REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-574/2024-12
Osijek, Trg A. Starčevića 7/II
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja US, [adresa], broj putovnice: [broj putovnice], kojeg zastupa opunomoćenik Nino Ćosić, odvjetnik u Zagrebu, Raška 28, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Postaje granične policije Bajakovo, Lipovac, OIB: 36162371878, kojeg zastupa opunomoćenik GS, službena osoba, radi odbijanja ulaska u Republiku Hrvatsku, 6. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko- srijemske, Postaje granične policije Bajakovo, Broj: UP/I-212-02/24-03/1, 511-15-16- 24-1154 od 16. ožujka 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troška upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, Broj: UP/I-212-02/24-03/1, 511-15-16- 24-1154 od 16. ožujka 2024., odbijen je ulazak tužitelju u Republiku Hrvatsku, na graničnom prijelazu Bajakovo jer se radi o osobi za koju je izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska u Schengenskom informacijskom sustavu (dalje: SIS), odnosno tužitelj ne ispunjava uvjete iz članka 6. Zakonika o schengenskim granicama - Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica, iz razloga pod točkom H.
2. Tužitelj u tužbi navodi kako je tuženik odbio tužitelju ulazak u Republiku Hrvatsku bez obrazloženja, na koji način su počinjene bitne povrede upravnog postupka. Također smatra da u postupku činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno te da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, koje tvrdnje ne obrazlaže. Predlaže da sud izvede dokaz saslušanjem stranaka. Slijedom navedenoga tužitelj predlaže da sud poništi osporavano rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod osporavanog rješenja te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan. Navodi da je tijekom obavljanja granične kontrole u odnosu na tužitelja uočeno aktivirano upozorenje u SIS II - Uredba (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavi, djelovanju i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 381, 28. prosinca 2006.), s raspisanom mjerom "Državljanin treće zemlje kojemu treba zabraniti ulazak i boravak na državnom području država članica po članku 24. i 25. Uredbe (EU) 201/1861" od strane Kraljevine Norveške, broj spisa 102214652608, Schengen ID [broj bankovnog računa].
4. Sud je ovaj upravni spor riješio bez održavanja rasprave, primjenom članka 98. točka 5. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24 - dalje: ZUS), obzirom da su se stranke o tome izrijekom suglasile, a sud nije utvrdio da bi bilo potrebno izvoditi nove dokaze. Također, strankama je izjašnjavanje u smislu odredbe članka 6. ZUS-a, dakle o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora, bilo omogućeno dostavljanjem podnesaka. Sud provođenje dokaza saslušanjem tužitelja u svojstvu stranke nije smatrao potrebnim za rješavanje ove upravne stvari, pri čemu su i stranke bile suglasne da se spor riješi bez održavanja rasprave.
5. Sud je izveo dokaze uvidom u spis te u spis upravnog postupka te je na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelju odbijen ulazak u Republiku Hrvatsku, prilikom pokušaja ulaska 16. ožujka 2024., u 22,27h, na graničnom prijelazu Bajakovo s obrazloženjem da se radi o osobi za koju je izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska u SIS-u.
7. Navedeno je odlučeno primjenom članka 50. stavka 1. Zakona o strancima ("Narodne novine" br. 133/20., 114/22., 151/22.), kojim je propisano da će se državljaninu treće zemlje koji ne ispunjava uvjete za ulazak propisane Zakonikom o schengenskim granicama ili Uredbom EU 2018/1240 odbiti ulazak u Republiku Hrvatsku o čemu Ministarstvo, putem policijske postaje nadležne za kontrolu prelaska državne granice, donosi rješenje.
8. Dakle, predmetni propis predviđa donošenje rješenja i to na obrascu predviđenom Pravilnikom o postupanju prema državljanima trećih zemalja ("Narodne novine", broj 136/21. i 145/23, dalje: Pravilnik). Prema članku 50. stavku 5. Zakona o strancima, Ministar pravilnikom propisuje način postupanja prema državljanima trećih zemalja te izgled i sadržaj obrasca rješenja o odbijanju ulaska i tehničkim uvjetima za boravak na graničnom prijelazu.
9. Budući da je člankom 12. stavkom 4. i 5. Pravilnika propisan Obrazac rješenja o odbijanju ulaska (Obrazac 2), koji je pravokutnog oblika, bijele boje, veličine 21×29,7 cm, koji se tiska na hrvatskom i engleskom jeziku i koji Obrazac 2 je sastavni dio Pravilnika, obveza je policijskog službenika ispuniti takav propisani i u sustavu generirani obrazac i predati ga stranci.
10. Također, Zakon o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21 – dalje: ZUP) u članku 97. stavku 1. propisuje da se rješenje može izdati na propisanom obrascu.
11. Člankom 12. stavkom 1. Pravilnika propisano je da državljaninu treće zemlje kojem je odbijen ulazak u Republiku Hrvatsku, policijski službenik koji obavlja graničnu kontrolu dostavlja rješenje o odbijanju ulaska u Republiku Hrvatsku.
12. Prema odredbi članka 50. stavka 2. Zakona o strancima, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se bez saslušanja državljanina treće zemlje, osim ako se radi o maloljetniku bez pratnje. Članak 30. stavak 2. ZUP-a propisuje da se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom. Kako je Zakon o strancima kao lex specialis isključio izjašnjavanje stranke u predmetnom postupku, sud ocjenjuje da je rješenje doneseno u skladu s pravilima postupka.
13. Sud zaključuje da je u postupku utvrđeno da je tužitelj nesporno državljanin treće zemlje i da isti sadržajno ne osporava činjenicu postojanja upozorenja u SIS II s raspisanom mjerom "Državljanin treće zemlje kojemu treba zabraniti ulazak i boravak na državnom području država članica po članku 24. i 25. Uredbe (EU) 201/1861" od strane Kraljevine Norveške, broj spisa 102214652608, Schengen ID [broj bankovnog računa].
14. Zakonik o schengenskim granicama propisuje da nadzor državne granice nije samo u interesu države članice na čijim se vanjskim granicama on provodi, već je u interesu svih država članica koje su ukinule nadzor unutarnjih granica. Nadzor državne granice trebao bi pomoći u suzbijanju nezakonitog useljavanja i trgovanja ljudima te pri sprečavanju bilo kakve prijetnje unutarnjoj sigurnosti, javnom poretku, javnom zdravlju i međunarodnim odnosima država članica. Nadalje, nadzor državne granice ne uključuje samo kontrolu osoba na graničnim prijelazima i zaštitu državne granice između tih graničnih prijelaza, već i analizu rizika za unutarnju sigurnost te analizu mogućih prijetnji po sigurnost vanjskih granica. Stoga je potrebno odrediti uvjete, mjerila i podrobna pravila o kontrolama na graničnim prijelazima i zaštiti na granici, uključujući provjere podataka u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS).
15. Odredbom članka 6. stavak 1. točka d. Zakonika propisano je da za planirani boravak na državnom području država članica u trajanju od ne više od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, koje podrazumijeva uzimanje u obzir razdoblja od 180 dana koje prethodi svakom danu boravka, uvjeti ulaska za državljane trećih zemalja su sljedeći: da nisu osobe za koje je u SIS-u izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska.
16. Nadalje, Odredba članka 24. Uredbe (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma te o izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006, definira uvjete za unošenje upozorenja u svrhu odbijanja ulaska i boravka država članica, te je stavkom 1. propisano da države članice nose upozorenje u svrhu odbijanja ulaska i boravka ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: (a) država članica zaključila je, na osnovi pojedinačne procjene koja uključuje procjenu osobnih okolnosti dotičnog državljanina treće zemlje i posljedica odbijanja njegova ulaska i boravka, da prisutnost tog državljanina treće zemlje na njezinu državnom području predstavlja prijetnju za javni poredak, javnu sigurnost ili nacionalnu sigurnost te je država članica slijedom toga donijela sudsku ili upravnu odluku u skladu sa svojim nacionalnim pravom o odbijanju ulaska i boravka te je izdala nacionalno upozorenje u svrhu odbijanja ulaska i boravka; ili (b) država članica izdala je zabranu ulaska u skladu s postupcima kojima se poštuje Direktiva 2008/115/EZ u odnosu na državljanina treće zemlje.
17. Odredba članka 25. Uredbe (EU) 2018/1861 definira uvjete za unošenje upozorenja o državljanima trećih zemalja na koje se primjenjuju mjere ograničavanja.
18. Odredba 8. stavak 3. točka a podtočka VI Zakonika o schengenskim granicama propisuje da državljani trećih zemalja prilikom ulaska i izlaska podliježu temeljitim kontrolama koje prilikom ulaska uključuju provjeru uvjeta ulaska utvrđenih člankom 6. stavkom 1. te, prema potrebi, provjeru isprava na temelju kojih se odobrava boravak i obavljanje profesionalne djelatnosti. To uključuje detaljnu provjeru koja obuhvaća sljedeće aspekte: provjera da dotični državljanin treće zemlje, njegova prijevozna sredstva i predmeti koje prevozi nisu takve naravi da predstavljaju opasnost za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje od država članica. Takva provjera obuhvaća neposrednu provjeru podataka i upozorenja o osobama i, prema potrebi, predmetima u SIS-ovim i nacionalnim bazama podataka te mjera koje se moraju poduzeti, prema potrebi, kao rezultat upozorenja.
19. Stoga sud zaključuje i da je u postupku pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenjeno materijalno pravo.
20. Slijedom navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocjenjuje se zakonitim, te je valjalo odlučiti kao u toč. I. izreke presude, primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a.
21. U odnosu na troškove spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drugačije propisano. Budući da je tužitelj u ovom upravnom sporu zatražio troškove upravnog spora te cijeneći da je isti u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao u toč. II. izreke presude.
U Osijeku 6. ožujka 2025.
Sutkinja
Blanka Sajter
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje presude.
DNA:
1. Tužitelju po opunomoćeniku
2. Tuženiku
