Poslovni broj: Usž-3519/2023-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda , Ane Berlengi Fellner , predsjednice vijeća , Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović , članica vijeća , te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja Vigens doo Kožino , Put sv. Bartula 37 , Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode , Osijek , Gundulićeva 19a i Prirodoslovno društvo „Drava “, Virovitica , Ulica Petra Berislavića 19 , svi zastupani po opunomoćeniku Draganu Jurjeviću , odvjetniku u Zadru , Hrvoja Vukčića Hrvatinića 8 , protiv tuženika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske , Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Radnička cesta 80 , Zagreb , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Fassa doo , Obrovac , Jadranska 1 , zastupane po opunomoćenicima iz Odvjetničkog društva Robert Izidor Majić & partneri doo , Zagreb , Varšavska 2 , radi procjene utjecaja na okoliš, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presuda i rješenja Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us I-1290/2022-28 od 5. srpnja 2023. , na sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.

pretpostavljam da je

I. Poništava se presuda i Upravno rješenje suda u Splitu , poslovni broj: Us I-1290/2022-28 od 5. srpnja 2023.

II. Poništava se rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske , Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom , KLASA: UP/I-351-03/20-08/34 , URBROJ: 517-05-1-2- 22-29 od 4. svibnja 2022.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima Vigens doo , Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode i Prirodoslovnom društvu „Drava “ naknadi troškove upravnog spora u iznosu od 932,81 EUR u roku od 60 (šezdeset) dana od primitka ove presude.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju Vigens d.o.o. naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 1.866,42 EUR u roku od 60 (šezdeset) dana od primitka ove presude dok se u preostalom dijelu zahtjev tog tužitelja odbija.

V. Odbija se zahtjev tužitelja Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i Prirodoslovnog društva „Drava“ za naknadu troškova upravnog spora u preostalom dijelu.

VI. Odbija se zahtjev tuženika i zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-351-03/20-08/34, URBROJ: 517-05-1-2-22-29 od 4. svibnja 2022. Prvostupanjski sud je istodobno rješenjem odbio prijedlog tužitelja Hrvatskog društvo za zaštitu ptica i prirode i Prirodoslovnog društva „Drava“ za izdavanje privremene mjere. Također je naloženo tužiteljima da nadoknade tuženiku trošak upravnog spora u iznosu od 159,34 eura u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja (točka II. izreke). Također je naloženo tužiteljima nadoknaditi zainteresiranoj osobi trošak upravnog spora u iznosu od 2.488,55 eura u roku od 30 dana od primitka pravomoćnog rješenja (točka III izreke). U ostalom dijelu odbijen je zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora, kao neosnovan (točka IV. izreke). Također je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka V. izreke). Navedenim rješenjem tuženika, povodom zahtjeva ovdje zainteresirane osobe Fassa d.o.o., utvrđeno je da je namjeravani zahvat - eksploatacije ciglarske gline na budućem eksploatacijskom polju „Rašinovac“, Grad Nin, Zadarska županija, temeljem studije o utjecaju na okoliš koju je izradio u listopadu 2020. godine, a dopunio u travnju 2021. i prosincu 2021. godine ovlaštenik Mundo Melius d.o.o. iz Zagreba, prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu, uz primjenu zakonom propisanih i ovim rješenjem utvrđenih mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže (A) i provedbu programa praćenja stanja okoliša i ekološke mreže (B).

2. Tužitelj Prirodoslovno društvo „Drava“ osobno podnio je zasebnu žalbu u kojoj u bitnom navodi da je neosnovano prvostupanjski sud odbio vještačenje studije utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu kao i saslušanje svjedoka. Sustavna istraživanja korištenja područja zahvata od strane gnijezdeće populacije ptica nisu adekvatno provedena, a nisu zatraženi ni korišteni službeni podaci. Tužitelj je utvrdio zadržavanje i ishranu većeg broja populacije bjelonokte vjetruše na području samog zahvata prije seobe te da postoji mogućnost gniježđenja na tom području. Utjecaj zahvata na istu nije niti razmatran. Ističe da prema relevantnim podacima na toj lokaciji se gnijezdi 4 para zlatovrana, koje su prstenovane i evidentirane kod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavodu za ornitologiju, a prema glavnoj ocjeni riječ je o samo jednom paru zlatovrane. Prvostupanjski sud nije razmatrao „Stručno mišljenje o biološkoj raznolikosti te važnosti staništa Rašinovac“ dr. BŽĐ. Smatra da mjerama nije moguće ublažiti utjecaj zahvata na ekološku mrežu, biljne i životinjske zaštićene vrste. Naglašava da ne postoji mogućnost rekultivacije autohtonih biljnih vrsta, tim više jer je riječ o pokrovu kojeg čine visoko zaštićene biljne vrste koje nisu uzete u obzir. Provedbom projekta došlo bi do trajnog uništenja ekološkog staništa za kojeg nije moguća rekultivacija. Predlaže ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Tužitelji Vigens d.o.o., Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode i Prirodoslovno društvo "Drava" zastupani po naprijed navedenom opunomoćeniku podnijeli su zajednički žalbu u kojoj u bitnom navode da prvostupanjski sud nije prihvatio njihov prijedlog za saslušanjem relevantnih svjedoka. Smatraju da je bilo nužno provesti neovisno vještačenje na okolnosti negativnog utjecaja na okoliš i ekološku mrežu. Naime, trošak izrade studije snosila je ovdje zainteresirana osoba, kao naručitelj, pa bez vještačenja tužitelji ne mogu biti u ravnopravnom položaju. Prvostupanjski sud ponavlja stavove tuženika bez kritičke analize. Upućuju na izrazite krajobrazne vrijednosti predmetnog područja. Smatraju da je rješenjem tuženika povrijeđena odredba članka 11. Zakona o zaštiti prirode prema kojoj prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni za biljni i životinjski svijet te ih koristiti na održiv način da se ne umanjuje njihova vrijednost za budući naraštaj. Iz studije proizlazi da će predmetni zahvat utjecati na gubitak najmanje dva para zlatovrane (3%nacionalne populacije), a činjenica da su izrađivači studije bili zabilježili samo jedan par govori o površnosti studije, s tim da je najprije navedeno da na toj lokaciji nije uočena ni jedna zaštićena vrsta. Eksploatacijsko polje je udaljeno samo 3km od Bokanjačkog blata, a koje je jedno od najvažnijih gnjezdilišta ptica na kojem se 2019. godine gnijezdilo najmanje 17% nacionalne populacije ptica. Prema biološkoj struci brojnost i rasprostranjenost jedinki uvjetovana je kapacitetom staništa i ne postoje prazna područja koje bi životinje mogle uspješno naseliti nakon uništavanja staništa na kojem obitavaju. Predlažu ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje i dosuditi trošak sastava žalbe.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Zainteresirana osoba u odgovoru na žalbu u bitnom navodi da opunomoćenik tužitelja Vigens d.o.o. prema punomoći koja prileži spisu nije ovlašten zastupati i ostale tužitelje pa predlaže da se žalba razmotri samo u odnosu na tog tužitelja. Ističe da je prema odredbi članka 85. stavka 5. Zakona o zaštiti okoliša nositelj zahvata obvezan osigurati izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš i podmiriti sve troškove studije. Eksploatacijom gline nastat će kop koji će proizvesti pozitivan utjecaj nastankom strmih odrona za vegetaciju, vodu i hranilište ne samo ugrožene vrste, već i drugih biljnih i životinjskih vrsta. Povjerenstvo je primjedbe uzelo u obzir te je i zatražilo izmjenu prvotne studije na način da sada sadrži i mjere ublažavanja i provedbe programa stručnog nadzora utjecaja zahvata na okoliš kojima će se utjecaj smanjiti ispod razine značajnosti. Predlaže odbiti žalbe.

6. Žalbe su osnovane.

7. Prvenstveno se otklanja prigovor zainteresirane osobe da tužitelje Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode i Prirodoslovno društvo „Drava“ nije ovlašten zastupati naprijed navedeni opunomoćenik, budući da spisu prvostupanjskog suda prileže punomoći navedenih tužitelja dane tom opunomoćeniku po podnošenju žalbe.

8. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s odredbom članka 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS), Sud pobijanu presudu, uz obrazloženje koje je njome dano, nije mogao ocijeniti zakonitom.

9. Naime, pobijanom presudom potvrđena je prihvatljivost za okoliš i ekološku mrežu (uz primjenu zakonom i rješenjem tuženika utvrđenih mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže (A) i provedbu programa praćenja stanja okoliša i ekološke mreže) predmetnog zahvata eksploatacije ciglarske gline na budućem eksploatacijskom polju „Rašinovac“ temeljem studije o utjecaju na okoliš (izrađene u listopadu 2020. i dopunjene u travnju i prosincu 2021.godine). Ovo sve u primjeni mjerodavnih odredbi Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14. i 3/17.).

10. Međutim, tužitelji su već tijekom postupka koji je prethodio donošenju osporenog rješenja tuženika, a zatim i u prvostupanjskom upravnom sporu te potom i u žalbi protiv prvostupanjske presude prigovarali da je u konkretnom slučaju propušteno provođenje sustavnog istraživanja korištenja područja zahvata od strane pojedinih te strogo zaštićenih vrsta ptica. S obzirom na to, upućivali su na manjkavosti predmetne studije utjecaja zahvata na okoliš i propuste glede utvrđivanja utjecaja predmetnog zahvata na iste gubitkom staništa za gniježđenje i prehranu odnosno značajan negativan utjecaj na iste kao i cjelovitost predmetnog područja ekološke mreže. Ovo i uz primjenu predloženih, odnosno kasnije rješenjem tuženika određenih, mjera ublažavanja negativnog utjecaja za okoliš i ekološku mrežu koji utjecaj da se time ne bi smanjio ispod razine značajnosti odnosno da će neovisno o tome doći do značajnog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja navedenih (ciljnih) vrsta ptica.

11. Tako je tužitelj Prirodoslovno društvo „Drava“ već u postupku koji je prethodio rješenju tuženika prigovarao točnosti studije utjecaja zahvata na okoliš u pogledu podataka o postojećim staništima i vrstama na predmetnoj lokaciji zahvata s obzirom da je u istoj prvotno bilo navedeno da na području budućeg eksploatacijskog polja nije evidentirana ni jedna strogo zaštićena vrsta ptica, što je tek naknadno korigirano i dopunjeno. Osim toga, tužitelj Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode je još u upravnom postupku prigovarao da je tijekom tad prethodne tri godine u sklopu određenog projekta provodio redovita istraživanja tog područja te zabilježio 86 vrsta ptica od kojih je velika većina strogo zaštićena te da predmetna površina travnjaka predstavlja gotovu trećinu površine dostupnih staništa pa da je utjecaj zahvata trajan i značajno negativan osobito za strogo zaštićene vrste koje se na njemu gnijezde. Navodili su da se predmetni zahvat nalazi u neposrednoj blizini Bokanjačkog blata jednog od najvažnijih gnjezdilišta zlatovrane, na kojem se 2019. godine gnijezdilo minimalno 17% nacionalne populacije. Dakle, isticali su da bi zahvat direktno djelovao na gubitak najmanje 2 para zlatovrana koja su se 2020. godine gnijezdila uz granicu eksploatacijskog polja, dok su izrađivači studije zabilježili tad samo jedan par. Također su upućivali da je područje zahvata od izuzetnog značaja za ishranu tijekom proljetne seobe crvenonoge vjetruše te postgnijezdećeg perioda i jesenske seobe bjelonokte vjetruše, koje su bilježili u jatima i do 20-tak ptica te koje su koristile područje za ishranu i sakupljanje energije prije prave seobe. Navedene primjedbe tog tužitelja su otklonjene u postupku uz obrazloženje da je na području predmetnog zahvata tijekom 2021. godine zabilježeno dva para zlatovrana i jedan par u 2020. godini odnosno da prilikom terenskih izlazaka u kolovozu 2020. godine i svibnju 2021. godine nije zabilježen veći broj jedinki zlatovrane na hranjenju na području predmetnog zahvata. Tužitelji tijekom čitavog postupka, dakle, prigovaraju da je prvotno utvrđeno da na tom području nije evidentirana ni jedna strogo zaštićena vrsta, a što je tek naknadno korigirano. Naime, u tom smislu je i tužitelj Prirodoslovno društvo „Drava“ u postupku ukazivao da su na području zahvata postavljene dvije kućice za gniježdenje zlatovrana, te da su se iste uspješno gnijezdile. Na tu primjedbu je također odgovoreno da nije zabilježeno više jedinki na tom području, da će rubna grmlja i šumarci oko lokacije zahvata ostati nedirnuta, da je zahvat manjeg obujma u odnosu na preostala livadna staništa pa da neće biti značajno ugrožena područja preleta ptica, dok su rijetke i ugrožene vrste ptica na nacionalnoj razini, kao što su eja močvarica, zmijar, crvenonoga vjetruša, eja livadarka zabilježene isključivo samo u proljetnom preletu.

12. Tuženik je u obrazloženju osporenog rješenja također naveo neprihvaćanje primjedbi koje se odnose na ugroženi udio gniježđenih populacija ciljanih vrsta POP HR 1000024 Ravni Kotari. Ovo uz obrazloženje da se eja livadarka nije gnijezdila u 2021. godini na toj livadi, a u kolovozu 2020. godine da je zabilježena na preletu iznad livadnog staništa u potrazi za hranom. Tuženik je zaključio da stoga gnijezdeća populacija u tom slučaju nije ugrožena te da isto vrijedi i za zlatovranu. Naime, 2020. godine postavljene su dvije kućice za gniježđenje zlatovrana i zabilježena je s jednim parom 2020. i dva para 2021. godine. Rubna grmlja i šumarci se neće dirati, a značajna su za gniježđenje zlatovrana. Također je zaključeno da, iako su travnjaci ključna područja za ishranu zlatovrane, no zahvat je u odnosu na preostale livade i okolna livadna staništa površinski mali pa neće utjecati na gnijezdeću populaciju zlatovrane. Naime, prilikom terenskih izlazaka u svibnju 2021. i kolovozu 2020. godine nije zabilježen veći broj jedinki zlatovrane na hranjenju na livadama predmetnog zahvata pa da se ne može tvrditi da je upravno ta livada od presudnog značaja za ishranu zlatovrana s Bokinjca pa da stoga nema značajnija nepovoljnog utjecaja na gnjezdeću populaciju zlatovrane. Isto da vrijedi i za druge vrste, npr. poljsku ševu, primorsku trepetljiku koje se 2021. godine nisu gnijezdile u području guste i visoke trave, već je isto pogodno kao gnijezdilište manjeg broja vrsta koje su zabilježene u travnju i svibnju 2021. (10 parova prepelica, 8 parova trčke, 5 parova fazana, 20 parova velike strnadice, 5 parova šivalice i 4 para kratkoprste ševe). Tuženik zaključuje da je zajednica ptica gnjezdarica prema podacima iz travnja i svibnja 2021. godine malobrojna i siromašna i kako se radi o manjim populacijama da neće doći do ugrožavanja brojnosti spomenutih vrsta ptica gnjezdarica. Također se naglašava da će se primjenom predloženih mjera smanjiti značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja ciljnih vrsta ptica.

13. Radi utvrđivanja navedenih činjenica od utjecaja na zaključak o prihvatljivosti predmetnog zahvata, tužitelji su predlagali prvostupanjskom sudu provođenje vještačenja te saslušanje svjedoka, no prvostupanjski sud je isto odbio. Naime, prvostupanjski sud je obrazložio, između ostalog, da tužitelji kod suda nisu stvorili dojam da je analiza napravljena protivno pravilima struke ili raspoloživim znanstvenim podacima. Pri tome se prvostupanjski sud pozvao na obrazloženje osporenog rješenja i odgovor na tužbu tuženika te naveo, između ostalog, da je riječ o pticama stabilne brojnosti, a da su podaci prikupljeni terenskim izvidima i potkrijepljeni podacima na razini koja ide u prilog zaključku da su njihove primjedbe ozbiljno sagledane, a s čime se ovaj Sud ne može složiti.

14. Ovo iz razloga jer je s obzirom na sve naprijed navedeno, prema ocjeni ovog Suda, doveden u sumnju tuženikov zaključak, utemeljen na podacima prikupljenim terenskim izvidima, da provođenje planiranog zahvata eksploatacije ciglarske gline ne bi izazvalo ugroženost ptica u tolikoj mjeri da bi se dovela u pitanje prihvatljivost samog zahvata za okoliš i ekološku mrežu. Ovo i uz provođenje rješenjem tuženika utvrđenih mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže i provedbu programa praćenja stanja okoliša i ekološke mreže. Naime, Sud nije mogao otkloniti prigovore tužitelja da je u konkretnom slučaju propušteno provođenje sustavnog istraživanja korištenja područja zahvata od strane pojedinih i strogo zaštićenih vrsta ptica te je stoga posljedično došlo i do propusta u utvrđivanju utjecaja predmetnog zahvata u prostoru na gubitak staništa za gniježđenje i prehranu odnosno utjecaj na ciljne vrste i cjelovitost predmetnog područja ekološke mreže.

15. Kraj takvog stanja stvari, a zbog gore iznesenog, valjalo je, na temelju odredbe članka 74. stavka 2. ZUS-a, odlučiti kao u točkama I i II izreke ove presude.

16. U pogledu troškova upravnog spora, tužitelj Vigens doo je po opunomoćeniku na raspravi pred prvostupanjskim sudom 27. lipnja 2023. osnovano zatražio naknadu troška za sastav tužbe, pristupa na ročište 21. travnja 2023. i 27. lipnja 2023. to je ovaj Sud isti zahtjev u tom pogledu ocijenjen osnovanim jer je riječ o troškovima koji su nužni i opravdani. određena mu je naknada zatraženog troška u iznosu od 622,14 eura za svaku navedenu radnju odnosno ukupno 1.866,42 eura. Osim tih troškova taj tužitelj je tom prilikom zatražio i trošak za sastav podneska od 7. lipnja 2023. koji prema ocjeni ovog Suda nije osnovan jer isti podnesak ne sadrži pravno relevantna činjenična i pravna razlaganja koja su utjecala na odluku Suda u predmetnom sporu. Na raspravi pred prvostupanjskim sudom 27. lipnja 2023. predstavnik tužitelja Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode kao i predstavnik tužitelja Prirodoslovnog društva „Drava“ zatražili su trošak za pristup na ročište 21. travnja i ročište 27. lipnja 2023. , no taj zahtjev nije postavljen dovoljno određeno odnosno isti nisu specificirali i iste je stoga valjalo odbiti sa zahtjevom u tom dijelu. Opunomoćenik tužitelja Vigens doo je u skladu s naknadno danim punomoćnicima žalbu podnio iu ime preostalih tužitelja te su stoga tužitelji osnovano zatražili naknadu troška sastava žalbe u iznosu od 932,81 EUR. Slijedom svega navedenog, u skladu s odredbom članka 79. ZUS-a odlučeno je kao u točki III., IV. i V. izreke.

17. Zahtjev tuženika i zainteresiranih osoba za naknadu troškova upravnog spora odbijen je točkom VI. izreke na temelju članka 79. stavka 4. ZUS-a , budući da u konačnici u upravnom sporu nisu uspjeli.

U Zagrebu 6. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner