Poslovni broj: Usž-3296/2023-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ŠK iz [adresa], zastupana po opunomoćeniku Borisu Jukiću, odvjetniku iz Zagreba, Cesarčeva 5, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe CK iz [adresa], zastupana po opunomoćeniku Zoranu Krajinoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krajinović i partneri, Zagreb, Boškovićeva 6, radi promjene katastarskog upisa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-398/2022-21 od 7. lipnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-398/2022-21 od 7. lipnja 2023.

II. Poništava se rješenje tuženika – Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-350-02/21-08/117, ur.broj: 531-07-01-03/06-21-2 od 27. prosinca 2021. godine.

III. Poništava se rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel za prostorno uređenje, Prvi područni odsjek za prostorno uređenje klasa: UP/I-350-05/20-005/809, ur.broj: 251-13-21-2/019-21-3 od 6. svibnja 2021. godine i predmet vraća istom tijelu na ponovno odlučivanje.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak prvostupanjskog upravnog spora u iznosu od 3.125,00 € u roku od 30 dana, od dana primitka ove presude, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje teku od donošenja presude do isplate, ukoliko trošak ne bude podmiren u navedenom roku.

V. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadom troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenjem rješenja tuženika klasa: UP/II-350-05/21- 08/117, ur.broj: 531-07-01-03/06-21-2 od 27. prosinca 2021. godine, kojim je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog upravnog rješenja od 6. svibnja 2021. godine. Navedenim rješenjem je određeno da građevnu česticu za postojeću stambenu zgradu čini dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], čiji su oblik i veličina prikazani u izvodu iz katastarskog plana te da je radi provedbe parcelacije građevinskog zemljišta u katastru potrebno izraditi parcelacijski elaborat od tijela nadležnog za izmjeru katastra nekretnina i ishoditi potvrdu upravnog tijela o njegovoj usklađenosti s rješenjem (točka I izreke). Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan (točka II izreke). Naloženo je tužiteljici u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti prvostupanjske presude naknaditi troškove upravnog spora zainteresiranoj osobi u iznosu od 2.485,50 eura (točka III izreke).

2. Tužiteljica je protiv citirane presude podnijela žalbu ističući da je netočna tvrdnja suda da je tužiteljičin prigovor nedostatka pravnog interesa zainteresirane osobe neosnovan. Ističe da ŠKT, pa niti zainteresirana osoba nemaju pravni temelj raspravljati o zemljištu koje je kao zk. tijelo I. upisano kao društveno vlasništvo. Iz prijedloga parcelacije i osporenog rješenja proizlazi da se prijedlogom i nezakonitim rješenjem predlaže spajanje zemljišta upisanog kao zk. tijelo I društveno vlasništvo i dijela zemljišta koje je već stavljeno u uporabu kao zemljište zgrade upisane kao zk. tijelo II pov. 120 m2, tvrdeći pritom da zainteresirana osoba ima pravni interes za to sukladno članku 158. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju. Taj navodni pravni interes proizlazi iz predugovora o prodaji nekretnine od 15. rujna 2019. iako iz stanja zemljišnih knjiga proizlazi da ŠKT pravo suvlasništva ima isključivo na zk. tijelo II, baš kao i tužiteljica, što niti ne spori u predugovoru. Sud je propustio utvrditi da zainteresirana osoba nema pravni interes za zemljište za postupak utvrđenja građevne čestice, niti ŠKT, kao niti SK. Oni bi mogli ostvariti samo i isključivo svoje pravo na zk. tijelu II, što znači da su svojim zahtjevom neosnovno povrijedili tuđa prava i to bez znanja nositelja prava na zk. tijelu I. Sudu je iz stanja zemljišnih knjiga moralo biti jasno da je to pitanje već riješeno, odnosno da je za obiteljsku kuću jasno odvojeno zemljište u tlocrtnoj površini od 120 m2, slijedom čega je jasno, da se ne može dva puta raspravljati o već raspravljenoj stvari. Sud je propustio utvrditi je li u rješenju o izvedenom stanju, donesenom po zahtjevu zainteresirane osobe, utvrđeno da je zemljište na kojem se zgrada nalazi upravo ono upisano u zk. tijelu II. To znači što je jasno istaknuto u rješenju o izvedenom stanju, da ono nema pravni učinak na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju se donosi kao i na zemljištu na kojem se nalazi. Sud je znao da tužiteljica ustraje na tome da se ovdje radi o jednoj zgradi, a ne o dvije ili više koje nisu povezane to stoga što je sud citirao navode zainteresirane osobe koja je sama priznala da se radi o samo jednoj zgradi koja je, kako je izjavila, izgrađena suprotno odobrenju za građenje pa je ona kao suvlasnica legalizirala svoj dio zgrade pri tom jasno dajući do znanja da drugi dio zgrade ne bio legalan. Sud je trebao utvrditi da se građevna čestica može utvrditi samo za nezakonito izgrađene zgrade, za one koje imaju valjan akt o gradnji i izgrađene su u skladu s njim a ne za polovinu zgrade. Zainteresirana osoba je jasno i nedvojbeno izjavila da se radi o jednoj zgradi dio koje je ona legalizirala i koju koristi, a tužiteljica koja živi u drugom nelegalnom dijelu da nije te da je zainteresirana osoba poduzela sve radnje da svoj dio uskladi s propisima. Iz tog je jasno da se nezakonitim rješenjem o građevnoj čestici ustvari odlučivalo o zemljištu za nezakonito izgrađenu zgradu i to zato što iz stava zainteresirane osobe jasno proizlazi da je ozakonila dio zgrade, dok tužiteljica svoj dio nije ozakonila iako se radi o zgradi koja je u cijelosti izgrađena suprotno odobrenju za građenje te je sve to utvrđeno očevidom na licu mjesta i prikazano na snimci izvedenog stanja. Stoga je, dakle, za sud i za zainteresiranu osobu nesporno da je rješenje o izvedenom stanju akt kojim je ozakonjen samo dio nezakonito izgrađenje zgrade. To ona kao takva ne može biti predmetom utvrđivanja građevne čestice jer je pretpostavka za to da je cijela zgrada zakonita, što ovdje nije slučaj. Predlaže poništiti osporenu presudu i vratiti na ponovno raspravljanje.

3. Tuženik se nije očitovao o žalbi iako je dostava poziva uredno iskazana.

4. Zainteresirana osoba, CK, u odgovoru na žalbu ističe da je njezin pravni interes nedvojben i utvrđen u upravnom postupku obzirom da je njezin suprug, SK, **.**.2019. sklopio predugovor o kupoprodaji nekretnine sa ŠKT za njezin dio nekretnine. Ističe da se ovdje radi o nekretnini koja je fizički odvojena na dva jednaka dijela koja se više od 30 godina koriste na jedan te isti način odnosno da obitelj ŠK koristi jednu polovinu kuće u dijelu gledajući s ulice, a obitelj zainteresirane osobe, odnosno ŠKT drugu polovicu kuće, desno gledajući s ulice. Nekretnina je odvojena i omeđena zidanom dvorišnom ogradom, fizički su odvojene i imaju zasebni ulaz u dvorište i u kuću, nekretninama postoji zasebna brojila vode, struje i plina na način da postoje dvije funkcionalne jedinice. Formirana su dva odvojena kućna brojila, sukladno suvlasništvu. Zainteresirana osoba ističe da je legalizirala svoj dio predmetne nekretnine dok drugi dio nekretnine u vlasništvu tužiteljice nije legaliziran, a da je zainteresirana osoba poduzela sve radnje u cilju usklađenja svog dijela nekretnine s pozitivnim propisima. Tako se ovdje radi o postojećoj zgradi, vlasništva zainteresirane osobe – manje zahtjevnoj zgradi s tri stana, legaliziranoj u postupku ozakonjenja. Predlaže odbiti žalbu i naknaditi trošak sastava odgovora na žalbu s pripadajućim PDV-om. Zainteresirana osoba je naknadno dostavila prvostupanjskom sudu pravomoćno rješenje tuženika od 14. ožujka 2024. godine u predmetu obnove postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju pokrenut po žalbi u tom sporu predlagateljice ŠK (ovdje tužiteljica).

5. Žalba je osnovana.

6. Presudom prvostupanjskog upravnog suda potvrđena je pravilnost rješenja tuženika kao i rješenja prvostupanjskog upravnog tijela donesenih pozivom na odredbu članka 157. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj: 153/16. i 65/17. - dalje: ZPU), uz obrazloženje da građevnu česticu za zgradu ozakonjenu pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju od 9. lipnja 2020. godine (pravomoćno 7. srpnja 2020. - ispravljeno rješenjem od 25. studenoga 2020.) nije bilo moguće utvrditi u skladu s odredbom članka 69. GUP-a Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 16/07., 8/09., 7/13., 9/16.), prema kojem se ista nalazi u pretežito stambenoj namjeni, zaštita, uređenje, dogradnja zapadnog, središnjeg i istočnog dijela podsljemenskog područja i to kada je riječ o propisanoj najmanjoj površini građevne čestice. Stoga je u konkretnoj upravnoj stvari odlučeno pozivom na odredbu članka 159. stavak 1. ZPU te je ista utvrđena primjenom pravila struke. Prvostupanjsko tijelo je odlučilo da se građevinska čestica utvrdi na način da istu čini dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], čiji oblik i veličina su prikazani za izvodu iz katastarskog plana od 23. rujna 2020. godine, te je radi provedbe parcelacije građevinskog zemljišta u katastru, potrebno izraditi parcelacijski elaborat, koji treba biti ovjeren od nadležnog tijela za izmjeru i katastar nekretnina te isto tako ishoditi potvrdu ovog upravnog tijela o njegovoj usklađenosti s izdanim rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Iz obrazloženja navedenog rješenja o utvrđivanju građevne čestice proizlazi i to da se nova građevna čestica formira od jugoistočnog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da novonastala građevna čestica ima površinu cca 191 m[2] (te da se ne formira u skladu s prostornim planom - člankom 69. GUP-a Grada Zagreba, kojim je određena kao najmanja veličina građevne čestice 600 m[2] ).

7. Prvostupanjski upravni sud zaključuje neosnovanim prigovore tužiteljice te ocjenjuje zakonitim rješenja upravnih tijela.

8. Odredbom članka 157. stavak 1. ZPU-a propisano je da se ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kad vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja, parcelacija građevinskog zemljišta provodi u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Prema stavku 2. istog članka Zakona, smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, između ostalog, ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

9. Prema odredbi članka 159. stavak 1. istog Zakona propisano je da se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće, tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabe građevine.

10. Prema odredbi članka 158. stavak 2. istog Zakona proizlazi da se rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine, investitora građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.

11. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko upravno rješenje doneseno povodom zahtjeva CK iz [adresa], koja je uz zahtjev priložila izvod iz katastarskog plana na kojem je određen oblik i veličina građevne čestice od 23. rujna 2020., pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od 9. lipnja 2020. te izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu česticu zemljišta oznake zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predugovor o prodaji nekretnine od 15. svibnja 2019. godine zaključen između ŠKT iz [adresa] (prodavateljice) i SK (supruga podnositeljice zahtjeva) kao kupca, te izjavu od 4. siječnja 2021. godine potpisanu od CK i SK. U postupku je utvrđeno da se na predloženoj građevnoj čestici nalazi stambena građevina s tri stambene jedinice, koja je ozakonjena naprijed navedenim rješenjem o izvedenom stanju, u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, slijedom čega u odnosu na istu nije utvrđena građevinska čestica (članak 157. stavak 2. podstavak 5. ZPU). Iz priloženog spisu zemljišnoknjižnog izvatka (neslužbena kopija) proizlazi da je na predmetnoj kč. [katastarska čestica] u naravi oranica evidentirana kuća u [adresa], na adresi [adresa], sagrađena na 79/125 dijela kč. br. [katastarska čestica], u kopiji katastarskog plana označena kao br. I., tlocrtne površine 120 čhv. U listu B - vlastovnica zk.tijelo I je u suvlasništvu i to 4/4 društveno vlasništvo, dok je zk.tijelo II u suvlasništvu ŠD za 2/4 dijela te AJ za 2/4 dijela. Dakle, proizlazi da je vlasnica predmetne građevine u ½ dijela tužiteljica ŠK, dok je u druga ½ dijela vlasnica ŠKT. Rješenje o izvedenom stanju ishodila je CK. Prema predugovoru priloženom spisu zaključenom između ŠKT i supruga CK (MK) proizlazi da prodavateljica ŠKT prodaje SK "upisanu u zl.ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.tijelo AII i to ½ dijela kuće u [adresa], u kopiji plana označen brojem I., tlocrtne površine 120 m2, izgrađena na 79/125 dijela kč. br. [katastarska čestica] oranica Graščica Mlinovi od 125 čhv, time da je prodavateljica suvlasnik na preostalom udjelu od 46/125 dijela zemljišne čestice na kojoj je još uvijek u cijelosti uknjiženo pravo "društveno vlasništvo". Nadalje, iz spisa proizlazi da je rješenjem o izvedenom stanju legalizirana jedna manje zahtjevna zgrada, stambena s tri stana, tlocrtnih dimenzija 10,62 x 6,40 m. Tužiteljica je spisu predmeta priložila nalaz i mišljenje građevinskog vještaka od listopada 2022. godine (DK dipl. ing. građ.) u kojem vještak daje mišljenje da se na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] nalazi jedna kuća, što je utvrđeno pregledom objekta za kog je izdana prethodno građevinska dozvola, te da se između zapadne i istočne strane predmetne kuće nalazi jedan nosivi zid. Kada bi se na tom dijelu kuće nalazila dva zida, tada bi se radilo o dvije zasebne nekretnine, odnosno o dvojnom objektu. U tom slučaju bi sadašnja katastarska čestica bila razdvojena na dvije čestice.

12. Prvostupanjski upravni sud se u osporenoj presudi nije očitovao o naprijed navedenom i priloženom nalazu vještaka od strane tužiteljice, kao niti o navodima tužiteljice o tome da se radi o jednoj zgradi, a ne o dvije te da je zainteresirana osoba i sama priznala da se radi o samo jednoj zgradi izgrađenoj suprotno odobrenju za građenje te da je ona kao suvlasnica legalizirala samo svoj dio zgrade. Iz spisu priloženog podneska zainteresirane osobe (odgovora na tužbu) stoji da je zainteresirana osoba poduzela sve radnje u cilju usklađenja svog dijela nekretnine s pozitivnim propisima, te da drugi dio nekretnine u vlasništvu tužiteljice nije legaliziran.

13. S obzirom na sve naprijed navedeno ovaj Sud za sada ne može s uspjehom otkloniti prigovore tužiteljice isticane tijekom prvostupanjskog upravnog spora, a na kojima ustraje i u žalbenim navodima protiv presude prvostupanjskog suda da je predmetnim zahtjevom za utvrđenje građevinske čestice zainteresirane osobe isto rješenje doneseno bez znanja i sudjelovanja nositelja prava u zk.tijelu I (na kom je upisano društveno vlasništvo), te nadalje da nije otklonjen prigovor tužiteljice o eventualnom već riješenom pitanju određivanja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade (tlocrtna površina 120 m2) te je li za kuću upisano zk.tijelo II već utvrđeno zemljište u tu svrhu. Pritom treba imati u vidu i nalaz vještaka građevinske struke, o tome da se ovdje radi o jednoj zgradi, a ne o dvije, na što u svojim navodima (odgovoru na tužbu) upućuje i zainteresirana osoba pritom ističući da je legalizirala samo svoj pripadajući dio zgrade. Nadalje, u konkretnom slučaju je određena čestica površine cca 191 m2 (jugoistočni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), bez jasnog odnosno ikakvog obrazloženja da je građevinska čestica formirana na taj način da bi se omogućila redovita uporaba građevine, a niti je isto jasno razvidno iz obrazloženja osporenog rješenja, niti presude prvostupanjskog suda, a niti priloženog zahtjevu izvoda iz katastarskog plana od 23. rujna 2020. godine.

14. Stoga ovaj Sud nalazi da je presudom prvostupanjskog suda povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, slijedom čega je žalbu trebalo usvojiti te poništiti rješenje tuženika, kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela koje će u ponovljenom postupku otkloniti uočene nedostatke.

15. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 74. stavak 2. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude, a na temelju odredbe članka 79. stavak 4. kao pod točkom IV. izreke ove presude, obzirom da je tužiteljica uspjela sa žalbom. Tužiteljici je priznat zatražen trošak sastava tužbe, podnesaka od 28. ožujka 2023. i 9. svibnja 2023. (obrazloženi s prilogom - mišljenje vještaka) te pristup ročištima od 29. ožujka i 31. svibnja 2023. godine, sve po 500,00 € ili ukupno 2.500,00 € uz pripadajući PDV od 625,00 € što ukupno iznosi 3.125,00 €. Zainteresiranoj osobi nije priznat trošak obzirom da nije uspjela u sporu.

U Zagrebu, 6. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner