Poslovni broj: Usž-3103/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Dux upravljanje d.o.o., Rijeka, Jelačićev trg 10, kojeg zastupa opunomoćenica Tatjana Starčević, odvjetnica u Rijeci, Riva, Boduli 1, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Opatije, Opatija, M. Tita 3, radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I- 1655/2023-15 od 25. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1655/2023-15 od 25. travnja 2024.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-03/23-02/265, URBROJ: 531-07-1-4/1-23-3 od 13. srpnja 2023. (točka I izreke) i odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II izreke). Navedenim rješenjem tuženika, povodom žalbe ovdje zainteresirane osobe, Grada Opatije, poništena je građevinska dozvola Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I-361-03/21-01/000058, URBROJ: 2170- 03-06/4-23-0012 od 5. svibnja 2023. i predmet je vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak. Navedenom građevinskom dozvolom dozvoljeno je tužitelju, kao investitoru, građenje individualne samostojeće stambeno-poslovne građevine, 2.b skupine, na novoformiranoj građevnoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa]) u skladu s glavnim projektom koji je sastavni dio te dozvole.
2. Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da je prvostupanjski sud učinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer se propustio izjasniti o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora i prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao razloge u odlukama koje je donio tijekom postupku. Naime, od presudnog značaja je bilo provođenje dodatnog građevinskog vještačenja, saslušanje predloženih svjedoka i pribavljanja relevantne dokumentacije službenim putem. Smatra da je neprovođenjem dokaza stavljen u neravnopravan položaj u odnosu na ostale sudionike postupka te mu je povrijeđeno pravo na pravično i pošteno suđenje. Ističe da se prvostupanjski sud pozvao na definiciju potkrovlja koja je propisana Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“, broj 152/23.), a isti je stupio na snagu nakon podnošenja zahtjeva. Budući da je zahtjev podnio 7. travnja 2021. treba primijeniti Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13.., 20/17., 39/19. i 125/19.-dalje: ZG) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. i Urbanistički plan uređenja naselja Opatija (UPU 1)-II. ID-Odluka o donošenju izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja naselja Opatija („Službene novine Primorsko-goranske županije, broj 10/09., 56/12., 13/19. i 16/19.- dalje:UPU) koji je na snazi od 18. travnja 2021. Nema mjesta primjeni Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) koji je prestao važiti 31. prosinca 2013. Smatra da su ZG i Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13.) propustili definirati etaže građevina jer je isto prepušteno jedinicama lokalne samouprave da to učine kroz prostorne planove prema lokalnim uvjetima. Mišljenja je da iz odredbe članka 46 UPU-a proizlazi da se maksimalan broj etaža može povećati za etažu potkrovlja uz uvjet zadržavanja dozvoljene visine i ukupne visine te u slučaju potkrovlja nadozid ne može biti viši od 1,2 m. Budući da je u odredbi UPU-a navedeno „nadozid“ (u jednini), nije propisan uvjet četverostrešne kose krovne plohe. Osim toga, odredbom članka 43. UPU-a propisano je da se krovna ploha građevine može izvesti kao ravna ili kosa pa je tako dana mogućnost oblikovanja zgrade s jednim nadozidom na dijelu krovišta koji ima kosu jednostrešnu krovnu plohu. Ističe da je prvostupanjsko tijelo izdalo građevinsku dozvolu, a tuženik je iz drugih razloga, a ne onih žalbenih Grada Opatije poništio građevinsku dozvolu i predmet vratilo na ponovni postupak. Dakle, Grad Opatija nije osporio visinu potkrovlja. Ističe da je osporena odluka tuženika jedina odluka u istovrsnim predmetima u kojima nije potvrđena izdana građevinska dozvola. Predlaže poništiti presudu i usvojiti tužbeni zahtjev. Traži trošak sastava žalbe.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Zainteresirana osoba, u odgovoru na žalbu, u bitnom navodi da se postupak izdavanja građevinske dozvole temelji na projektnoj dokumentaciji, a ne iskazivanju stranaka pa nije postojala potreba za provođenjem dokaza koje je tužitelj predlagao u upravnom sporu. Iz projektne dokumentacije proizlazi da planirana građevina ima 4 nadzemne etaže s tim da posljednja etaža nema karakteristike potkrovlja. Smatra nedopuštenim tužiteljevo iskrivljeno tumačenje odredbi UPU-a da se dopušta mogućnost projektiranja ravnog krova nad potkrovljem. Ističe da svrha i cilj navedene odredbe UPU-a nije bila da se kosi dio krova nalazi iznad samo jednog dijela potkrovlja, već na cijelom obuhvatu istoga. Napominje da su radi otklanjanja zloupotreba tumačenja propisa stupile na snagu Izmjene i dopune UPU-a („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 10/21.) kojima su otklonjene zloupotrebe projektiranja potkrovlja i kosog krova na način na koji je to činio tužitelj. Budući da u trenutku podnošenja zahtjeva nije propisom bilo definirano potkrovlje, upućeno je na odredbe ZPUG-a i Pravilnika o prostornim planovima kojima je isto definirano prema pravilima struke u nedostatku izričite definicije u odredbama važećeg prostornog plana. Kosi krov je projektiran samo u jednom manjem dijelu zapadnog pročelja građevina, dok je u ostalom dijelu krov planiran kao ravna ploha. Takvom izvedbom omogućila bi se standardna visina gotovo cijele etaže pa se radi o 3. katu građevine s ravnim krovom, a ne o potkrovlju. Predlaže odbiti žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS) Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
7. Ovo stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je, primjenom odredbi ZG-a potvrdio poništavanje građevinske dozvole za građenje predmetne stambeno-poslovne građevine na novoformiranoj građevnoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i vraćanje predmeta na ponovni postupak.
8. Prema ocjeni ovog Suda, pravilno su tuženik i prvostupanjski sud zaključili da u konkretnom slučaju nije poštivan uvjet gradnje individualne stambeno poslovne građevine propisan odredbom članka 46. UPU-a. Naime, prema toj odredbi, između ostalog, maksimalno dozvoljen broj nadzemnih etaža bez potkrovlja iznosi tri, dok je moguće povećati etažnost za etažu potkrovlja uz uvjet dozvoljene visine (11m) i ukupne visine (13m). Visina građevine v-mjeri se od konačno zaravnanog terena i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,20 m.
9. Nije sporno da je na predmetnoj planiranoj građevini glavnim projektom projektiran kosi krov samo kod zapadnog pročelja, dok je na ostalom dijelu građevine krov planiran kao ravna ploha. Iz navedenog pravilno zaključuje prvostupanjski sud i tuženik da bi se tako omogućila gradnja etaže standardne visine odnosno ne bi bilo riječ o potkrovlju, već o gradnji građevine katnosti: podrum i nadzemne etaže: prizemlje i tri kata (s ravnim krovom) što nije dozvoljeno navedenim planom. Stoga je pravilno dana uputa prvostupanjskom javnopravnom tijelu da je u nastavku postupka, prilikom utvrđivanja visine građevine do vrha nadozida, potrebno voditi računa da se nadozid nalazi samo na zapadnom pročelju. S obzirom na navedeno ovaj Sud ocjenjuje neosnovanim prigovor tužitelja da je u skladu s naprijed navedenom odredbom plana planiranje potkrovlja s nadozidom visine 1,20 m samo s jedne strane pročelja građevine. Slijedom izloženog stajališta ovog Suda, nije pravno odlučno pozivanje tužitelja na propuštanje definiranja pojma potkrovlja u ZG-u odnosno UPU-u. Naime, u vrijeme donošenja osnovnog teksta UPU-a 2009. godine bio je na snazi Zakon o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07.) koji je također odredio potkrovlje u tom pogledu kao dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova (članak 2. stavak 1. točke 4.5.), a iako isto nije određeno ZG-om naknadnim izmjenama UPU-a također je potkrovlje određeno u tom smislu.
10. S obzirom na naprijed navedene činjenice, koje je na temelju odredbe članka 33. stavka 2. ZUS-a upravni sud ovlašten uzeti u obzir iz postupka donošenja osporenog rješenja, Sud nalazi da je pravilno odbijen dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem daljnjih dokaza jer iz naprijed navedenih i od prvostupanjskog suda ocijenjenih dokaza, proizlazi da je činjenično stanje u pogledu činjenica relevantnih za zakonito rješenje ove upravne stvari pravilno i potpuno utvrđeno. Sud ističe da upravni sud u svakom konkretnom slučaju, a ovisno o okolnostima konkretnog slučaja i mjerodavnom pravu, ocjenjuje je li potrebno izvesti dokaze koje su stranke predložile. Na temelju odredbe članka 33. stavka 3. ZUS-a upravni sud nije vezan prijedlozima stranaka.
11. Prvostupanjski sud je pravilno otklonio prigovor tužitelja kojim je osporio rješenje tuženika jer je žalbu zainteresirane osobe uvažio iz drugih razloga, a ne onih navedenih u žalbi te je u tom pogledu pravilno uputio na odredbu članka 115. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) 12. Slijedom svega navedenog, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
13. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I izreke, a budući da tužitelj nije uspio sa žalbom, valjalo je odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe (točka II izreke), u skladu s odredbom članka 79. stavka 4. ZUS-a.
U Zagrebu 6. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
