REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-58/2023-18

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 6. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1975. godine pa do smrti MŠ dana 8. svibnja 2011. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. MŠ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu.

2. Protustranka se u svome očitovanju protivi prijedlogu dok se izvedu svi dokazi i saslušaju svjedoci.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka SŠ i DŠ.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za MŠ (list 16-17 spisa) te smrtni list (list 2 spisa) utvrđeno je da je MŠ rođen dana **.**.1948., a umro dana **.**.2011. Nadalje je utvrđeno da je 23. svibnja 1970. sklopio brak sa ĐŠ, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P2-195/75 od 21. travnja 1975.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 14-15 spisa) utvrđeno je da je JŠ rođena dana **.**.1948. te da je 30. prosinca 1967. sklopila brak sa PŠ, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P-2510/71 od 9. veljače 1972.

9. Uvidom rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ilenke Lisonek poslovni broj O-4383/1 (listovi 12-13 spisa) utvrđeno je da je dana 29. kolovoza 2011. doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok MŠ kojim je nasljednikom proglašena GŠ (ovdje predlagateljica).

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 11 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 8. travnja 1964. na adresi u [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. MŠ (list 3 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 21. siječnja 1975. do 8. svibnja 2011. na adresi u [adresa].

12. Čitanjem očitovanja OŠ (list 31 spisa) utvrđeno je da je on kao bratić pok. MŠ izjavio da se pok. MŠ živio nevjenčano 37 godina sa predlagateljicom na adresi u [adresa], da su zajedno radili do umirovljenja u istoj tvornici gumenih proizvoda M. Čavić, te da su u zajedničkom životu imali sina G.

13. Čitanjem očitovanja RŠ (list 32 spisa) utvrđeno je da je on nećak pok. MŠ te je izjavio da je njegov stric pok. MŠ živio nevjenčano 37 godina sa predlagateljicom na adresi u [adresa], da su ih redoviti posjećivali, da su imali zajedničkog sina G te da su zajednički sagradili kuću u kojoj su živjeli do stričeve smrti.

14. Predlagateljica GŠ je na ročištu 6. ožujka 2025. izjavila da su ona i pokk. MŠ zajedno radili u istoj firmi te da su nakon jedne godine hodanja, 1974. otišli u podstanare, pa kod njene mame i onda su 1975. počeli graditi kuću. Skupa su bili do 2011. do Markove smrti. Nikada se nisu razdvajali. Živjeli su kao bračni par, imali su zajedničke financije te su zajednički vodili brigu o svemu. Kada su imali mogućnosti išli su na zajednička putovanja. Njihova je zajednica bila emotivne naravi. Ona je platila troškove pogreba i na pogrebu je stajala pokraj lijesa.

15. Svjedok SŠ je na ročištu održanom dana 25. listopada 2023. iskazala da se 1972. doselila u susjedstvo kod predlagatlejice, a 2 godine kasnije u istu ulicu je doselio i pok. MŠ. Oni su u to vrijeme počeli zajedno graditi kuću u koju su i vrlo brzo uselili i sa njima je živio i sin predlagateljice koji je inače dobar prijatelj od mog sina pa su se oni često družili. Također da je i ona pila kave sa predlagateljicom i MŠ i to u pravilu kod nekog od nas u kući. Mislila je da su oni vjenčani, da su muž i žena jer je zajednica djelovala emotivno a i zajedno su gradili kuću. Pred kraj MŠ je bila potrebna pomoć i njega, a to je sve radila predlagateljica. Koliko zna ona je organizirala sahranu i snosila troškove pogreba. Pok. MŠ je preminuo u kući i ona je predlagateljici pomagala pripremiti sve što je bilo potrebno za daljnji ispraćaj.

16. Svjedok DŠ je na ročištu održanom dana 25. listopada 2023. iskazala da je upoznala predlagateljicu prije 50 godina kada se doselila u susjedstvo. Nakon nekog vremena upoznala je i pok. MŠ kao njenog partnera. Zna da su živjeli u kući koju su gradili na placu koji je predlagatlejica dobila od majke, ali nema nekih saznanja jer se nije sa njima posjećivala, niti su provodili zajedno godišnje, a niti su zajedno bili na proslavama.

17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni MŠ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni MŠ prethodno su bili u brakovima, koji su rastavljeni, te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni MŠ neoženjen za vrijeme zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti MŠ. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 6. ožujka 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici uz rješenje za pristojbu na prijedlog i rješenje

2. Protustranci