Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Kž-226/2023-7

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Nives Nikolac, kao predsjednice vijeća, Dubravke Škalabrin i Branka Ivića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivane Šimac, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog ABC, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17,118/18 i 126/19 – u nastavku KZ/11) odlučujući o žalbi optuženog ABC podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 25. svibnja 2023. poslovni broj: K- 757/2022, u sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2025., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženog ABC i državnog odvjetnika,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optuženog ABC kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom poslovni broj: K-757/2022 od 25. svibnja 2023. Općinski sud u Osijeku na temelju članka čl. 139. st. 2. KZ/11 osudio je optuženog ABC na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

1.1. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 u daljnjem tekstu ZKP/08), optuženom ABC je naloženo da plati trošak kaznenog postupka u iznosu od 70,00 EUR1/527,42 kuna na ime paušalne svote, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

2. Protiv te presude žali se optuženi ABC po branitelju Draženu Oreškoviću, odvjetniku iz Osijeka, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu i preinači prvostupanjsku presudu na način da se protiv optuženog ABC optužba odbije, podredno da pobijanu presudu ukine u cijelosti te vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. U smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24. - dalje u tekstu: ZKP/08) spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku na razgledanje nakon čega je državni odvjetnik uz podnesak broj KŽ-DO-297/2023 od 30. listopada 2023. vratio spis.

5. Sjednica vijeća u javnom dijelu održana je u prisutnosti optuženika čija prisutnost je osigurana putem video linka te državnog odvjetnika, a u odsutnosti branitelja optuženika koji je uredno izvješten a nije pristupio već je opravdao izostanak, te predložio da se sjednica održi u njegovoj odsutnosti sukladno čl. 475. st. 3. ZKP/08.

6. Žalba nije osnovana.

7. Žalitelj smatra da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 5. ZKP/08., jer da je povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li prijedlog žrtve ili druge osobe iz čl. 197. st. 1. ZKP/08, jer da oštećena nije postavila prijedlog za progon u odnosu na kazneno djelo za koje je optuženik pobijanom presudom oglašen krivim.

7.1. Žalitelj se obrazlažući ovu tvrdnju poziva na sadržaj zapisnika o zaprimanju kaznene prijave navodeći kako u konkretnom slučaju ne postoji prijedlog žrtve za kazneni progon jer se činjenični opis kaznenog djela prijetnje sadržajno ne podudara sa prijetnjom prema izjavi žrtve na zapisniku o zaprimanju kaznene prijave, međutim žalitelj nije u pravu.

7.2. Prije svega iz kaznene prijave, a koja kao takva niti ne predstavlja dokaz u kaznenom postupku, jasno proizlazi da je oštećena TO podnijela kaznenu prijavu protiv optuženog ABC zbog više kaznenih djela koja je počinio na njenu štetu dana 12. lipnja 2021., a između ostalog i zbog kaznenog djela prijetnje. Na taj način zadovoljena je procesna pretpostavka za kazneni progon kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11. u smislu čl. 197. st. 1. ZKP/08. Što se tiče samog sadržaja izrečene prijetnje ovlašteni tužitelj može do kraja dokaznoga postupka mijenjati činjenični opis optužbe i nije vezan sadržajem izjave žrtve koji je dala prilikom podnošenja kaznene prijave. Nadalje, iz iskaza oštećene TO sa dokaznog ročišta od 1. rujna 2021. proizlazi da je za prijetnju koja sadržajno odgovara činjeničnom opisu pobijane presude rekla policijskom službeniku i prilikom podnošenja kaznene prijave, međutim da joj je isti na to rekao kako u stanju u kojem se nalazi ne mora sve iznositi i da će detalje moći ispričati kad bude ispitivana na Županijskom sudu.

7.3. Slijedom navedenog, neosnovani su žalbeni prigovori optuženika da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 5. ZKP/08.

8. Nadalje, žalitelj smatra da je pobijanom presudom prvostupanjski sud ostvario i bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. jer da u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a ovo stoga što iz obrazloženja pobijane presude nije razvidno je li prvostupanjski sud uopće utvrđivao jesu li ispunjene pretpostavke za kazneni progon.

8.1. Prije svega, sukladno čl. 47. st. 3. ZKP/08 ako su žrtva ili pravna osoba na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno podnijele kaznenu prijavu ili je oštećenik podnio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavljen i prijedlog za progon. Dakle, već samim podnošenjem kaznene prijave za kazneno djelo prijetnje iz čl. čl. 139. st. 2. KZ/11 zadovoljena je posebna pretpostavka za progon, a koja činjenica tijekom postupka nije bila sporna niti su je stranke osporavale, pa je sud nije morao posebno niti obrazlagati.

9. Naposljetku, žalitelj smatra da je pobijanom presudom ostvarena i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08., jer da se pobijana presuda ne može ispitati obzirom je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi, odnosno da je činjenični opis radnje izvršenja kaznenog djela proturječan zakonskom opisu kaznenog djela.

9.1. Navedenu povredu žalitelj vidi u tome što je optuženik proglašen krivim da je počinio jedno kazneno djelo prijetnje što je vidljivo iz činjeničnog opisa radnje kaznenog djela, a da je oglašen krivim zbog učina kaznenog djela prijetnje u stjecaju.

9.2. Naime, iako je u pravnoj kvalifikaciji djela, očito omaškom u pisanju pogrešno uz čl. 139. st. 2. KZ/11. naveden i čl. 51. KZ/11. koja odredba se odnosi na stjecaj kaznenih djela, to ne čini izreku pobijane presude nerazumljivom i proturječnom, jer je iz izreke presude, dakle činjeničnog i pravnog opisa djela, jasno da je optuženik počinio jedno kazneno djelo prijetnje, te je isključivo temeljem odredbe čl. 139. st. 2. KZ/11., dakle bez primjene odredbi o stjecaju i osuđen za jedno kazneno djelo prijetnje.

10. Stoga, budući da ne postoje razlozi zbog kojih optuženik pobija prvostupanjsku presudu te kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene niti povrede iz članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08., na što drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju članka 482. ZKP/08. žalbu optuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako je i odlučeno u izreci.

Šibenik, 6. ožujka 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Nives Nikolac