REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala Bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: P-1868/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogir, po sucu Divni Ivančev u pravnoj stvari tužitelja: DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po pun. Marin Mlačić, odvjetnik u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: 1. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa MO, iz [adresa], 2. SO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi: utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave od 23. siječnja 2025.g. a objavljenog na ročištu dana 06. ožujka 2025.g.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 8384/4, oznaka zemljišta PUT, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], Katastarska općina [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu, i to na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine, zemljišnoknjižno označene kao zk.č.br. 8384/4, oznake zemljišta PUT, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], Katastarska općina [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu, i to baš u dijelu koji je u skici izmjere nalaza i mišljenja vještaka izrađenog po ČO, dipl. ing. geod. stalnom sudskom vještaku za geodeziju od dana 26.07.2022. godine, označen slovima „A-B-C-D-E-F-G-H-A“ u površini od 42 m², a koja geodetska izmjera iz nalaza i mišljenja vještaka se smatra sastavnim dijelom ove presude, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine na način da iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni, naprijed navedeni realni dio iste, da navedeni dio formira kao samostalnu česticu zemljišta s novim katastarskim brojem, te provede navedenu parcelaciju u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi.

II. Dužni su tuženi, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te SO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao zk.č.br. 8384/4, oznaka zemljišta PUT, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], Katastarska općina [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu, na način da se iz navedene nekretnine odvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točki I izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za katastarsku općinu [katastarska općina].

III. Dužni su tuženi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te SO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija nekretnine označene kao zk.č.br. 8384/4, oznaka zemljišta PUT, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], Katastarska općina [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu, opisane u točki I izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo.

IV. Nalaže se tuženiku [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.927,28 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana dosude istih pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunati za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi tvrdi da na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 8384/4, u naravi PUT, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu, kao vlasnici upisani su tuženici. Tužitelj je stvarni vlasnik dijela gore navedene nekretnine. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, pod brojem O - 695/92 iza svog pok oca FO, pok. KO. Pok. FO, pok. KO, predmetnu nekretninu stekao je temeljem darovnog ugovora od dana 10. lipnja 1991. godine, ovjerenog dana 01. srpnja 1991. godine pod brojem ovjere 1666/91, Sekretarijata za opću upravu, Skupštine općine Trogir, od svoje majke pok. BO. Predmetni dio nekretnina je u nesmetanom posjedu tužitelja i pravnih prednika tužitelja skoro 100 godina.

2.Podneskom tužitelja od 04.08.2022.g. a sukladno nalazu i mišljenju vještaka Daria Blažević uređen je tužbeni zahtjev točno onako kao što stoji u izreci Presude.

3.Tužena u odgovoru na tužbu od 24.01.2022.g. protivi u cijelosti tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja, predlaže sudu da isti bude odbijen i tužitelj osuđen na snašanje parničnih troškova, a sve iz sljedećih razloga. Tužitelj u tužbi nije označio vrijednost predmeta spora pa se predlaže sudu postupiti prema odredbama ZPP-a. Iz navoda u tužbi i priloženih dokaza uz tužbu ne proizlazi da je tužitelj na niti jedan zakonom propisani način stekao pravo vlasništva realnog dijela utužene nekretnine u površini od 42 m2 koji je u skici izmjere društva APOKRIF d.o.o. "U Solinu, veljača 2017.g." označen slovima "C,F,G,H,I,J,K,L,M,N,O,P,D,C".Tužitelj se u tužbi poziva na darovni ugovor od 10. lipnja 1991.god. i rješenje o nasljeđivanju iza pok. FO pok. KO. Obzirom na upis prava vlasništva na utuženoj nekretnini u zemljišnim knjigama, tuženik ističe, da pravni prednik tužitelja utuženi dio predmetne nekretnine nije mogao steći darovanjem, a niti tužitelj nasljeđivanjem. Također se ističe da je rješenje o nasljeđivanju iza pok. FO tuženiku dostavljeno u cijelosti nečitko. Tužitelju nije jasan pravni osnov stjecanja na koji se tužitelj poziva. U tužbi se nadalje navodi da je predmetni dio nekretnina u nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika skoro 100 godina. Za navedene tvrdnje tužitelj je bio dužan već uz tužbu priložiti povijesni posjedovni list za predmetnu nekretninu pa se predlaže naslovnom sudu naložiti tužitelju dostavu istog. Obzirom da iz navoda tužbe i priloženih isprava uz istu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a niti bi se osnovanost mogla utvrditi predloženim dokazima u tužbi, predlaže se tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti i naložiti tužitelju da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka. Iz istih razloga tužena se protivila i uređenom tužbenom zahtjevu tužitelja.

4.U tijeku dokaznog postupa ovaj sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige ZU 6129 k. o. [katastarska općina] , pregledao skicu dijela zk. čbr. Dio 128 i dio 8384/4 u k. o. [katastarska općina] "Solin, 04 veljače 2017.g." sačinjen od strane ovlaštenog ing. geodezije RO , pregledao rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj IX-O-695/92 , pregledao rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj VII-O-695/92 , pregledao darovni Ugovor Trogir, 10 lipnja 1991.g. ovjeren od strane sekretarijata za opću upravu Općine Trogir broj OV-1666/91 od 01.07.1991.g., izvod iz katastarskog plana Ispostave za katastar nekretnina Trogir od 29.03.2022.g., proveo očevid na licu mjesta dana 17.06.2022.g., pregledao nalaz i mišljenje vještaka Daria Blažević od 26.07.2022.g., saslušao svjedoke UO pok. D , IO , HO ž. M i tužitelja kao stranku, pregledan dopis Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj N-DO-449/2024 od 20.siječnja 2025.godine, pregledana Uvjerenja o statusu čestice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Odsjek u Trogiru od 12.12.2024.godine.

5.Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se nekretnina nalazi u [adresa] predio [adresa] gdje predmet spora u naravi čini dio nekretnine koja predstavlja tužiteljevo dvorište i sjeverozapadni dio stare betonske kuće prizemnice i dio dvorišta koji je položen južno u odnosu na betonski zid a pruža u zamišljenom pravcu tog istog zida ka sjeveru do asfaltirane ceste a sve kako je i prikazano u skici iz veljače 2017.g. izrađene od ing. geodezije RO koji je sastavni dio tužbe te je u toj skici lik koji je predmet spora označen likom B omeđen slovima CFGHIJKLMNOPDC a koji je vještak geodet identificirao kao dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što bi po stanju u zemljišnim knjigama odgovaralo zk čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju pokazanu nekretninu u svom pisanom nalazu i mišljenju geometar vještak Dario Blažević označio likom ABCDEFGHA koji se po katastarskom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 42 m2 dok predmet spora po zk stanju odgovara dijelu zk čest.zem.

8384/4 k. o. [katastarska općina] površine 42 m2.

6. Iz iskaza saslušanog svjedoka CO čija obiteljska kuća je udaljena od predmetne obiteljske kuće tužitelja 40 ak metara, je utvrđeno da je ta nekretnina bila vlasništvo djeda tužitelja KO čija žena je bila BO,koji su imali 3 sina S (oca tužitelja), ŠO i TO te da je predmetna kuća pripala ocu tužitelja S a kako je to sređeno između trojice brače da mu nje poznato,opisujući da je obiteljska kuća bila ograđena sa svih strana i to sa sjeverne strane suhozid do puta širok oko 30 cm na kojem su se nalazili stupići na koje je bila vezana bodljikava žica dok se iza kuće nalazila smokva i loza,s južne strane je bila ograđena nekretnina sa tri reda žice i stupovima a koji suhozid sa sjeverne strane i dan danas postoji na terenu,navodeći da nikada nitko, a ima 70 godina, da dolazi na nekretninu tužitelja,nikada nitko nije isticao nikakvih prava vlasništva jer je to vlasništvo obitelji KO.

7.Iz iskaza IO utvrđeno je da predmetna nekretnina bila vlasništvo Č a nakon čije smrti pola obiteljske kuće je pripalo ovoj svjedokinji i to na temelju nasljeđivanja iz njenog oca GO koji je bio brat JO,oca tužitelja i temeljem koje podjele dogovora je druga polovica obiteljske kuće pripala tužitelju,tako da ono što tužitelj traži ovom tužbom da je to upravo od tužitelja a da je cijelo imanje bilo ograđeno suhozidom i nikada ih nitko kako od strane tuženika tako ni trećih osoba nije ometao u posjedu i vlasništvu. I ona je iskazala da ovaj suhozid sa sjeverne strane nikada ga nitko nije micao ni dirao veće da je uvijek isti a istoga se sjeća od rođenja, navodeći dalje da na južnom dijelu nekadašnjeg imanja vlasnosti KO i BO koji su njeni djeda i baka po ocu ,taj južni dio je pripao njenom stricu TO.

8.Svjedokinja HO žena M je iskazala da je ova nekretnina bila vlasništvo njenog svekra S a koji je to ostavio svom sinu DO, ovdje tužitelju, i da je često dolazila dok je bila živa BO, majka njenog svekra a od koje nikada nije čula pa ni osobno da bi bilo tko treći isticao pravo vlasništva na ovoj nekretnini,posebno da bi čula od svog supruga, svekra ili bake BO da bi se micali ogradni zidovi nekretnine.

9.Iz iskaza samog tužitelja kao stranke utvrđeno je da je ovu nekretninu njegova baka BO Darovnim ugovorom iz 1992.godine darovala njegovom ocu S ono što je danas predmet tužbe a ostatak nekretnine darovala njegovim stričevima to jest brači njegovog oca ŠO i TO, a nakon smrti tužiteljevog oca su se tužitelj i brat mu F dogovorili da sve ono što je baka OO darovala njihovom ocu Sdio stare kuće i dio imanja, pripadne tužitelju a nova kuća bratu F i njegovoj obitelji. Ova nekretnina da je u naravi njihova stara obiteljska kuća,ograđena sa svih strana, a u kojoj kući je rođen njegov otac S 1929.godine kao drugo dijete a prije toga njegova sestra K i koju kuću su zbog proširenja obitelji dogradili 1936.godine, a uz koju kuću su postojali pomoćni objekti za držanje kokoša,ovaca, svinja i slično te da ih nikada treći nitko nije ometao u posjedu, da je bila ograđena sa svih strana suhozidima koja je činila jednu cjelinu, tako da ova nekretnina, odnosno njen dio koji se nalazi unutar ogradnih zidova nikada nije predstavljao put i u kojoj obiteljskoj kući su dom kraja života živjeli baka i djed, da je 1992.godine to imanje koje su koristili i posjedovali EO i BO darovala trojici sinova S, ŠO i TO i onaj dio koji je pripao njegovom ocu S, a nakon njegove smrti u dogovoru tužitelja s bratom F ista pripala njemu,odnosno ono što je otac dobio od svoje majke BO tužitelj drži u posjedu i vlasništvu još od 1995.godine,tako da upis njegovog strica LO kao posjednik na ovoj nekretnini je pogrešan, budući da isti ima dio temeljem darovnice od svoje majke to jest bake tužitelja BO u južnom dijelu nekadašnjeg imanja kojeg su VO i BO držali u nesmetanom posjedu do 1992.godine kada daruju svojim sinovima S, ŠO i TO.

10.Potvrda ovih navoda proizlazi iz pregledanog Darovnog ugovora Trogir, 01.lipnja 1991.godine kojim je OO udova KO darovala svojim sinovima TO pok. KO, ŽO. KO i ŠO pok. KO svoje nekretnine u Trogiru i u Segetu, točno označavajući kojem sinu koje nekretnine daruje pa tako je i ocu tužitelja BO S darovala predmetnu nekretninu a koja predmetna nekretnina je ušla u ostavinsku masu nakon smrti oca tužitelja JO a što je utvrđeno pregledom Rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. O-695/92 od 09.listopada 2009.godine.

11.Kako je dakle utvrđeno da se radi o nekretnini koja je u obitelji JO više od 100 godina, da je ista predstavljala jedinstvenu cjelinu, odvojenu od okolnih nekretnina pa i puta sa sjeverne strane starim kamenim suhozidima a koji suhozid je sud zatekao kod očevida, unutar koje nekretnine su prednici tužitelja VO i BO živjeli prvo u manjoj nekretnini, pa je nadogradili i proširili 1936.godine i konačno 1950.godine još je proširili, da su ostatak nekretnine koristili kao vrt sa objektima u kojima su držali kokoše i svinje, da su bili neometani od bilo koga,a koja nekretnina je u posjedu obitelji BO od ili prije 1900-e godine,jer je otac tužitelja FO rođen 1929.godine kao drugo dijete, su činjenice koje dokazuju da su sporni dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] u vještvu vještaka Dario Blažević označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A u površini od 42m2, prednici tužitelja stekli dosjelošću posjedujući je više od 100 godina te da se radi o kontinuiranom, zakonitom, i poštenom posjedu.

12.Naime, na temelju pravila iz paragrafa 1460 – 1472 OGZ-a pravo vlasništva se moglo steći dosjelošću na državnom zemljištu ako se utvrdi da je posjed bio zakonit,istinit,pošten i neprekidno trajao 40 godina do 06.04.1941.godine s time da prema pravilu iz paragrafa 1477 OGZ-a onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 40 godina nije dužan dokazivati zakonit način stjecanja. Kako je djed tužitelja VO ostvario 40-godišnji pošten posjed do 06.04.1941.godine to je siti temeljem odredbe paragrafa 1460-1472 OGZ-a stekao vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću a što je bio razlog usvajanja tužbenog zahtjeva tužitelja točno onako kao što stoji u izreci presude.

13.Da se radi o posjedu koji je nesmetan i kontinuiran od davne 1900.-e pa do danas razvidno je iz Posjedovnog lista u kojem se kao posjednik vodi NO, stric tužitelja, odnosno ranije prednici tužitelja, potvrđuje da su ispunjene zakonske pretpostavke i uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću ex lege na temelju navedenog paragrafa 1472 OGZ-a u s vezi članka 388 stavak2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15) i to još od 01.siječnja 1997.godine kada je taj Zakon stupio na snagu. Dakle, u konkretnom slučaju došlo je do stjecanja prava vlasništva na temelju Zakona dosjelošću jer vlasnim, uživa zaštitu imovine na temelju članka 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojom se propisuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svog vlasništva te se nitko ne smije lišiti svog vlasništva ,osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene Zakonom i općim načelima međunarodnog prava, a koji razlozi su bili osnova za usvajanje tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti.

14.Zbog svega rečenog odlučeno je kao u izreci s napomenom da ne stoji prigovor tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji na strani tužene, jer je upravo iz pregledanih Uvjerenja o statusu čestice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje odsjek u Trogiru od 10.12.2024.godine utvrđeno da kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] čiji sastavni dio je i dio čest. zem. [katastarska čestica] su se na dan 24.07.1991.godine nalazile unutar građevinskog područja naselja a danas unutra izgrađenog dijela građevinskog područja i naselja što potvrđuje da je Općina Seget pasivno legitimirana. Potvrda toga je i dopis Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj N-DO-449/2024 od 20.siječnja 2021.godine kojim je odbijen zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora po članku 186a Zakona o parničnom postupku jer se radi o nekretnini koja je na dan 24.srpnja 1991.godine a i danas se nalazi unutra građevinskog područja, da predmetna nekretnina predstavlja izgrađeno građevinsko zemljište i da nije dio nerazvrstane ceste zbog čega je pasivna legitimacija Republike Hrvatske upitna a iz kojih razloga je i odbijen zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora.

15.Nadalje, tužbeni zahtjev tužitelja sadržan u točkama II. i III. presude uređen je sukladno recentnoj sudskoj praksi jer tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje prava vlasništva jednog dijela nekretnine koji je točno određen i kojeg je identificirao i posebno prikazao sudski vještak kao poseban dio nekretnine, određene površine, u naravi predstavlja i zahtjev kojim se vrši dioba cijele nekretnine kao stvari. Naime,prema odredbe i članka 2. Stavak 1 Zakona o zemljišnim knjigama (N.N. broj 91/96,114/01, 100/04, 107/07, 152/08 dalje ZZK) zemljište u smislu tog Zakona je dio zemljišne površine koji je u katastru označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži,dakle nekretnina je označena katastarskim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži i kao takva predstavlja stvar u stvarnopravnom smislu. U konkretnom slučaju nekretnina je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a koja je jednim dijelom u posjedu tužitelja, a taj dio je vještak Dario Blažević identificirao, a sud utvrdio da je tužitelj stekao opravo vlasništva na identificiranom dijelu. Tužitelj inače možeu tijeku postupka tražiti utvrđenje prava vlasništva jednog točno određenog dijela nekretnine za cijelo, a upravo takav je zahtjev i postavljen u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

16.Pravilno je postavljena i točka III. tužbenog zahtjeva jer u smislu članka 102. Zakona o državnoj izmjeri i Katastru nekretnina (N.N. 16/07, 124/10) poslove državne izmjere i katastar nekretnina obavlja Državna geodetska uprava a nadležno tijelo provodi sudske odluke koje utječu na podatke u katastru. Dakle, odluku suda može provesti nadležni Odjel za katastar nekretnina i nakon toga ZK odjel izvršiti upis u zemljišnoj knjizi.

17.Odluka o trošku donesena je sukladno čl. 154 st. 1 Zakon o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91,3 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 96/08, 125/08 ) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne Novine" broj: 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05 ) a odnosi se na trošak punomoćnika tužitelja i to na sastav tužbe 200,00 eura, zastupanje na ročištu od 22.03.2022., 05.04.2022., 11.04.2022., 24.05.2022.,17.06.2022.,17.10.2022.,12.12.2022.,12.09.2024., 12.12.2024.,23.01.2025., svako po 200,00 eura,sastav podnesak od 04.08.2022. 200,00 eura daje trošak punomoćnika tužitelja od 2.400,00 eura. Kada se ovim troškovima pridoda trošak očevida u iznosu od 447,65 eura te pristojba na tužbu 26,54 eura i pristojba presude 53,09 eura onda je sveukupni trošak tužitelja iznosi 2.927,28 eura koliko je dosuđeno u točci IV izreke presude.

U Trogiru, 06. ožujka 2025.

Sudac

Divna Ivančev

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na nadležni Županijski sud pisanim podneskom u 3 primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika

3.u spis