Poslovni broj: Usž-195/2025-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice ZLG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik ZL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva, i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj Us I- 1109/2024-7 od 11. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1109/2024-7 od 11. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-03/23-02/312, urbroj: 531-03-4-23-3 od 18. prosinca 2023.
1.1. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv građevinske dozvole Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odjela za graditeljstvo, Petog područnog odsjeka za graditeljstvo, klasa: UP/I-361-03/22-01/002064, urbroj: 251-10-22-6/007-23-0011 od 18. travnja 2023. kojom se zainteresiranoj osobi dozvoljava građenje građevine stambene namjene 3.b skupine, samostojeće individualne građevine s jednim stanom i garažom, visine: dvije nadzemne etaže (suteren i prizemlje suteren i prizemlje s četverostrešnim krovištem), ukupne građevinske bruto površine 235,99 m2 - na postojećoj građevinskoj čestici 6523 k. o. [katastarska općina], Zagreb, Senščak bb, u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake 2022-NM-24, koji je sastavni dio građevinske dozvole.
2. Tužiteljica je izjavila žalbu protiv prvostupanjske presude iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima. U žalbi navodi da je građevinska dozvola prvostupanjskog tijela nezakonita jer kao vlasnica susjedne k. č. [katastarska čestica] uočava promjene koje upućuju na opasnost nastanka štete ako predmetna građevinska dozvola ostane na snazi. Smatra da je prvostupanjski sud bio dužan provesti dokaz njezinim saslušanjem budući je pravovremeno došla te se odazvala pozivu za raspravu. Nadalje tvrdi da sud nije uzeo u obzir činjenice koje je iznijela u tužbi, među kojima je i tvrdnja oca tužiteljice, bivšeg vlasnika i starosjedioca, da se na predmetnoj lokaciji, za koju je izdana građevinska dozvola, nalazi poznato klizište, te da se već sada nazire pucanje betonskog zida ograde na k. č. [katastarska čestica]. Mišljenja je da na međi s predmetnom lokacijom treba izvesti ogradni (potporni) zid kako bi se izbjegla potencijalna opasnost. Tvrdi da geotehnički elaborat i geomehaničko izvješće nisu vjerodostojni te da je predmetna građevinska dozvola protivna moralu društva, Ustavu Republike Hrvatske i prisilnim propisima. Predlaže Sudu usvojiti žalbu i preinačiti prvostupanjsku presudu na način da Sud u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev te poništi rješenje tuženika od 28. prosinca 2023. , a podredno ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud pobijanom presudom nije povrijedio zakon na štetu tužiteljice, a niti postoje razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Suprotno mišljenju tužiteljice time što nije proveden dokaz njezinim saslušanjem nije počinjena bitna povreda postupka. Osim što tužiteljica u tužbi nije niti predlagala provođenje tog dokaza odluku o zakonitosti rješenja tuženika prvostupanjski sud je pravilno donio na temelju činjenica već utvrđenih u upravnom postupku odnosno iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta.
7. Predmet spora je ocjena zakonitosti građevinske dozvole Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odjela za graditeljstvo, Petog područnog odsjeka za graditeljstvo, klasa: UP/I-361-03/22-01/002064, urbroj: 251-10-22-6/007-23-0011 od 18. travnja 2023. kojom se zainteresiranoj osobi dozvoljava građenje građevine stambene namjene 3.b skupine, samostojeće individualne građevine s jednim stanom i garažom, visine: dvije nadzemne etaže (suteren i prizemlje suteren i prizemlje s četverostrešnim krovištem), ukupne građevinske bruto površine 235,99 m2 - na postojećoj građevinskoj čestici 6523 k. o. [katastarska općina], Zagreb, Senščak bb, u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake 2022-NM-24, koji je dio građevinske dozvole.
8. Tužiteljica tijekom postupka i spora sadržajno pobija valjanost geotehničkog elaborata navodeći da se u konkretnom slučaju radi o klizištu.
9. Odredbom članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19., dalje: Zakon o gradnji) propisano je da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti; 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta; 3. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom; 4. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba; 5. je glavni projekt propisno označen; 6. je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova.
10. Iz geotehničkog elaborata izrađenom po ovlaštenom geomehaničaru, GL, dipl.ing.građ. (dostupnog u sustavu eDozvola – pristupni podaci u spisu) koji između, ostalog, uključuje laboratorijska ispitivanja, sondažno bušotiranje, geomehanički izvještaj i geostatičku analizu, proizlazi da je seizmičnost na predmetnoj lokaciji visoka (zona B prema klasifikaciji od A do D). Geotehnički hazard i geotehnički rizik su niski, a rizik od oštećenja susjednih objekata primjenom kampadnog načina izvođenja temeljne konstrukcije zanemariv. Također proizlazi da nisu registrirane podzemne vode, da je nagib terena blag, da tijekom pregleda terena nisu primijećene pukotine te da se očekuje minimalno slijeganje tla. U vezi s tim, iz Detaljne inženjerskogeološke karte „Podsljemenske urbanizirane zone“ (DIGK Faza 1), proizlazi da predmetna lokacija (uz ulicu Senščak) u odnosu na koju je prvostupanjsko tijelo 18. travnja 2023. izdalo građevinsku dozvolu nije registrirana kao nestabilna, već da se nalazi u okruženju zona potencijalne nestabilnosti koje nemaju direktan utjecaj na predmetnu lokaciju. Također, iz građevinske dozvole proizlazi da su svi uvjeti za gradnju ispunjeni te da je izvođač radova obvezan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, zakonodavstvom i tehničkim propisima. Proizlazi i da nije sporno da će nadzorni inženjer pratiti gradnju i obavijestiti investitora o eventualnim nepravilnostima, čime se sprječava opasnost od urušavanja, klizanja terena i ugrožavanja života i zdravlja ljudi.
10.1. Dakle, iz elaborata sastavljenog po stručnoj osobi koja raspolaže posebnim znanstvenim ili stručnim znanjem i iskustvom, te primjenjuje znanstvena i stručna znanja, vještine, standarde i metode na činjenice koje predstavljaju predmet elaborata proizlazi da je geotehnički hazard i geotehnički rizik nizak, a rizik od oštećenja susjednih objekata primjenom kampadnog načina izvođenja temeljne konstrukcije zanemariv.
10.2. Kako je sadržaj elaborata u skladu s ispravama, a prvostupanjski sud je njegov sadržaj cijenio u skladu s ispravama i drugim dokazima u spisu i u skladu s tim tumačio zbog čega je građevinska dozvola zakonita, nisu osnovani prigovori tužiteljice da građevinska dozvola ne bi bila zakonita i vjerodostojna.
10.3. Naime, iz podataka u spisu jasno je da su svi uvjeti propisani Zakonom o gradnji ispunjeni te da su uz zahtjev za izdavanje dozvole priloženi svi potrebni dokumenti i potvrde tako da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno izdati predmetnu građevinsku dozvolu time da geotehnički elaborat predviđa produbljenje temeljnog iskopa a ne izgradnju potpornog zida.
11. Kako se, prema ocjeni ovog Suda, osporena presuda temelji na pravilno i u potpunosti utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo, a nisu učinjene niti povrede odredaba upravnog spora to je valjalo na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 6. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
