Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž Ovr-43/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Marti Plančić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja: BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Sumić, odvjetniku u Odvjetničkom društvu MATULIĆ SUMIĆ & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv ovršenika: ABC iz Splita, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rješavajući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu Ovr- 607/2024-8 od 22. siječnja 2025.g., dana 06. ožujka 2025.g.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovršenika te se ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu Ovr-607/2024-8 od 22. siječnja 2025.g. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio rješenje o ovrsi, kojim je na temelju ovršne isprave presude Općinskog suda u Splitu Pn-426/19 od 23. siječnja 2023. (radi naknade štete prouzročene kaznenim djelom protiv časti i ugleda – klevete za koje ovršenik pravomoćno osuđen presudom Općinskog suda u Splitu K-1837/11 od 12. rujna 2017.g.) koja svojstvo pravomoćnosti stekla s danom 20. lipnja 2023.g., a ovršnosti s danom 06. 10. 2023.g., odredio ovrhu na nekretnini ovršenika, označene kao čest. zem. [katastarska čestica]/ZGR, ZU 13524 k. o. [katastarska općina], i to: 83. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-83), stan na V. (petom) katu, označen br. 78 u površini od 71,47 m2, koji se sastoji od tri sobe, spreme, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika i lođe, [adresa], u suvlasništvu (1/3 idealnog dijela) ovršenice, a radi naplate iznosa od: 3.318,07 EUR-a sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 23. siječnja 2023. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena; te iznosa od 311,07 EUR parničnog troška. Navedenim rješenjem ovrha na nekretnini ovršenika određena je primjenom odredbe čl. 80.b st. 1. Ovršnog zakona "(Narodne novine" broj:
112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje: OZ).
2. Citirano rješenje o ovrsi pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija ovršenik sa prijedlogom da sud žalbu uvaži, u bitnom za ovaj ovršni postupak navodeći da joj se želi ovršiti jedina nekretnina u kojoj je suvlasnik za 1/3 i u kojoj da živi i radi; da je tražbina za koju ju se želi ovršiti u nerazmjeru sa vrijednosti stana (cca 70 m2 u centru Splita); da tražbina za koju ju se želi ovršiti nije posljedica kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Osim toga, u žalbi osporava zakonitost kako odluke kaznenog suda, tako i parničnog, a koja potonja je ovršna isprava temeljem koje je pokrenut ovaj ovršni postupak.
3. Ovrhovoditelj je dao odgovor na žalbu sa prijedlogom da sud istu odbije i potvrdi pobijano rješenje, jer da ovršenik u žalbi nije dokazao niti jedan od razloga iz čl. 50. OZ-a; da nisu ispunjeni ni uvjeti za odbijanje ovrhe iz razloga propisanih odredbom čl. 80. b OZ-a. To stoga što da navedena odredba se odnosi na naplate tražbine naknade štete prouzrokovane kaznenim djelom, ne samo onim koje se goni po službenoj dužnosti. Nadalje, vrijednost idealnog dijela stana na tržištu da je znatno manja od cijelog stana što da treba uzeti u obzir pri odlučivanju o razmjeru prava, kao i da je vjerojatno da ovršenik nema drugih prikladnih mogućnosti za namirenje tražbine ovrhovoditelja jer da je i sama dostavila potvrdu o blokadi svojega računa.
4. Žalba je osnovana.
5. Istina, prema odredbi čl. 80. b st. 1. OZ-a sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5.300,00 eura. Međutim, istom zakonskom odredbom su propisani izuzeci, i to ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, pa kako se u konkretnom slučaju radi o naplati tražbine naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, to se na konkretan slučaj ne odnosi propisano ograničenje visine tražbine, pri čemu je neodlučno radi li se o kaznenom djelu koje se goni po službenoj dužnosti ili privatnoj tužbi, pa su u tom dijelu neosnovani žalbeni navodi.
6. Žalbeni navodi o zakonitosti odluka kaznenog i parničnog suda (u konkretnom slučaju ovršne isprave) su irelevantni u smislu odredbe čl. 50. st. 1. t. 3. OZ-a.
7. Ostali žalbeni navodi sadržajno predstavljaju prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe čl. 80.b. st. 3. Ovršnog zakona.
7.1. Prema odredbi čl. 80. b st.3. OZ-a, pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
7.2. Citirana odredba čl. 80.b st. 3. OZ-a sadrži kriterije za provođenje testa razmjernosti, i istina uvjet za njezinu primjenu bi bilo ispunjenje pretpostavki iz st. 2. istoga članka koji propisuje da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini i ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
8. No, kako je svrha citiranih odredbi OZ-a, svrha osigurati poštivanje načela razmjernosti u ovršnim postupcima balansiranjem suprotstavljenih interesa ovrhovoditelja i ovršenika, što je opće pravilo i konvencijski standard, to je nužno radi osiguranja poštivanja ljudskih prava u ovršnom postupku, osobito prava na mirno uživanje imovine i prava na dom, provesti test razmjernosti, slijedom čega je valjalo primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 - dalje u tekstu: ZPP), a koji se Zakon u ovršnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 21. st. 1. OZ-a, a kako nisu nađene bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 50. st.5. OZ-a), prihvatiti žalbu ovršenika te ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
9. Prvostupanjski sud će, u ponovnom postupku, ocijeniti jesu li bili ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini ovršenika u smislu odredbe čl. 80. b st. 3. OZ-a, a posebno s aspekta zaštite konvencijskog prava na dom.
U Šibeniku, 06. ožujka 2025.g.
S U D A C
Marta Plančić
