Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-4779/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Manueli Ostoić Čačinović, kao sucu pojedincu i Gordani Katarini Ronyi, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja TŠ iz [adresa], zastupanog po opunomoćenici Petri Matić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Župić & Parneri d.o.o. u Zagrebu, Ulica Pere Budmanija 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB 36162371878, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, radi zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo, nakon objave presude, 6. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-224-02/18-01/560, URBROJ: 511-01-203-23-16 od 7. srpnja 2023.

II Nalaže se tuženiku da u roku 60 dana od dana dostave presude donese odluku o zahtjevu.

III Nalaže se tuženiku da u roku 30 dana od dana pravomoćnosti presude nadoknadi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 1.250,00 (tisućudvjestopedeset) eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke o trošku, ako ga tuženik ne podmiri u ostavljenom roku.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-224-02/18-01/560, URBROJ: 511-01-203-23-16 od 7. srpnja 2023. odbijen je zahtjev za primitak tužitelja u hrvatsko državljanstvo.

2. Tužitelj osporava zakonitost tuženikove odluke zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Dalje je dodao kako je tuženik neutemeljeno odbio izvadak iz matične knjige rođenih izdan **.**.2017. s obrazloženjem da je za upis podataka o hrvatskoj nacionalnoj pripadnosti imao izravan interes prije podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, budući da je tuženik istodobno kontradiktorno potvrdio da je tu mogućnost upisa nacionalnosti u predmetni izvadak tužitelj stekao 2009., te je pravnu mogućnost upisa nacionalne pripadnosti u maticu rođenih upotrijebio neposredno prije podnošenja zahtjeva

Dodao je kako hrvatsko državljanstvo traži po istoj proceduri i na temelju istih činjenica i dokaza na osnovu kojih su državljanstvo dobili njegova majka i brat., a ocjenu tuženika da to nema utjecaja na ovaj postupak smatra povredom načela pravne sigurnosti.

Naglasio je i kako je dostavio presliku Zapisnika o priznavanju činjenice rođenja sina AŠ i izvod iz matice knjige rođenih, a dostavio je i pismeno izjašnjenje da će živjeti u izvanbračnoj zajednici s UŠ.

Pojasnio je kako u Zapisniku o priznavanju rođenja djeteta u kojem nije navedena pripadnost bilo kojem narodu jer je u tom trenutku zajedno s majkom djeteta bio usmjeren na rješavanje djetetovih zdravstvenih problema.

Napomenuo je i kako se u svjedodžbi osnovne škole, srednje škole te u uvjerenju da ne podliježe služenju vojnog roka nigdje nije bila istaknuta narodnost, jer se ista najčešće i ne upisuje obzirom je takva praksa odnosno nije obavezno izjašnjavanje o pripadnosti narodu u istima.

Dostavio je dokaze temeljem kojih se njegova pripadnost hrvatskom narodu može utvrditi aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim zajednicama Matica Hrvatska i Napredak u [adresa] te aktivnostima u župi Sv. Ante Padovanskog na Petrićevcu.

2.3.Tuženik također neopravdano ignorira okolnost da su tužiteljeva majka i brat stekli državljanstvo hrvatske pod jednakim uvjetima kakve ima on.

2.4.Naglasio je kako tuženik zanemaruje okolnost da tužitelj ispunja zakonske pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva.

2.5.Smatra da je svojim postupanjem i posebno upornošću da stekne hrvatsko državljanstvo također dokazao pripadnost hrvatskom narodu.

2.6.Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i sam riješi stvar, a podredno poništi osporavano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje tuženiku.

2.7 Potražuje trošak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Ističe da tužitelj ne ispunjava zakonske pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva propisanih odredbom čl.16.st.1 Zakona o hrvatskom državljanstvu, kojom je propisano da pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa] može steći hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava pretpostavkama iz čl.8.st.1.toč.5. Zakona. Člankom 16.st.2. Zakona propisano je da se pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanje interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

3.1.Temeljem dokumentacije i tijekom postupka uzete su u obzir sveukupne životne okolnosti u kojima je tužitelj imao mogućnost nacionalnog izjašnjavanja kao punoljetna osoba. Tužitelj je mogućnost upisa nacionalnosti stekao 2009., a pravnu mogućnost upisa nacionalne pripadnosti u .maticu rođenih upotrijebio je neposredno prije podnošenja zahtjeva.

3.2.Naveo je i kako je tužitelj u postupku pozivan na dostavu drugih dokaza, propustio iste dostaviti (matične knjige učenika osnovne i srednje škole, zapisnik prijave namjere sklapanja braka, prijavu rođenja djeteta,), a iz kojih bi bilo razvidno je li se i kako u tim prilikama nacionalno izjašnjavao.

Nije dostavio niti dokaz da je uopće zatražio izdavanje navedenih isprava.

3.3.Tuženik je između ostaloga naveo i kako je netočan navod da su tužiteljevi majka i brat primljeni po istim dokazima u hrvatsko državljanstvo, a on je temeljem istih odbijen.

3.4.Napomenuo je i kako je tužitelj zanemario činjenicu da mu je otac T, te da je odrastao i živi u [adresa], a u slučaju kada su roditelji podnositelja zahtjeva različite nacionalne pripadnosti, a zahtjev se podnosit temeljem pripadnosti hrvatskom narodu. potrebno je dokazati da se podnositelj zahtjeva opredijelio hrvatskom narodu, što tužitelj nije dokazao.

3.5.Predlaže odbiti tužbeni zahtjev

4. Sud je uzeo u obzir provedene dokaze i činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke, izvršen je uvid u spis tuženika , provedeno je saslušanje tužitelja, a održana je i usmena i javna rasprava u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i tuženika

5. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 117. stavak 3. Zakon o upravnim sporovima – Narodne novine, broj 36/2024. – dalje ZUS), Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Uvodno se napominje kako je tužitelj tijekom upravnog spora saslušan te je iskazao da je rođen u građanskoj obitelji u [adresa], od oca koji je T i majke A. Dodao je kako su on i brat bili privrženi majci koja im je pričala o hrvatskom narodu i vodila ih u katoličku crkvu. Naveo je kako su mu baka i djed po majci hrvati. Naveo je i kako u BIH ne postoji rubrika u kojoj bi se tražilo izjašnjavanje o pripadnosti nekom narodu, te istaknuo da se u matičnoj knjizi 2014. izjasnio kao U, a i svog sina je upisao kao B. Napomenuo je kako se s P okupljao i nalazio u crkvi [adresa] O i F.

7. Odredbom članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj 53/91., 28/92., 113/93., 130/11. i 110/15.,102/19 u daljnjem tekstu Zakon) propisano je da pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa], može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, a da se pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu

8. Odredbom članka 8. stavka 1. točke 5. navedenog Zakona propisano je da prirođenjem hrvatsko državljanstvo može steći stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava među ostalim i pretpostavci da se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu.

9. Prema shvaćanju ovog suda iznesenom u nizu odluka, pripadnost određenom narodu je primarno subjektivna kategorija koja mora biti potkrijepljena dokazima i ispravama u kojima će biti jasno označena i vidljiva opredijeljenost podnositelja zahtjeva za pripadnost hrvatskom narodu tijekom života, te je potrebno da se svijest o nacionalnoj pripadnosti objektivizira tako da se ta pripadnost iskazuje određenim ponašanjem osobe koja se u pravnom prometu deklarira kao pripadnik hrvatskog naroda, osobito navođenjem hrvatske narodnosti u pojedinim ispravama i koja se pripadnost izražava kroz način života podnositelja zahtjeva.

10. Prema podacima spisa proizlazi da je tužitelj zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo podnio putem Generalnog konzulata Republike Hrvatske u [adresa] temeljem pripadnosti hrvatskom narodu u skladu s člankom 16. st.1 Zakona. Tuženik je odbio zahtjev tužitelja s obrazloženjem kako je tužitelj kao dokaz o svojoj nacionalnoj pripadnosti hrvatskom narodu priložio samo izvadak iz matične knjige rođenih u kojem je u rubrici nacionalna pripadnost upisan podatak "Hrvatska", a koji je izdan 05.srpnja 2017., neposredno prije podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske , [adresa]. U konkretnom slučaju riječ je o dokazu na koji je stranka imala izravan utjecaj i za kojeg je imala interes.

11. Uvodno se napominje kako tužitelj tijekom upravnog spora u spis dostavio Uvjerenje Matice hrvatske od 03.prosinca 2024., Uvjerenje Hrvatskog kulturnog društva Napredak od 01.prosinca 2024, te Potvrdu o aktivnostima tužitelj u župi sv. Ante Padovanskog na Petrićevcu od 28.prosinca 2024. iz kojih se može utvrditi njegova aktivnost i članstvo u navedenim društvima i župi.

12. U konkretnom slučaju potrebno je cijeniti okolnost da u pojedinim službenim dokumentima nije postojala rubrika u kojima bi se mogla upisati nacionalnost. Također u nekim životnim okolnostima kao što je npr. popis stanovništva, prilikom prijave zavodu za zapošljavanje nije postojala mogućnost izjašnjavanja pripadnikom hrvatskog naroda, odnosno nema takve situacije u kojima bi tužitelj mogao iskazati svoju nacionalnost.

13. Ovaj sud ima na umu činjenicu da je Ustavni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka zauzeo stav kako se kao dokazna sredstva za primitak u hrvatsko državljanstvo ne propisuju isključivo isprave, te da se ta pripadnost može dokazivati svim dokaznim sredstvima, a ne samo ispravama, iz kojih je vidljivo izjašnjavanje pripadnosti hrvatskom narodu u pravnom prometu.

14. Iz navedenih razloga, prema mišljenju suda, a imajući u vidu naknadno dostavljeno Uvjerenje Matice hrvatske od 03.prosinca 2024., Uvjerenje Hrvatskog kulturnog društva Napredak od 01.prosinca 2024 i Potvrdu o aktivnostima tužitelja u župi sv. Ante Padovanskog na Petrićevcu od 28.prosinca, a koje tuženik nije razmotrio , tuženik će u ponovnom postupku primjenom načela i postupovnih pravila upravnog postupka utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog rješenja te ocijeniti i vrijednost naknadno dostavljenih dokaza kao i svih dokaza zajedno. Uzeti će u obzir sve naprijed navedeno te tužiteljevo izjašnjavanje i ponašanje tijekom cijelog života kao i sveukupne životne okolnosti te ovisno o utvrđenju donijeti novo rješenje o zahtjevu za primitak u hrvatsko državljanstvo, uvažavajući pri tome iznesena pravna shvaćanja i primjedbe suda sukladno odredbi članka 151. stavka 2. ZUS-a.

15. U odnosu na tužbeni navodi usmjeren na hrvatsko državljanstvo tužiteljeve majke i brata napominje se da i prema ocjeni ovoga suda državljanski status majke i brata tužitelja nije od utjecaja na donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari. Međutim tužitelj tijekom postupka, a što ponavlja ponovno i u ovoj tužbi naglašava ne samo majčino hrvatsko državljanstvo već i njezinu (njezinih predaka) hrvatsku nacionalnu pripadnost u duhu koje je odgajan te da se smatra Ž (po majci), a na koju okolnost će se tuženik u daljnjem postupku i očitovati.

16. Iz navedenih razloga, prema mišljenju Suda, osporavanim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužitelja te Sud za sada nije mogao otkloniti prigovore tužitelja iznesene u tužbi.

17. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 117. stavka ZUS-a, odlučiti kao u točki I i II izreke.

18. Stoga je tužitelju, na temelju članka 147. Zakona o upravnim sporovima i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) dosuđen zatraženi trošak zastupanja po opunomoćenice odvjetnice za sastav podneska od 23.srpnja 2024. u iznosu od 1.250,00 Eura (Tbr. 27/1 u svezi s Tbr. 46).

U Zagrebu 6. ožujka 2025.

Sudac

Manuela Ostoić Čačinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv točke I i II ove presude nije dopuštena žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Protiv točke III dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude

Dna:

1. Odvjetnica Petra Matić, Odvjetničko društvo Župić & partneri d.o.o., Ulica Pere Budmanija 1, [adresa] Zagreb – putem e-komunikacije

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ulica grada Vukovara 33, [adresa] Zagreb – uz spis - putem dostavljača

3. U spis