrazloženje tuženika.
12. Naime, odredbom članka 17. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/2012, 143/2013, 65/2017, 14/2019, dalje Zakon) propisano je da su stranke u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.
Odredbom članka 32. Zakona propisano je da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.
Citiranim odredbama Zakona jasno je propisano da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena, kao i da sam zakon predviđa moguće četiri različite stranke u postupku: podnositelja zahtjeva, vlasnika čestice (kao osobu različitu od podnositelja zahtjeva), neposrednog susjeda i jedinice lokalne samouprave.
13. Nadalje, iz odredbe članka 19. Zakona proizlazi da se rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti samo za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena, ako to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja, a koji uvjeti u konkretnom slučaju nisu ostvareni.
14. U pogledu navoda o postojanju inspekcijskog rješenja o uklanjanju zgrada izgrađenih bez građevinske dozvole ističe se da takvo rješenje ne prileži spisu, a niti ga je dostavio tužitelj. Međutim, sve i u slučaju da je takvo rješenje bilo izdano, izvršenje takvog rješenja postaje bespredmetno i obustavlja se ukoliko naknadno dođe do ozakonjenja zgrada koje su predmet takvog rješenja.
15. S obzirom na sve navedeno, sud smatra da je osporavano rješenje zakonito, da je doneseno na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te je utvrdio da preostali tužbeni navodi nemaju utjecaj na drugačije rješavanje ove upravne stvari, slijedom čega je sud na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
16. Tužitelju je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a budući da je izgubio spor u cijelosti.
Zagreb, 6. ožujka 2025.
Sutkinja:
Janja Topol
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Tužitelju
2. Tuženiku
3. U spis
