Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž R-60/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Bjelousov predsjednice vijeća, te suca izvjestitelja mr. sc. Krunoslava Barana i sutkinje Jasne Bratek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branku Nenadiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika Oranjegroep Services d.o.o. Zagreb, Drage Iblera 2, OIB:28735234368, zastupan po punomoćniku Marku Samaržiji, odvjetniku u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu od 29. studenog 2024. poslovni broj: Pr- 2450/2019-70, na sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba tužitelja se uvažava kao osnovana te se ukida presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu od 29. studenog 2024. poslovni broj: Pr-2450/2019-70, te se predmet vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje ali pred drugim sucem/sutkinjom pojedincem.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja suđeno je:
"1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„I/ Utvrđuje se da je tužitelj ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s tuženikom ORANJEGROEP SERVICES d.o.o., Zagreb, Drage Iblera 2, OIB: 28735234368, dana 24. listopada 2018. sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, za radno mjesto tesara, te da radni odnos tužitelja nije prestao.
II/ Nalaže se tuženiku, da u roku od 8 dana, tužitelja vrati na poslove tesara prema Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme od 24. listopada 2018. godine“, kao neosnovan. 2. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.956,81 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima, i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koja kamata teče od dana 29. studenog 2024., pa sve do isplate, u roku od 15 dana."
2. Presudu suda prvoga stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome navodi kako je u pobijanoj presudi sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) jer nije dao niti jedan valjani razlog, te je sud odbio prijedlog tužitelja za saslušanje svjedoka, a da nije utvrdio je li njegovo saslušanje, bez svoje krivnje tužitelj mogao predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Ističe kako je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, te da neke činjenice sud prvog stupnja nije uopće utvrdio. Smatra kako je pogrešno sud prvog stupnja zaključio da je tuženik s tužiteljem sklopio ugovor na neodređeno vrijeme, na zahtjev tužitelja iz razloga da tužitelj može dobiti kredit u banci. Navodi kako je materijalno pravo pogrešno primijenjeno. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu na način da se usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnih troškova tužitelju, odnosno podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u granicama dopuštenih žalbenih razloga pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio kako je žalba osnovana.
6. U pobijanoj presudi ostvaren je i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer presuda ne sadrži jasne, logične i neproturječne razloge o činjenicama odlučnim za pravilnu primjenu materijalnog prava. Pravilno tužitelj u žalbi ističe da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, pa se stoga za sada ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.
7. Tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja da je tužitelj s tuženikom 24. listopada 2018. sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto tesara, te da radni odnos tužitelja nije prestao, te se nalaže tuženiku da tužitelja vrati na poslove tesara prema Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 24. listopada 2018.
8. U postupku pred sudom prvog stupnja utvrđeno je:
- da je tužitelj započeo kod tuženika s radnim odnosom 3. kolovoza 2017. na temelju Ugovora o radu koji je trebao trajati do 22. prosinca 2017., i da je radni odnos produžavan sklapanjem dodataka ugovoru,
- da je 27. lipnja 2018. sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje od 27. lipnja 2018. pa do 6. prosinca 2018.,
- da je 24. listopada 2018. sklopljen Ugovor o radu na neodređeno vrijeme,
- da je tuženik putem e-mail poruke izvijestio tužitelja da mu radni odnos prestaje sa 30. lipnja 2019. na temelju Sporazuma o prestanku ugovora o radu sklopljenog 24. listopada 2018.,
- da je tužitelj podnio tuženiku zahtjev za zaštitu prava od 11. srpnja 2019., u kojem navodi da nije potpisao nikakav Sporazum o prestanku ugovora o radu,
- da je tužitelj uz tužbu dostavio ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto „Tesar“, dok je tuženik uz odgovor na tužbu dostavio ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto “radnik niskogradnje“,
- da iz Prijava o početku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje proizlazi da je tužitelj prijavljen za zanimanje „Tesar“,
- da je u postupku provedeno vještačenje po vještaku grafologu na okolnost potpisa Ugovora o radu i Sporazuma o prestanku ugovora o radu od 24. listopada 2018. i da je vještak Marijan Krajina u nalazu od 24. rujna 2020. naveo kako Ugovor o radu na neodređeno vrijeme i Sporazum o prestanku ugovora o radu od 24. listopada 2018. „vrlo vjerojatno nisu napisani rukom ČK“,
- da je vještak Marijan Krajina u ponovljenom vještačenju od 20. prosinca 2021. naveo kako su Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, Dodatak ugovoru o radu od 24. listopada 2018. i Sporazum o prestanku ugovora o radu od 24. listopada 2018. „napisani rukom ČK“,
- da je vještak na ročištu održanom 6. ožujka 2023. izjavio da ostaje pri mišljenju iz nalaza od 24. rujna 2020., a na upozorenje suda da ostaje kod mišljenja iz nalaza od 20. prosinca 2021.,
- da je provedeno novo vještačenje po vještaku Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić„ i da je u Zapisniku o vještačenju od 29. veljače 2024. navedeno „ Prema pravilima struke nije moguć zaključak je li sporni potpis krivotvoren ili nije, jer je ovakav potpis mogao ispisati nebrojeno velik broj osoba i to bez osobito razvijenih grafomotorijskih sposobnosti izražavanja“,
- da iz iskaza svjedoka ZK i ĐK, zaposlenika tuženika proizlazi da je Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 24. listopada 2018. sklopljen s tužiteljem, na njegov zahtjev da bi mogao ostvariti kredit kod banke i da su mu izašli u susret, te istodobno sklopili i Sporazum o prestanku ugovora o radu od 24. listopada 2018.
9. Sud prvog stupnja cijeneći izvedene dokaze, zaključuje kako tužbeni zahtjev nije osnovan. Sud pri tome navodi kako je nalaz i mišljenje iz Zapisnika o vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić „ prihvatio kao stručno i objektivno, te imajući u vidu iskaze svjedoka ZK i FK, čijim je iskazima povjerovao jer su iskazivali uvjerljivo i logično, sud prvog stupnja zaključuje da tužitelj u smislu odredbe čl. 135. st.1. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 – dalje:ZR), nije dokazao da isti ne bi potpisao Sporazum o prestanku ugovora o radu na temelju kojeg mu je prestao radni odnos kod tuženika kao poslodavca. Sud prvog stupnja nadalje, navodi kako je sporni ugovor o radu na neodređeno vrijeme potpisan samo radi toga da tužitelj može ishoditi kredit kod banke, te da sud prvog stupnja nije prihvatio iskaz tužitelja, jer je suprotan tvrdnjama i iskazima svjedoka ZK i FK, zaposlenika tuženika.
10. Ovakav zaključak suda prvog stupnja za sada se ne može prihvatiti kao pravilan i zakonit. U konkretnom slučaju, vještak Marijan Krajina u nalazu od 24. rujna 2020. naveo je kako Ugovor o radu na neodređeno vrijeme i Sporazum o prestanku ugovora o radu od 24. listopada 2018. „vrlo vjerojatno nisu napisani rukom ČK“, da bi u ponovljenom vještačenju od 20. prosinca 2021. naveo kako su Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, Dodatak ugovoru o radu od 24. listopada 2018. i Sporazum o prestanku ugovora o radu od 24. listopada 2018. „napisani rukom ČK“, na ročištu održanom 6. ožujka 2023. izjavio da ostaje pri mišljenju iz nalaza od 24. rujna 2020.,a na upozorenje suda da ostaje kod mišljenja iz nalaza od 20. prosinca 2021., da je u novom vještačenju po vještaku iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić„ od 29. veljače 2024. navedeno: „Prema pravilima struke nije moguć zaključak je li sporni potpis krivotvoren ili nije, jer je ovakav potpis mogao ispisati nebrojeno velik broj osoba i to bez osobito razvijenih grafomotorijskih sposobnosti izražavanja.“
11. Prema sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u situaciji kada postoje potpuno suprotni nalazi vještaka sud treba ove proturječnosti pokušati otkloniti saslušanjem vještaka, što se ovdje nije pokušalo.
12. Propustivši postupiti na taj način takvim postupanjem počinjena je bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 261. st. 2. ZPP-a na koju se opravdano upire u žalbi jer je bila od utjecaja na zakonitost pobijane odluke, ali i bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a budući se zbog proturječnosti presuda ne može ispitati i predstavlja samovoljno i arbitrarno postupanje suda što mora sankcionirati ovaj sud jer su ovako dani nalazi i stručna mišljenja međusobno proturječni i ne mogu se koristiti kao valjana dokazna osnova i pouzdan izvor sudskom zaključku i sudskoj odluci.
13. Ističe se kako je zaključak suda prvog stupnja proturječan i ne može se ispitati, jer sud navodi kako je prihvatio ovo mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “TK od 29. veljače 2024., kao stručno i objektivno, a da potom zaključuje kako tužitelj nije dokazao da nije njegov potpis na spornim dokumentima. Logičnim zaključivanjem, iz navedeno mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić„ od 29. veljače 2024., jasno proizlazi da je potpis mogao biti tužiteljev, ali i neke druge osobe. Dakle, sud prvog stupnja nije mogao zaključiti da je riječ upravo o potpisu tužitelja.
14. Slijedom navedenog obrazloženja valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja suda drugog stupnja, s time da će se zbog naravi procesne povrede glavna rasprava održati pred drugim sucem/sutkinjom pojedincem (čl.371. ZPP-a).
15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će saslušanjem vještaka otkloniti nesuglasnost u njihovim nalazima. Sud će ujedno ispitati tvrdnje tužitelj da bez svoje krivnje nije mogao predložiti dokaze prije zaključenja prethodnog postupka (čl.299. st. 2. ZPP), te će po potrebi utvrditi za koje je radno mjesto zaključen sporni Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, imajući pri tome u vidu ugovore o radu koje su dostavile stranke kao i prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, te će pravilnom ocjenom izvedenih dokaza odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva, za što će dati jasne, logične i neproturječne razloge, te će pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku koju će valjano obrazložiti.
Osijek, 6. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Vesna Bjelousov
