REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1372/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Frano Bazina, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, kojeg zastupa punomoćnik Kruno Knežević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. Zagreb, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-73/2023-2 od 26. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7362/2021-18 od 3. studenoga 2022., u sjednici održanoj 6. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 39.710,35 kn/5.270,47 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedine iznose na način kako je to pobliže navedeno u st. I. izreke, odbijen je tužitelj s dijelom zahtjeva za isplatu iznosa od 6.490,11 kn/861,39 EUR (st. II. izreke), te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka 10.218,00 kn/1.356,16 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a kako je to pobliže navedeno u st. III. izreke.
2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Žalba tužitelja se prihvaća kao osnovana, a žalba tuženika se djelomično odbija kao neosnovana i djelomično prihvaća kao osnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7362/2021-18 od 3. studenog 2022.:
a) potvrđuje u pobijanom dosuđujućem dijelu pod točkom I. izreke i odluci o troškovima postupka pod toč. III. izreke,
b) preinačava u dijelu odluke o troškovima postupka u kojem tužitelj nije uspio sa zahtjevom za naknadu troškova i rješava:
Nalaže se tuženiku Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473 da tužitelju PE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] plati daljnji trošak postupka u iznosu od 32,95 EUR1/625,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 3. studenog 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište izračunava uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473 da tužitelju PE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] plati trošak žalbenog postupka u iznosu od 62,13 EUR1/468,75 kn u roku od 15 dana.
III. Zahtjev tuženika za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu odbija se kao neosnovan."
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-2400/2023-2 od 12. rujna 2023. dopustio tuženiku podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u odnosu na pravno pitanje koje glasi:
"Treba li sud u postupcima u kojima tužitelj postavlja restitucijski zahtjev za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima, točnije umanjiti s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita?".
4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženik je podnio reviziju na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnog pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Tuženik je predložio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske preinačiti drugostupanjsku presudu, podredno ju ukinuti. Ujedno je zatražio i trošak sastava revizije.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija nije osnovana.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli.
8. Na temelju odredbe čl. 391. st. 3. ZPP, u povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.
9. Nižestupanjski sudovi su djelomično prihvatili tužbeni zahtjev i to za iznos od 39.710,35 kn/5.270,47 EUR na ime preplaćenih iznosa po osnovi ništetnosti odredbi u CHF valutnoj klauzuli. Pritom nižestupanjski sudovi nisu uzeli u obzir (prilikom utvrđivanja visine potraživanja tužitelja) tzv. negativnu razliku, odnosno preplaćene iznose kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita. Navedeno, u bitnom uz obrazloženje, što tuženik u odnosu na taj iznos nije tijekom postupka postavio ni prigovor prijeboja niti istaknuo protutužbeni zahtjev.
10. Dajući odgovor na postavljeno pitanje u reviziji, ovaj sud upućuje na to da je već u presudi ovoga suda poslovni broj Rev 549/2023-4 od 18. prosinca 2023. prošireno vijeće u sastavu trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u činjenično pravnoj situaciji podudarno s ovo predmetnom, izrazio pravno shvaćanje:
"Obzirom na navedeno, kada tuženica samo općenito, kao u ovom slučaju stavlja materijalnopravni prigovor kojim zapravo (samo) osporava visinu potraživanja tužitelja temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi Ugovora o kreditu koji se odnose na CHF valutnu klauzulu sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužitelja s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niže od tečaja CHF na dan isplate. Slijedom navedenog, ne ulazeći u pitanje osnovanosti ili neosnovanosti tražbine tužene stranke, odgovor na pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija glasi: „U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelj potražuje isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe u CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu tzv. otplaćenih iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK-CHF bio manji od tečaja HRK-CHF na dan isplate kredita."
11. U ovoj se odluci reafirmira već izraženo pravno shvaćanje ovoga suda u navedenoj odluci poslovni broj Rev 540/2023-4 od 18. prosinca 2023., kao i u odlukama broj Rev 16/2024-2 od 6. ožujka 2024. i Rev 659/2024-2 od 8. svibnja 2024. Stoga, budući se pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci, u bitnom podudara s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pravilno je primijenjeno materijalno pravo kada je donesena pobijana odluka.
12. Kako dakle, razlozi zbog kojih je revizija podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena, ne utječu na donošenje drugačije odluke suda, na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP, presuđeno je kao u izreci.
Zagreb, 6. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
