Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2278/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Alen Nola, odvjetnik u Makarskoj, protiv tuženika ČŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jadranko Kozarić, odvjetnik u Makarskoj, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-749/2020-79 od 13. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 6. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice a koji glasi:

"I. 1. Utvrđuje se da u korist nekretnine označene kao kč.br. (čest.zem.) [katastarska čestica] upisane kao zgrada mješovite uporabe, izgrađeno zemljište i dvorište ukupne površine 269 m2, sve u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], u vlasništvu tužiteljice, kao povlasnog dobra a na teret nekretnine označene kao kč.br. (čest.zem.) [katastarska čestica] upisane kao zgrada mješovite uporabe, garaža i dvorište ukupne površine 349 m2, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], kao poslužnog dobra u vlasništvu tuženika postoji pravo stvarne služnosti kolnika i staze (služnost puta), koja se proteže od javnog puta (državne ceste D8) kat. oznake kč. br. [katastarska čestica] i upisane s pov. 8654 m2 u evidenciji DGU u posjedovnom [broj] KO [katastarska općina], preko nekretnine označene kao kč.br. (čest. zem.) [katastarska čestica] upisane kao zgrada mješovite uporabe, garaža i dvorište ukupne površine 349 m2, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] i to baš preko onih njezinih dijelova ukupne površine 72 m2, a sastoje se od: dijela površine 59 m2, koji je u nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Perice Puljića dipl. ing. geod. od 09.08.2022. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-J-K-A, zatim dijela površine 5 m2 koji je u drugoj dopuni nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju Perice Puljića dipl.ing. geod. od 13.02.2024. označen slovima H1-H2-H3-A-H1, te dijela površine 8 m2, koji je u drugoj dopuni nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju Perice Puljića dipl. ing. geod. od 13.02.2024. označen slovima C-D-E-E1-E2-C i što sve čini sastavni dio ove presude, u korist nekretnine označene kč.br. (čest.zem.) [katastarska čestica] upisane kao zgrada mješovite uporabe izgrađeno zemljište i dvorište ukupne površine 269 m2, sve u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], pa je tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu tog prava stvarne služnosti u zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina], kako na povlasnom dobru označenom kao kč.br. (čest. zem.) [katastarska čestica] upisane kao zgrada mješovite uporabe izgrađeno zemljište i dvorište ukupne površine 269 m2, sve u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], kao pravo, a na poslužnom dobru označenom kao kč.br. (čest. zem.) [katastarska čestica] upisane kao zgrada mješovite uporabe, garaža i dvorište ukupne površine 349 m2, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], kao teret, što je tuženik i svakodobni vlasnik nekretnine koja predstavlja poslužno dobro dužan dopustiti i trpjeti.

2. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka a na koji iznos troškova zatezna kamata teče po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pa do isplate."

II. Tužiteljica je dužna tuženiku naknaditi troškove postupka u iznosu od 3.250,00 EUR u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Žali se tužiteljica i pobija prvostupanjsku odluku zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

3. Odgovor na žalbu je podnesen i pobijaju se žalbeni navodi sve sa prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava stvarne služnosti kolnika i staze, kako je navedeno u izreci pobijane prvostupanjske odluke, te upis u zemljišnu knjigu suda temeljem sudske odluke.

6. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio sljedeće:

- da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisana kao posjed tuženika,

- da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisana kao posjed tužiteljice,

- da prema navodima svjedoka ĐŽ, SŽ, VŽ, ZŽ, radi se o novom pristupnom putu na nekretnini tuženika, kojeg je napravio tuženik nakon što mu je tužiteljica uskratila pravo prolaza kroz prizemlje njene kuće i pravo korištenja garaže na njenoj nekretnini,

- da su prednik tužiteljice i tuženik (dva brata) imali dogovor po izgradnji objekta, da tuženik ima pravo prolaza kroz prizemlje objekta prednika tužiteljice i pravo korištenja jedne garaže (od dvije garaže), a prednik tužiteljice pravo prolaza preko nekretnine tuženika do glavne ceste,

- da je novu garažu tuženik sagradio 2003./2004. (prema navodima tuženika), a novi pristupni put oko 2020.

7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, saslušanjem stranaka i svjedoka, te očevidom na licu mjesta uz ovlaštenog vještaka i stručno mišljenje istoga, sud prvog stupnja zaključuje da nije osnovan tužbeni zahtjev jer se u konkretnom slučaju radi o novom pristupnom putu pa time nisu ispunjeni zakonski uvjeti za stjecanje prava služnosti puta dosjelošću.

8. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud i to iz sljedećeg razloga:

9. Temeljem članka 229. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) stvarna služnost osniva se na temelju zakona-dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio.

10. Temeljem stavka 2. istog članka ZV-a ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost, ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

11. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten). Zakonit posjed je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pošten posjed postoji ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Istinit je posjed ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Navedena kakvoća posjeda uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu - na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, izvanrednu - na temelju posjeda koji je samo pošten.

12. Nepobitno iz spisa proizlazi, na osnovu činjeničnog stanja u spisu, da su prednik tužiteljice i tuženik očito imali dogovor po gradnji objekta za korištenje garaže, prolaza kroz prizemlje objekta tužiteljice i korištenja pristupnog puta, koji je išao preko nekretnine tuženika i nekretnine treće osobe – ŠŽ.

13. Nakon smrti pok. prednika tužiteljice, tužiteljica onemogućava tuženiku prolaz kroz prizemlje svog objekta, te korištenje garaže u njenom vlasništvu, a iz rezultata dokaznog postupka ne proizlaze navodi tužiteljice da se radi o dogovoru između stranaka.

14. To ne proizlazi iz spisa.

15. Pozivanje tužiteljice na korištenje pristupnim putem preko nekretnine tuženika, odnosno stjecanje prava služnosti puta preko nekretnine tuženika preko 50 godina, ne proizlazi iz spisa, jer raniji pristupni put, prema navodima stranaka i svjedoka kojima sud prvog stupnja poklanja vjeru, ukazuje nepobitno da se radilo o putu preko nekretnine tuženika i nekretnine u vlasništvu treće osobe.

16. Prema skici vještaka priloženog u spisu proizlazi da je postojao zidić (točke M- N – list 179 spisa), što je onemogućavalo pristup samoj nekretnini tuženika.

17. Uostalom prikazano je i postojanje stabla na putu kojeg je tuženik srušio i u konačnici uredio put isključivo na svojoj nekretnini.

18. Uostalom i sama tužiteljica u svom iskazu ukazuje da je nekadašnji pristupni put išao preko nekretnine vlasništva treće osobe i nekretnine tuženika.

19. Očito nije riječ o istom putu iako tužiteljica tijekom postupka pa i u žalbi ukazuje na dugogodišnje korištenje pristupnim putem i stjecanjem prava služnosti dosjelošću.

20. Iz spisa prema zaključku suda prvog stupnja proizlazi da je 2019. napravljen novi put, kojeg unatoč zabrani koristi i dalje tužiteljica bez suglasnosti tuženika, a kako nije proteklo zakonom predviđeno vrijeme dosjelosti, to je prema mišljenju ovog suda, odluka suda prvog stupnja zakonita.

21. Pozivanje tužiteljice da joj je tuženik samo jednom ukazao na zabranu prolaza ne proizlazi iz iskaza svjedoka i tuženika, a pogotovo što je tuženik čak postavio ogradu sa lancem koja mu je uklonjena.

22. Služnost prolaza kroz tuđu nekretninu je pravo vlasnika određene nekretnine (povlasne nekretnine), da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), a vlasnik poslužne nekretnine to mora trpjeti ili mora propuštati određenje radnje na svojoj nekretnini koje bi inače imao pravo činiti.

23. U konkretnom slučaju s obzirom na utvrđeno činjenično stanje koje žalbeni sud prihvaća u potpunosti, proizlazi da stjecanje prava služnosti puta na nekretnini tuženika dosjelošću ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka, jer se radi o novom pristupnom putu i tužiteljici se onemogućava pravo korištenja istim, što tužiteljica očito ignorira.

24. Vlasnik poslužne nekretnine usmeno i postavljanjem ograde sa lancem onemogućava pristup tužiteljici, pa se i zbog toga ne može govoriti o poštenom posjedu prava služnosti kako to želi prikazati tužiteljica.

25. Savjesnost-poštenje posjeda se pretpostavlja, ali se ima dokazati korištenje prava služnosti u trajanju dužem od 20 godina, što je na teret tužiteljice – članak 219. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), ali iz stanja spisa isto ne proizlazi s obzirom da se radi o drugom putu isključivo na nekretnini tuženika, dok je raniji put bio na nekretnini tuženika i na nekretnini treće osobe.

26. Dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za odlučivanje – članak 220. ZPP-a. Ocjena dokazivanja na temelju kojih se utvrđuju činjenice odlučne za predmet spora, je u nadležnosti suda prvog stupnja koji je prema mišljenju ovog suda pravilnom primjenom citiranih zakonskih normi utvrdio odlučne činjenice i koje imaju uporište u svim provedenim dokazima i rezultatima cjelokupnog provedenog postupka, tako da žalbeni navodi tužiteljice a koje je iznosila i tijekom postupka, ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.

27. Pozivanje suda prvog stupnja na Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama ("Narodne novine" broj 92/19), nije od značaja za ishod postupka i ne dovode u pitanje odluku suda prvog stupnja, jer predmet postupka je pravo služnosti puta i stjecanje istoga dosjelošću. To je predmet postupka.

28. Kako žalbeni navodi da se radi o identičnom putu i da tuženik brani korištenje tužiteljici od 2020. ne dovode u pitanje odluku suda prvog stupnja, jer u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava služnosti puta dosjelošću, jer se radi o putu koji nije identičan ranijem putu, kojeg je koristila tužiteljica.

29. Očito se ne radi o istome putu, a eventualno pitanje nužnog prolaza može se rješavati u drugom postupku ukoliko to okolnosti slučaja opravdavaju.

30. Stoga je odlučeno kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

31. Uostalom u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi

– članak 352. ZPP-a.

32. Trošak sastava odgovora na žalbu nije potraživan, pa o istome ovaj sud nije imao što odlučivati.

U Splitu, 6. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić