REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1152/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr.sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Vargi, odvjetniku u Vinkovcima protiv tuženice Opće županijske bolnice Vinkovci, Vinkovci, Zvonarska ulica 57, OIB 10731502631, radi isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu broj Gž R-93/2023-2 od 5. svibnja 2023., kojom je preinačeno rješenje Općinskog suda u Vinkovcima broj Pr-264/2022-13 od 7. ožujka 2023., na sjednici održanoj 6. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Preinačuje se rješenje Županijskog suda u Karlovcu broj Gž R-93/2023-2 od
5. svibnja 2023. i rješava:
Odbija se žalba tuženika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima broj Pr-264/2022-13 od 7. ožujka 2023.
II. Tuženica je dužna nadoknaditi tužiteljici troškove nastale u povodu revizije u iznosu od 375,00 € u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Vinkovcima broj Pr-264/2022-13 od 7. ožujka 2023. odlučeno je:
"Nalaže se tuženiku Opća županijska bolnica Vinkovci, Vinkovci, Zvonarska ulica 57, OIB: 10731502631, naknaditi tužiteljici LG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove postupka u iznosu od 528,60 EUR / 3.982,74 kune, uz pripadajuće zatezne kamate od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate prema kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
2. Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu broj Gž R-93/2023-2 od 5. svibnja 2023. preinačeno je prvostupanjsko rješenje te je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
3.1. Protiv tog drugostupanjskog rješenja reviziju je podnijela tužiteljica zbog pravnog pitanja zbog kojeg joj je dopušteno podnošenje revizije rješenjem ovog suda poslovni broj: Revd-2554/2023-2 od 5. rujna 2023. koje glasi:
„U slučaju kada su se stranke u sudskoj nagodbi sporazumjele da o parničnim troškovima odluči prvostupanjski sud treba li smatrati da u toj situaciji svaka stranka snosi svoje troškove sukladno čl. 159. Zakona o parničnom postupku ili se treba smatrati da se stranke nisu sporazumjele o tome da će jedna drugoj platiti određeni iznos na ime naknade parničnih troškova ili da će svaka stranka snositi svoje parnične troškove, već da su se sporazumjele da o parničnim troškovima odluči prvostupanjski sud?".
3.2. Revidentica predlaže da ovaj sud pobijano rješenje preinači, uz naknadu troškova revizije.
4. Tuženica nije podnijela odgovor na reviziju.
5. Revizija je osnovana.
6. U povodu revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP) zbog kojeg je dopuštena.
7. Nije prijeporno da su u ovoj pravnoj stvari parnične stranke na ročištu za glavnu raspravu održanom 26. siječnja 2023. zaključile sudsku nagodbu kojom se tuženik obvezuje isplatiti tužiteljici na ime razlike plaće za vrijeme od 1. prosinca 2015. do 31. siječnja 2017. bruto iznos od 464,10 EUR/3.496,78 kn, zajedno sa zateznim kamatama kako je precizirano pod točkom 1. nagodbe. Točkom 2 nagodbe stranke su suglasno utvrdile da će sud o troškovima postupka odlučiti posebnim rješenjem.
8. Smatrajući da su stranke odluku o troškovima postupka prepustile sudu, prvostupanjski sud donosi rješenje kojim, pozivom na odredbu iz čl. 154. st. 1. ZPP nalaže tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročene troškove postupka u iznosu od 528,60 EUR/3.982,74 kn. Smatra da tužiteljici pripada pravo na naknadu cjelokupnih troškova postupka, budući da je tuženik sudskom nagodbom prihvatio u cijelosti platiti utuženi iznos.
9. Drugostupanjski sud, preinačava rješenje prvostupanjskog suda, pozivom na odredbu čl. 159. st. 1. ZPP, budući da je istom propisano da svaka stranka snosi svoje troškove ako je parnica završena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drugačije ugovoreno. Smatra da u konkretnoj situaciji stranke nagodbom nisu drugačije ugovorile odnosno nisu ugovorile kako će se snositi parnični troškovi, već su samo odredile da će se o troškovima postupka odlučiti posebnim rješenjem.
10. Pravno shvaćanje drugostupanjskog suda ne može se prihvatiti pravilnim. Naime, odredbom čl. 159. st. 1. ZPP jest propisano da svaka stranka snosi svoje troškove ako je parnica završena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drugačije ugovoreno. Prema pravnom shvaćanju ovog suda, kada stranke nisu u nagodbi odredile način snošenja troškova (bilo da svaka stranka snosi svoje troškove, bilo da jedna od stranka nadoknadi drugoj određeni iznos troškova), niti je sud u nagodbu unio zakonsku formulaciju o naknadi troškova postupka u smislu čl. 159. st. 1. ZPP, ovaj sud smatra da je prava volja stranaka prilikom zaključenja sudske nagodbe upravo bila da se o troškovima postupka odluči autonomno, posebnim rješenjem suda. Shvaćanje drugostupanjskog suda da su stranke "samo odredile da će se o troškovima postupka odlučiti posebnim rješenjem", ali da nema mjesta drugačijem odlučivanju suda nego da svaka stranka snosi svoje troškove, nije logično. Naime, u situaciji kada zakon uređuje da svaka stranka snosi svoje troškove u slučaju sudske nagodbe ako nema drugačijeg sporazuma stranaka, neekonomičnim i bespotrebnim se ukazuje sporazum o donošenju posebnog rješenja, a ne takvu odredbu, u slučaju izostanka posebne raspoložbe stranaka, unijeti u sudsku nagodbu. Kako su u ovom slučaju stranke upravo ugovorile drugačije, tj. da sud posebnim rješenjem odluči o troškovima postupka, to je očito bila njihova volja da odluku o osnovanosti i visini troškova postupka donese prvostupanjski sud.
11. Iz navedenih razloga, odgovor na postavljeno revizijsko pitanje glasi:
U slučaju kada su se stranke u sudskoj nagodbi sporazumjele da o parničnim troškovima odluči prvostupanjski sud ne treba automatski smatrati da u toj situaciji svaka stranka snosi svoje troškove u skladu s čl. 159. ZPP već se treba smatrati da se stranke nisu sporazumjele o tome da će jedna drugoj platiti određeni iznos na ime naknade parničnih troškova niti da će svaka stranka snositi svoje parnične troškove, već da su se sporazumjele da o parničnim troškovima odluči prvostupanjski sud.
12. Zbog navedenih razloga, ovaj sud smatra reviziju osnovanom pa je presuđeno kao u izreci na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP u vezi s čl. 400. st. 2. ZPP.
13. Tužiteljici su, s obzirom na uspjeh u revizijskom stadiju postupka, su priznati zatraženi troškovi na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora (528,60€) i odredbama Tarife o nagradama i troškovima za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23, dalje: OT) i sastoje s od troškova sastava prijedloga za dopuštenje revizije i revizije (za svako po 75 b prema Tbr. 10/5 OT), uvećanih za pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT), što prema vrijednosti boda (Tbr. 54. OT) iznosi 375,00 €.
Zagreb, 6. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
