REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] B 5

Poslovni broj: Us I-2387/2023-8

U I M E R E P U B L I K E H RVATS KE

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Sanja Borovnica, odvjetnica u Puli, Monte Serpo 12, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 6. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

l. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/695, URBROJ: 443-02-02-17-23-4 od 16. rujna 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1 Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/695, URBROJ: 443-02-02-17-23-4 od 16. rujna 2023. u toč. 1 naređeno je investitoru/suvlasniku, ovdje tužiteljici, uklanjanje prizemne stambene zgrade, tlocrtnih dimenzija 7,00 m x 5,40 m, dvostrešnog krovišta, ugrađene PVC stolarije, postavljene termo fasade, s pripadajućom temeljnom pločom, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvedene bez građevinske dozvole u zaštićenom krajoliku, izvan građevinskog područja naselja na tlu oznake šuma posebne namjene, unutar zaštitnog obalnog pojasa, općina Medulin u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja tog rješenja. Toč. 2. utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka dana 26. srpnja 2023. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], općina Medulin, u zaštićenom krajoliku, izvan građevinskog područja, na tlu oznake šuma posebne namjene. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Toč. 3. upozorava se tužiteljica da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja/izvođenja radova provoditi izricanjem novčanih kazni uz daljnja upozorenja u toč. 4. do 7. tog rješenja.

2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno podnijela ovom sudu tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te povrede pravila postupka. Nastavno navod kako je podnijela zahtjev za ozakonjenje predmetnog objekta, izgrađenog početkom 2000. godine. O predmetu je odlučivala Općina Medulin te je opunomoćenici tužitelja usmeno priopćeno od strane referenta, nakon uvida u spis i provjere, kako nema zapreka za ozakonjenje. Međutim, iz političkih razloga zahtjev za ozakonjenje je odbijen, ali je žalba tužiteljice protiv tog rješenja usvojena i predmet vraćen na ponovni postupak. Opunomoćenica tužiteljice nikada nije zaprimila predmetnu odluku, već saznanja o istome ima iz poziva i odluke Državnog inspektorata. Predlaže stoga u tužbi zatražiti od Općine Medulin službenim putem svu relevantnu dokumentaciju u predmetu ozakonjenja nekretnine tužiteljice, a iz koje će biti vidljivi i razlozi usvajanja žalbe tužiteljice u odnosu na ozakonjenje njezinog objekta. Nadalje, tužiteljica ističe kako je oznaka zabrane daljnje gradnje bespredmetna budući da je objekt sagrađen prije više od dvadeset godine. Primjena odredaba koje tuženik u svom obrazloženju navodi nije relevantna jer je tužiteljica uredno i u rokovima predala zahtjev za ozakonjenje pa je potrebno primijeniti druge propise. Tužiteljičin objekt je sagrađen na parceli na kojoj su mnogi drugi objekti ranije ozakonjeni, sukladno važećim propisima po kojima je nastavno trebalo postupati i u predmetu ozakonjenja nekretnine tužiteljice. U nastavku tužbe objašnjava da se radi objektu podobnom za ozakonjenje, odnosno o objektu u odnosu na koji ne postoje zapreke za legalizaciju te smatra da postoji nejednakost u postupanju, tj. da se tužiteljica nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale koji su na istoj parceli legalizirali svoje objekte, upitne kvalitete materijala. Smatra da su propusti tuženika u vidu pogrešne prosudbe postojećih činjenica i dokaza te izostanak obrazloženja dijela osporavanog rješenja rezultirali povredom prava tužiteljice.

3. Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se osporavano rješenje poništiti te potražuje trošak spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio tužbeni zahtjev odbiti.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu 5. ožujka 2025. sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine” broj 36/24, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu.

6. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud je odbio u sporu provesti ostale dokaze predložene od strane tužiteljice (pribava spisa postupka ozakonjenja predmetne građevine i legaliziranih objekata u neposredno susjedstvu, očevid na licu mjesta, vještačenje, saslušanje referenta iz postupka ozakonjenja, saslušanje drugih suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], saslušanje tužiteljice, pribava plana parcelacije), jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari sud mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Među strankama ovog spora odlučno je pitanje utječe li postupak ozakonjenja građevine opisane kao u toč. 1. izreke osporavanog rješenja, pokrenut prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine” broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ), na zakonitost rješenja tuženika o uklanjanju.

9. Prvenstveno valja navesti da je rješenje tuženika doneseno na temelju propisa kojima se uređuje gradnja i to Zakona o gradnji ("Narodne novine” broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) i Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: DI).

10. S druge strane, prema odredbi čl. 1. ZPNlZ-a, tim Zakonom propisuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađene zgrade (ozakonjenje zgrade).

11. Odredbama čl. 42. ZPNlZ-a uređen je postupak prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. Tako je u st. 1. tog čl. propisano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojima se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, U st. 2. istog čl. propisano je da se postupak iz st. 1. tog čl. prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenja da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Odredbom st. 4. istoga čl. propisano je da u slučaju da je postupak iz st. 1. tog čl. završen donošenjem rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U st. 5. istoga čl. propisano je da u slučaju da postupak iz st. 1. tog čl. pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

12. Dakle, odredbe ZPNlZ-a ne odnose se na zakonitost i pravilnost rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade o čemu se rješava u upravnom postupku i ovom sporu primjenom odredbi kojima je uređeno građenje (ZG i ZDI), već se odnose na postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade i na prekid i obustavu postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

13. Stoga navod tužiteljice da je pred nadležnim upravnim tijelom u tijeku postupak ozakonjenja predmetne građevine nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer to ne utječe na zakonitost rješenja o uklanjanju, već može imati utjecaja samo na izvršenje rješenja o uklanjanju. Dakle, za ovaj upravni postupak i spor relevantno je da li je građevina opisa kao u izreci osporavanog rješenja zakonito ili nezakonito izgrađena. Činjenica možebitnog naknadnog ozakonjenja građevine nema utjecaja na zakonitost rješenja tuženika o uklanjanju, ali ima za posljedicu da neće niti doći do uklanjanja ako gradnja, nakon izdavanja rješenja o uklanjanju, naknadno bude ozakonjena u skladu s odredbama ZPNlZ-a.

14. Stoga, kako tužiteljica niti ne spori da za građenje predmetne građevine ne posjeduje odgovarajući akt za gradnju to je tužiteljici osporavanim rješenjem pravilno naređeno uklanjanje iste. Naime, prema odredbi čl. 106. ZG-a građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a.

15. Vezano za prigovor glede bespredmetnosti zabrane daljnje gradnje tužiteljici se ukazuje na odredbe čl. 119. st. 2. i 3. te čl. 113. st. 2. ZPNIZ-a, a primjenu kojih sud smatra opravdanima u predmetnom slučaju obzirom da je iz fotografija sačinjenih prilikom inspekcijskog pregleda dana 26. srpnja 2023. razvidno da se radi o građevini na kojoj nisu izvedeni svi završni radovi.

16. Slijedom svega navedenog, budući da je osporavano rješenje tuženika ocijenjeno zakonitim, to je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te riješiti kao u izreci ove presude pod toč. l.

17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, temeljem koje tužiteljica, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, nema pravo na naknadu troškova spora te je stoga odlučeno kao pod toč. ll. izreke ove presude.

U Rijeci 6. ožujka 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici Sanji Borovnica, odvjetnica u Puli, Monte Serpo 12

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu, Pazin,

Prolaz F. Matejčića 8