Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-550/2024-2

Osijek, Europska avenija 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Snježane Androš, predsjednika vijeća, Drage Grubeše, suca izvjestitelja i člana vijeća i Sanje Sušilović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. JA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. CA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. Antuna Ćosića, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz ABC, ABC, ABC, 4. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz ABC, ABC, ABC, 5. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz ABC, ABC, 6. KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 7. EA, iz [adresa], 8. UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 9. AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 10. JAS iz [adresa], 11. ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 12. IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 13. ŽA, iz [adresa], 14. BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 15. RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 16. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz ABC, ABC, ABC, 17. DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 18. HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 19. TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ABC, 20. ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po zajedničkom upravitelju ABC, vl. obrta [obrt], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a ona po punomoćnicima, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Tomislav Brajković i Milena Matošević Brajković u Poreču, protiv tuženika MA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivi Pranjiću, odvjetniku u Poreču, radi utvrđenja stjecanja prava stvarne služnosti puta, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo poslovni broj P- 902/2023-62 od 11. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo poslovni broj P-902/2023-62 od 11. ožujka 2024. u dosuđujućem dijelu pod toč. I. izreke, te u dosuđujućem dijelu pod toč. III. izreke (odluka o trošku), te pod toč. IV. izreke.

II. Tuženiku se ne dosuđuje trošak sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I Utvrđuje se da su tužitelji kao suvlasnici nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi zgrada s više stanova u [adresa] kao povlasnog dobra, stekli stvarnu služnost puta – kao prava kolnika i staze u širini od 6 m, preko k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, koji put počinje od međe k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa ide preko k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], po pravcu prikazanom u izvodu iz katastarskog plana isprekidanim crtama, sve do međe k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sve prikazano isprekidanim crtama u izvodu iz katastarskog plana, koji je sastavni dio ove presude.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

" Nalaže se tuženiku izdati tužiteljima ispravu za upis navedene služnosti puta u zemljišne knjige, sve u roku 15 dana, jer će u protivnom navedenu ispravu zamijeniti ova presuda."

III Dužan je tuženik tužiteljima naknaditi parnični trošak u iznosu 1.962,08 eura u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu iznad dosuđenog zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška odbija.

IV Odbija se zahtjev tuženika da mu tužitelji naknade parnični trošak.“

2. Ovu presudu pod toč. I., III. i IV. izreke pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda u ovom dijelu preinači ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troškova sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjska presuda sadržava iscrpne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i nema proturječnosti između razloga i izreke presude, pa stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

5. Među strankama nije sporno da su tužitelji suvlasnici nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada J i dvorište površine 642 m2 k. o. [katastarska općina], [adresa], te također, nije sporno da je tuženik vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nedvojbeno je da je kč. br. [katastarska čestica] javna cesta kojom upravlja Općina Funatna.

6. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Eduarda Klimana prvostupanjski sud je utvrdio da je kč. br. [katastarska čestica] nastala od nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kč. br. [katastarska čestica] od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je današnji oblik nastao 2005. promjenom granica između nekretnina ranijih oznaka (stara izmjera) kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] u sjevernom dijelu, te na temelju ovih utvrđenja zaključio da je neosnovan navod tuženika da bi kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] bile jedna nekretnina u vlasništvu OA (inače investitora stambene zgrade s više stanova na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

7. Prvostupanjski sud je nakon ocjene isprava sadržanih u spisu, te nakon ocjene iskaza saslušanih svjedoka ZA, NA, FA, LA, ĆA, PA, JA, CA, utvrdio sljedeće:

- da su pojedini suvlasnici koristili pristup do svojih parkirnih mjesta i prije nego je oformljen put kao makadamski put 2004./2005., odnosno svakako već od 2003. kada je OA pojedinim suvlasnicima zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prodao parkirna mjesta na sjevernom dijelu te nekretnine kako to proizlazi iz ugovora o kupoprodaji koji su priloženi spisu,

- da su se suvlasnici zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] i prije toga koristili spornim putem od 1996., te da se stoga sadržaj stvarne služnosti i počeo izvršavati 1996., te da rok dosjelosti nije prekinut 2017. kada je ŠA zapriječila put, budući je utvrđeno da je odmah zapreka na putu uklonjena, te se i nadalje nastavilo sa korištenjem sadržaja stvarne služnosti puta, da se tuženik ne može pozivati na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige jer nije bio kupac u dobroj vjeri, jer mu nije moglo ostati nepoznato da se u vrijeme prodaje izvršava sadržaj stvarne služnosti puta.

8. Prvostupanjski sud je sukladno odredbi čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., u daljnjem tekstu: ZV) zaključio da je stvarna služnost određena kao stvarno pravo svagašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina), da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine. Stavkom 4. čl. 186. ZV-a određeno je da kada je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine. Kod stvarne služnosti uvijek je riječ o dva dobra u vlasništvu različitih osoba, a služnost se osniva u korist svakdašnjeg vlasnika jednog dobra, a na teret svakdašnjeg vlasnika drugog dobra i ona slijedi nekretninu, a ne vlasnika nekretnine. Ona je nedjeljiva pa je u procesnom smislu riječ o slučaju iz čl. 201. ZPP-a kada je spor po zakonu ili po prirodi spora moguće riješiti samo na jednak način prema svima, pa svi vlasnici poslužne nekretnine u jednoj stranačkoj ulozi predstavljaju jednu jedinstvenu stranku, isto kao i svi vlasnici poslovne nekretnine. Taj stav je izrazio Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj U-III-6633/2010, te Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Revx-955/10-2 od 30. listopada 2012.

9. Polazeći od iznijetog, prvostupanjski sud je zaključio da protivljenje tužbi suvlasnice 17. tužiteljice DA nije od značaja, te da je prigovor nedostatka aktivne legitimacije istaknut od strane tuženika neosnovan.

10. Polazeći od ovih činjeničnih utvrđenja, prvostupanjski sud je zauzeo pravno shvaćanje da su po odredbi čl. 229. ZV-a ispunjene pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću, jer se od 1996. pa do podnošenja tužbe 19. prosinca 2018. izvršavao sadržaj stvarne služnosti kroz dvadeset godina, a da se vlasnik poslužne nekretnine nije tome protivio, te po pravcu u izvodu iz Katastarskog plana isprekidanim crtama, sve do međe kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Tuženiku na žalbene navode valja odgovoriti da ocjenu činjeničnog stanja koju daje u žalbi ovaj sud ne prihvaća jer je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i valjano ocijenio sve provedene dokaze u skladu s čl. 8. ZPP-a.

12. Rok dosjelosti je počeo teći završetkom zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], odnosno najkasnije za tužitelje kada su tužitelji i njihovi prednici kupili izgrađene stanove. Po ocjeni ovog suda rok dosjelosti je počeo teći od 1996. godine, a što tvrdi i tužiteljica ŠA (ja sam stan od VA kupila druga 1994.). Da se u rok dosjelosti za stjecanje prava stvarne služnosti uračunava i vrijeme koje su prednici posjednika povlasne nekretnine pošteno posjedovali, izvršavajući njezin sadržaj izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj Rev- 855/2022.

13. Nadalje, valja ukazati da je povlasna nekretnina stambena neetažirana zgrada s više stanova, te da se suvlasnički dijelovi tužitelja po načelu jedinstvenosti nekretnine povezani sa zemljištem na kojem je sagrađena stambena zgrada, pa stoga međusobni prijepor između suvlasnika u svezi prodaje i vlasništva parkirnih mjesta nije od značaj jer je predmet spora utvrđenje da su tužitelji kao suvlasnici nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi zgrada s više stanova u [adresa], kao povlasnog dobra, stekli dosjelošću stvarno služnost puta kao prava kolnika i staze u širini od 6 m, preko kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

14. Tuženik nije dokazao da posjed stvarne služnosti tužitelja nije pošten, a niti se tuženik može pozivati na zaštitu povjerenja iz čl. 230. ZV-a, kako je to iscrpno i obrazložio prvostupanjski sud.

15. Slijedom iznijetog, prvostupanjski sud je na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pod toč. I. izreke pravilno primijenio materijalno pravo.

16. Prvostupanjski sud je ispravno odlučio o troškovima parničnog postupka po odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a, a troškove postupka ispravno odmjerio sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., u daljnjem tekstu: Tarifa), te odluku o troškovima pod toč. III. i IV. iscrpno obrazložio pod toč. 28., 28.1. i 28.2. presude.

17. U nepobijanom dijelu odbijajućem dijelu pod toč. II. izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

18. Temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

Osijek, 6. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Snježana Androš