REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-86/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22, protiv tuženika LOVAČKA UDRUGA "JELEN" ĐURĐEVAC, Đurđevac, Vinogradska 86, OIB: 23177289921, kojeg zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 36, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Perić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. siječnja 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, s danom objave 5. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.316,99 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 3.143,79 eura od 24. studenoga 2021. do isplate,

- na iznos od 173,20 eura od 1. prosinca 2021. do isplate;

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.019,43 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 5. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 164,83 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eura.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se sudjelovanje umješača EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, na strani tuženika u ovom sporu.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 13. siječnja 2023. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da se 28. srpnja 2021. oko 16,00 sati, na 6. dionici 3. kilometra + 320 metara državne ceste D2 u Đurđevcu, Ulica Grada Vukovara, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao ĐK kao vozač osobnog vozila, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu društva Unicredit Leasing Croatia d.o.o., osiguranog kod tužitelja policom kasko osiguranja, i to na način da je navedeno vozilo naletjelo na srneću divljač, uslijed čega je nastala šteta na predmetnom vozilu, a srneća divljač uginula je na mjestu događaja. Naveo je da je za štetu od divljači kao opasne stvari odgovoran tuženik koji gospodari predmetnim lovno-gospodarskim područjem na kojem se dogodila nezgoda, kao i da je on primatelju leasinga, društvu MOBILE - 4U d.o.o., na temelju suglasnosti osiguranika i davatelja leasinga, društva Unicredit Leasing Croatia d.o.o., isplatio naknadu štete u utuženom iznosu dana 23. studenoga 2021. i 30. studenoga 2021., pa je predložio da sud na ime regresa prihvati tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 3.316,99 eura, uz naknadu troškova parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu od 23. veljače 2023. tuženik je naveo da je u vrijeme štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti kod društva EUROHERC osiguranje d.d., dok je potom daljnjim podneskom osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te naveo da se na dan štetnog događaja nisu provodile lovne aktivnosti, kao i da šteta nije nastala na području tuženikovog lovišta te da se predmetni događaj dogodio u naseljenom mjestu. Naveo je da divljač nije opasna stvar, već dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i da je tuženik u svom lovištu provodio sve propisane mjere za sprječavanje nastanka štete. Stoga, predložio je da sud po provedenom dokaznom postupku u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tuženik je ujedno predložio da sud obavijesti društvo EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, o otpočetoj parnici sukladno odredbi članka 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP), budući da je tuženik u utuženom razdoblju s navedenim društvom imao sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti (polica br. [broj police]).

4. S obzirom na navedeno, sud je dopisom od 8. rujna 2023. obavijestio društvo EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 2269485774, o otpočetoj parnici i o fazi u kojoj se parnica nalazi te je navedeno društvo, sukladno odredbi članka 206. ZPP-a, podneskom od 19. listopada 2023. prijavilo miješanje na strani tuženika navodeći da za to ima pravni interes. Stranke umješaču nisu osporile pravo da sudjeluje u postupku, pa imajući u vidu navedeno te ocijenivši da umješač ima pravni interes da tuženik uspije u sporu jer se njegova pravna situacija može odraziti na pravnu situaciju umješača, sve s obzirom na činjenicu da je u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti s tuženikom, prihvaćeno je njegovo miješanje na strani tuženika te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

5. U svom podnesku od 19. listopada 2023. umješač je osporio aktivnu legitimaciju tužitelja s navodom da tužitelj štetu nije platio vlasniku vozila (društvu UNICREDIT LEASING CROATIA d.o.o.), već društvu MOBILE - 4U d.o.o., kao i pasivnu legitimaciju s navodom da tuženik nije vlasnik divljači, već da se ona smatra javnim dobrom. Također, osporio je uzročno-posljedičnu vezu između naleta na divljač i nastale štete na vozilu, kao i odgovornost iz razloga što šteta nije nastala zbog provođenja lova od strane njegovog osiguranika. Istaknuo je i prigovor isključive krivnje treće osobe tj. društva Hrvatske ceste d.d., a ujedno je istaknuo prigovor doprinosa oštećenika nastanku štete s navodom da nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku. Konačno, umješač je osporio i visinu štete s navodom da se na potvrdi MUP-a šteta procijenila na 5.000,00 kuna, a osporio je i zatraženi tijek zateznih kamata.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao policu osiguranja automobilskog kaska br. 004700078809 (list 8. spisa), potvrdu Policijske postaje Đurđevac od 13. kolovoza 2021. (list 6.-7. spisa), Uvjete za osiguranje automobilskog kaska (list 9. -12. spisa), prijavu štete od 29. srpnja 2021. (list 13. -14. spisa), izjavu vozača (list 15. spisa), prometnu dozvolu (list 16.-17. spisa), vozačku dozvolu (list 18. -19. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 20. spisa), dopis društva Auto Loris d.o.o. (list 21. spisa), račun br. 420/O/01 (list 22. -23. spisa), suglasnost društva Unicredit Leasing Croatia d.o.o. (list 24. spisa), pregled naplate po polici (list 25. spisa), obavijest o izvršenoj procjeni štete (list 26., 34., 43., 52., 61. spisa), osnovni izvid štete od 29. srpnja 2021. (list 27. spisa), popis ovlaštenih servisnih partnera (list 28.-31., list 37.- 40., list 46.-49., list 55.-58. i list 64.-67. spisa), informacije o zaštiti osobnih podataka (list 32.-33., list 41.-42., list 50.-51., list 59.-60. i list 68.-69. spisa), osnovni i naknadni izvid štete od 12. kolovoza 2021. (list 35.-36. spisa), osnovni i treći naknadni izvid štete od 22. rujna 2021. (list 44. -45. i list 62.-63. spisa), osnovni i drugi naknadni izvid štete od 12. kolovoza 2021. (list 53. -54. spisa), regresni zahtjev od 3. svibnja 2022. (list 95. spisa), izvod s transakcijskog računa (list 112. spisa), spis Policijske postaje Đurđevac, klasa: 211-04/21-O/6881 (list 201.-217. spisa), dopis Hrvatskog lovačkog saveza od 7. prosinca 2023. (list 219. spisa) i dopis Ministarstva poljoprivrede od 17. siječnja 2024. (list 223.-225. spisa).

7. Osim toga, sud je razgledao fotografije oštećenog vozila (list 70. -94. spisa) te su saslušani svjedoci GK (list 236. -237. spisa) i ĐK (list 238.-239. spisa), i to zamolbenim putem preko Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu.

8. Konačno, izveden je dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila mr. sc. Robertu Spudiću, dipl. ing., na temelju kojeg je vještak izradio pisani nalaz i mišljenje od 16. srpnja 2024. (list 261.-266. spisa), podnesak kojim se očituje na prigovore tuženika od 10. listopada 2024. (list 274. spisa) te je usmeno saslušan na ročištu od 21. siječnja 2025. (list 275.- 276. spisa).

9. Sud nije proveo dokazni prijedlog saslušanjem svjedoka - policijskih službenika iz razloga što su oni sastavili policijsku potvrdu i u njoj naveli sve okolnosti koje su utvrdili na mjestu nezgode pa nije bilo potrebno još i njihovo saslušanje o tim okolnostima.

10. Sud nije proveo dokaz geodetskim vještačenjem jer bi izvođenje tog dokaznog prijedloga bilo nesvrhovito i protivno načelu ekonomičnosti parničnog postupka, ovo stoga što se sporne činjenice koje bi se utvrdile navedenim dokazom mogu utvrditi i na temelju već izvedenih dokaza. Nije niti izveden dokaz financijskim vještačenjem na okolnost isplaćene osigurnine u iznosima kako je to navedeno u tužbi budući da navedena činjenica nije bila sporna. Pored toga, nije niti izveden dokaz pribavom cjelokupne dokumentacije i plana provedbe osiguranja i zaštite naleta od divljači, kao niti za pribavom izvješća o praćenju migracije za razdoblje od 2017. do 2021. jer nije bilo potrebno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Iz istog razloga nije niti zatražen podatak od tuženika u vezi provođenja lovnih aktivnosti predmetnog dana (posebno jer se i sam tuženik već u odgovoru na tužbu očitovao na navedeno), niti je proveden dokaz vještačenjem po vještaku za lovstvo na okolnost je li na mjestu štetnog događaja moguće uspostaviti lovište, niti su zatraženi podaci od grada Đurđevca na okolnosti iz točke 5. odgovora na tužbu.

11. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

12. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 3.316,99 eura na ime regresa s osnove naknade imovinske štete koja je nastala naletom osobnog vozila u vlasništvu osiguranika tužitelja na divljač.

13. Između stranaka nije sporno da je tužitelj isplatio utuženi iznos korisniku leasinga, društvu MOBILE - 4U d.o.o., na ime predmetne štete, i to iznos od 3.143,79 eura (odnosno, iznos od 23.686,89 kuna po fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1,00 euro) dana 23. studenoga 2021. i iznos od 173,20 eura (1.305,00 kuna) dana 30. studenoga 2021. Navedene činjenice proizlaze i iz izvoda s transakcijskog računa (list 112. spisa).

14. Međutim, između stranaka je sporno postojanje aktivne legitimacije tužitelja, odnosno da li je tužitelj isplatom osigurnine društvu MOBILE - 4U d.o.o. po osnovi štetnog događaja stupio u pravni položaj svog osiguranika. Sporna je pasivna legitimacija, odgovornost, uzročno-posljedična veza između naleta na divljač i nastale štete, kao i visina štete. Sporna je i činjenica je li vozač doprinio nastanku štete.

15. Uvidom u policu automobilskog kasko osiguranja br. 004700078809 od 15. prosinca 2020. (list 8. spisa), proizlazi da je predmetnu policu osiguranja u svojstvu ugovaratelja zaključilo društvo Podravka prehrambena industrija d.d. za osiguranika Unicredit leasing Croatia d.o.o., Podružnica Koprivnica, za razdoblje osiguranja motornog vozila marke Opel Astra, od 15. prosinca 2020. do 15. prosinca 2024., s time da je kao korisnik leasinga navedeno društvo MOBILE - 4U d.o.o., Zagreb, Capraška 6, OIB: 28541700476.

16. Uvidom u suglasnost za rješavanje i isplatu djelomičnih šteta od 8. siječnja 2020. vidljivo je da je osiguranik i vlasnik predmetnog vozila, društvo Unicredit leasing Croatia d.o.o., dalo suglasnost korisniku leasinga, društvu MOBILE - 4U d.o.o., za samostalno rješavanje i isplatu djelomičnih šteta nastalih na objektu leasinga.

17. Iz računa br. 420/O/01 od 22. rujna 2021., vidljivo je da je isti ispostavljen društvu MOBILE - 4U d.o.o. od strane servisera, društva Auto Loris d.o.o., Koprivnica.

18. Predmetni ugovor o kasko osiguranju je ugovor o osiguranju za tuđi račun, i to konkretno za račun vlasnika vozila (Unicredit leasing Croatia d.o.o.) sukladno odredbi članka 929. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.) te upravo vlasnik vozila ima opravdani interes na predmetu osiguranja. Dakle, vlasnik vozila kao osiguranik ovlašten je ostvarivati prava iz osiguranja u slučaju nastupa osiguranog slučaja, ali je isto tako i ovlašten, po nastupu osiguranog slučaja, dati uputu osiguratelju da osigurninu ne isplati njemu, već trećoj osobi, ovdje korisniku leasinga. Davanjem upute da se šteta isplati trećoj osobi ne dovodi do promjene u obvezno-pravnom odnosu niti do promjene osobe oštećenika, te je na tužitelja kao osiguratelja moglo prijeći onoliko prava prema odgovornoj osobi koliko ih je u trenutku isplate osigurnine imao sam osiguranik i vlasnik vozila Unicredit leasing Croatia d.o.o. Slijedom navedenog, s obzirom da je u konkretnom slučaju tužitelj na temelju suglasnosti vlasnika vozila osigurninu isplatio korisniku leasinga, čime je stupio u njegov pravni položaj (zakonska subrogacija), isti je aktivno legitimiran za vođenje ove regresne parnice protiv osobe koju smatra odgovornom za nastanak štete na predmetu osiguranja.

19. Nadalje, iz uvida u prijavu štete automobilskog kaska od 29. srpnja 2021. te izjavu vozača (list 13.-15. spisa) proizlazi da je ĐK prijavio štetni događaj koji se dogodio 28. srpnja 2021. oko 16,10 sati, na način da mu je s desne strane vozila izletjela srna, pri čemu je došlo do oštećenja prednjeg lijevog dijela vozila (maske, blatobrana, svjetla).

20. Uvidom o potvrdu Policijske postaje Đurđevac, klasa: 211-04/21-O/6881 od 13. kolovoza 2021. (list 6-7. spisa) te izvješća od 28. srpnja 2021. (list 202. spisa), vidljivo je da se 28. srpnja 2021. oko 16,00 sati, u mjestu Đurđevac, Ulica Grada Vukovara, na 6. dionici 3. kilometra + 320 metara državne ceste D2 iz pravca Đurđevca prema Kalinovcu, dogodila prometna nezgoda naletom osobnog vozila na srneću divljač, i to na način da je navedena divljač istrčala s desne (južne) strane na navedeno vozilo, pri čemu je nastala materijalna šteta na vozilu (oštećenje prednjeg branika, ukrasne maske, prednjeg lijevog blatobrana i fara), a srneća divljač je uginula na mjestu događaja. Također, iz predmetne potvrde i službene zabilješke od 28. srpnja 2021. (list 205. spisa) vidljivo je da je o navedenoj nezgodi obaviješten lovnik Lovačke udruge "JELEN" GK koji je preuzeo uginulu divljač, što je i potvrdio ovjerom svog potpisa na službenoj zabilješki.

21. Osim toga, iz predmetne potvrde sud je utvrdio se na dionici navedene ceste nalazi prometni znak opasnosti A44 - "Divljač na cesti" s dopunskom pločom, koji se nalazi 450 metara prije mjesta događaja, kao i da je brzina kretanja ograničena prometnim znakom na 60 km/h.

22. Citirana potvrda predstavlja javnu ispravu u smislu odredbe članka 230. stavka 1. ZPP-a budući ga je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti.

23. Uvidom u osnovni izvid štete br. 70-AK-20814/2021 od 29. srpnja 2021. (list 27. spisa) i naknadne izvide štete proizlazi da je tužitelj dana 29. srpnja 2021., a potom opet 12. kolovoza 2021. i 22. rujna 2021., izvršio pregled oštećenog vozila u kojem je utvrdio dijelove za popravak, lakiranje i zamjenu.

24. Iz uvida u račun br. 420/O/01 (list 22.-23. spisa) proizlazi da je društvo Auto Loris d.o.o. predmetni račun ispostavio korisniku leasinga za oštećeno vozilo, i to na temelju izvida štete tužitelja br. 70-AK-20814/2021, na iznos od 24.991,86 kuna (3.316,99 eura).

25. Iz iskaza svjedoka ĐK s ročišta od 6. veljače 2024. (list 238.-239. spisa) proizlazi da mu je predmetne zgode s njegove desne strane iskočila srna, slijedom čega mu je nastala šteta na prednjem lijevom dijelu vozila. Naveo je da se neposredno prije nezgode kretao brzinom od oko 50 do 60 km/h, da nije stigao kočiti, a da je na mjesto štetnog događaja došla policija, kao i lovnik koji je pregledao uginulu životinju koja se nalazila u jarku s lijeve strane. Naveo je da je on zaposlenik Podravke d.d. te da je to bio njegov službeni auto.

26. Sud je prihvatio kao vjerodostojan iskaz navedenog svjedoka budući da je u bitnome u skladu s dokazima koji prileže spisu, posebno policijskim ispravama.

27. Nadalje, iz iskaza svjedoka GK, lovnika, s ročišta od 9. siječnja 2024. (list 236.-237. spisa) proizlazi da se u vrijeme predmetnog štetnog događaja nije provodio lov, kao i da se na području mjesta nezgode već desetak godina ne provodi lov te da navedeno područje nije lovno područje iz razloga jer je to industrijska zona te je zabranjeno loviti na udaljenosti manjoj od 100 metara od kuća i/ili ceste. Dok je navedeno područje bilo lovište, tada je na njemu prevladavala divljač srne i zečeva.

28. Sud je ocijenio kao vjerodostojan iskaz navedenog svjedoka budući da je i on u skladu s dokazima koji prileže spisu, posebno s policijskim ispravama iz koje je vidljivo da je upravo navedeni lovnik u ime tuženika preuzeo stradalu srneću divljač.

29. S obzirom da je iz policijskih isprava, koje predstavljaju javne isprave, razvidno da je o predmetnoj nezgodi obaviješten upravo ovdje tuženik, kao i da je GK, kao lovnik tuženika, preuzeo uginulu srneću divljač, sud je utvrdio da predmetnom divljači gospodari upravo ovdje tuženik.

30. Slijedom navedenog, sud je na temelju gore izvedenih dokaza utvrdio da je do prometne nezgode došlo na kolniku državne ceste D2 u mjestu Đurđevcu, kao i da je do nezgode došlo na način da je ispred vozila osiguranika tužitelja na kolnik ceste istrčala srneća divljač kojom gospodari tuženik, kao i da je navedena divljač uginula na licu mjesta, uslijed čega je preuzeta od strane lovnika tuženika.

31. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila Roberta Spudića od 16. srpnja 2024. (list 261.-266. spisa) proizlazi da je vještak utvrdio kako je do nezgode došlo na način da je osobni automobil, pri brzini od oko 63,4 km/h, s prednjim lijevim dijelom vozila naletio na lijevu bočnu stranu srne, uslijed čega je nastala šteta na prednjem lijevom blatobranu vozila s nosačem, prednjem lijevom putnom svjetlu, ublaživaču udara, rešetki hladnjaka s letvicom i držačem, prednjoj vodilici lijevog branika, držaču vanjskog lijevog branika, prednjem amblemu, dovodu zraka te na reklamnoj foliji.

32. Nadalje, vještak je zaključio da bi u konkretnom slučaju nalet bio izbjegnut da je brzina osobnog automobila bila manja od 26,6 km/h. Također, sve i da je vozač reagirao intenzivnim kočenjem, on ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije naleta jer bi mu zaustavni kut iznosio 32,9 metara, a da je vozilo, u trenutku stupanja srne na kolnik pa do naleta, od mjesta nezgode bilo udaljeno svega 8,8 metara.

33. Zaključno, vještak je usporedbom računa popravka s izvidima štete utvrdio da su svi predviđeni auto dijelovi za ugradnju i popravak u skladu s izvidima štete, kao i da su realno obračunati prema važećim normama i cijenama u Republici Hrvatskoj, pa je zaključio da visina štete iznosi 3.973,00 eura.

34. Očitujući se na pitanja iz podneska tuženika od 30. kolovoza 2024., vještak je podneskom od 10. listopada 2024. (list 274. spisa), između ostalog, naveo da u konkretnom slučaju tzv. prilagođena brzina u konkretnim uvjetima predstavlja dozvoljenu brzinu kretanja od 60 km/h, a sve s obzirom da se nezgoda dogodila u dnevnim uvjetima na ravnom i suhom kolniku.

35. Obrazlažući usmeno nalaz i mišljenje na ročištu od 21. siječnja 2025., vještak je u bitnome naveo kako bi šteta u konkretnom slučaju, imajući u vidu nastala oštećenja, bila približno ista da se vozilo tom prilikom kretalo brzinom od 60 km/h.

36. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši ga jasnim, argumentiranim, objektivnim i sačinjenim u skladu s pravilima struke. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, niti su predlagale obnovu vještačenja po novom vještaku.

37. Stoga, sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka zaključio da je do štetnog događaja došlo na način da je vozilo osigurano kod tužitelja s prednjim lijevim dijelom naletjelo na lijevu bočnu stranu srne, pri čemu je uslijed navedenog štetnog događaja nastala šteta na prednjem lijevom dijelu vozila, i to blatobrana s nosačem, putnog svjetla, ublaživača udara, rešetki hladnjaka s letvicom i držačem, prednje vodilice lijevog branika, držača vanjskog lijevog branika, prednjeg amblema, dovoda zraka te reklamne folije. Dakle, utvrđeno je da je predmetni nalet na divljač u uzročno- posljedičnoj vezi s nastalom štetom, kao i da je račun popravka vozila izrađen u skladu s dijelovima za popravak i ugradnju koji su naznačeni na izvidima štete.

38. Također, sud je na temelju provedenog dokaznog postupka, a posebno povezujući nalaz i mišljenje vještaka s policijskim ispravama, utvrdio da se vozač tog vozila neposredno prije naleta kretao brzinom od 63,4 km/h, pri čemu je ograničenje brzine na tom dijelu ceste bilo ograničeno na 60 km/h, kao i da bi nastala šteta bila približno ista sve i da se vozilo tom prilikom kretalo dopuštenom brzinom od 60 km/h.

39. Osim toga, sud je zaključio i da vozač predmetnog vozila u konkretnom slučaju nije imao nikakvu mogućnost izbjegavanja naleta na divljač, ovo iz razloga jer bi nalet bio izbjegnut da je brzina osobnog automobila bila tek manja od 26,6 km/h.

40. Prema odredbi članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18., 32/19., 32/20. - koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja), za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

41. U konkretnom slučaju utvrđeno je kako je vozač vozila u vlasništvu osiguranika tužitelja upravljao vozilom brzinom od 63,4 km/h, slijedom čega, po stavu ovog suda, ne postoji doprinos vozača nastanku štete budući da se kretao tek neznatno većom brzinom od dopuštene, pri čemu razlika u brzini od svega 3,4 km/h nije dovela do nastanka veće štete na vozilu od one koja bi nastala da se vozač kretao dopuštenom brzinom. Osim toga, s obzirom da je vještak izračunao da bi nalet na divljač bio izbjegnut da se vozilo kretalo brzinom manjom od 26,6 km/h, jasno proizlazi zaključak da vozač ni u kojem slučaju nije mogao niti izbjeći nesreću. Slijedom navedenog, nema mjesta primjeni odredbe članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu kojim je propisana odgovornost vozača za štetu naletom vozila na divljač.

42. Nadalje, prema gore citiranoj zakonskoj odredbi lovoovlaštenik je odgovoran za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Međutim, u slučajevima kada je do naleta vozila na divljač došlo u vremenu kada se nije provodio lov, činjenica što se u vrijeme nastanka prometne nezgode (i štete) nije provodio lov ne znači da lovoovlaštenik ne može odgovarati za štetu. Naime, važno je istaknuti da tužitelj u tužbi nije ni iznio činjenicu da je šteta nastala zbog provođenja lova, već se pozvao na odgovornost na temelju odredaba članaka 1063. - 1067. Zakona o obveznim odnosima.

43. Stoga, u situaciji kada je do štete na vozilu došlo naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima. Naime, prema odredbi članka 76. stavak 2. Zakona o lovstvu, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

44. Prema tome, s obzirom na to da Zakonom o lovstvu kao lex specialis nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari osiguranik tuženika kada se nije provodio lov, tada valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju, poslovni broj Rev- 166/2024-2 od 24. rujna 2024. i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci, poslovni broj Pž-2806/2024-3 od 19. studenoga 2024.).

45. Divljač koja se kreće cestom je opasna stvar, a tako proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2101/86 od 29. siječnja 1987., Rev-2070/92 od 16. prosinca 1992., Gzz-4/04 od 30. lipnja 2004. i Rev-1312/07 od 9. srpnja 2008., pa u slučaju kada je šteta nastala u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu odredbe članka 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje: ZOO - koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja) u vezi člankom 76. stavak 2. Zakona o lovstvu.

46. Prema odredbi članka 1064. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, s time da se vlasnik, ovdje konkretno lovoovlaštenik, oslobađa odgovornosti od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (članak 1067. stavak 1. ZOO-a), odnosno ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, niti otkloniti (članak 1067. stavak 2. ZOO-a).

47. Stoga, budući da divljač na cesti na kojoj se uobičajeno kreću vozila, zbog povećane opasnosti nastanka štete za okolinu, predstavlja opasnu stvar, to je za štetu nastalu izlijetanjem divljači na cestu odgovoran ovdje tuženik, sve primjenom odredbe članka 1064. i 964. ZOO-a, dok tuženik nije dokazao da je šteta u ovom postupku uzrokovana višom silom, pa niti radnjom oštećenika ili treće osobe (slično i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojim odlukama, poslovni broj Pž-1450/2024-2 od 11. travnja 2024. i Pž-2098/2023-2 od 27. ožujka 2024.).

48. Okolnost što se šteta u konkretnom slučaju dogodila na cesti, odnosno, izvan granica lovišta, nije odlučna jer se odgovornost lovoovlaštenika proteže i na štete nastale na cestama koje se nalaze u blizini lovišta u situacijama kad divljač koja je uzrokovala štetu potječe iz lovišta (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci, poslovni broj Pž-131/2024-2 od 3. srpnja 2024.).

49. Budući da je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da su svi dijelovi za ugradnju i popravak oštećenog vozila navedeni na računu popravka predviđeni u skladu s izvidima štete, kao i da su realno obračunati prema važećim normama i cijenama u Republici Hrvatskoj, sud je utvrdio da visina štete u konkretnom slučaju iznosi 3.973,00 eura.

50. S obzirom da tužitelj ovom parnicom potražuje isplatu iznosa od 3.316,99 eura te da nije sporno da je tužitelj utuženi iznos, odnosno iznos od 3.143,79 eura platio dana 23. studenoga 2021., a preostali iznos od 173,20 eura dana 30. studenoga 2021., tužitelj ima pravo na isplatu utuženog iznosa, kao i zakonske zatezne kamate od prvog sljedećeg dana od izvršenih isplata, dakle od 24. studenoga 2021. za iznos od 3.143,79 eura te od 1. prosinca 2021. za iznos od 173,20 eura, pa do isplate.

51. Naime, odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi članka 29. stavak 1. ZOO-a, prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zakonsku zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom, kao i odredbi članka 183. stavka 1. i članka 1086. ZOO-a prema kojoj se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok prema odredbi članka 300. stavak 1. ZOO-a, rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se rok računa.

52. Odluka o visini stope zateznih kamata donesena je na temelju odredbe članka 29. stavak 2. ZOO-a, članaka 2. i 5. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22.), članka 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/22.) te članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23.), po stopi za ostale odnose.

53. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude. 54. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 151., članka 154. stavka 1. i 2., članka 155. te članka 164. stavka 2. ZPP-a budući da je tužitelj u cijelosti uspio u parnici, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.; dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23., dalje: ZSP) te Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.).

55. Stoga, tužitelju su kao potrebni priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, primjenjujući pritom Tbr. 52.1. i Tbr. 54. Tarife, i to za zastupanje na ročištima od 9. siječnja 2024. i 21. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife) za svako ročište, što uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) iznosi 500,00 eura.

56. Tužitelj ima pravo i na naknadu troškova na ime plaćenog predujma za prometno vještačenja u iznosu od 400,00 eura (potvrda s lista 259. spisa).

57. Osim toga, tužitelj ima pravo na naknadu troškova na ime plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 39,81 eura te na sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 79,62 eura, sve na temelju Tar. br. 1. stavak 1. i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi.

58. Na ime troškova parničnog postupka tužitelj ima pravo i na zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.) za ostale odnose, koje teku od 5. ožujka 2025., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a).

59. Stoga, tužitelj ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.019,43 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

60. S druge strane, tužitelj po stavu ovog suda nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka za pristup na ročište za objavu presude budući da taj trošak sukladno odredbi članka 155. ZPP-a nije bio potreban za vođenje parnice. Naime, ako stranka koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude na isto ne pristupi, može istoga dana preuzeti sadržaj presude s e-Oglasne ploče suda i na taj način na vrijeme biti upoznata sa sadržajem presude, sve kako bi eventualno u zakonskom roku podnijela žalbu.

61. Tužitelj nema pravo niti na naknadu troškova ime sudske pristojbe za tužbu preko priznatog iznosa od 79,63 eura budući da mu je na ime navedene pristojbe nastao trošak upravo u priznatom iznosu od 39,81 eura, koji odgovara visini polovice propisanog iznosa pristojbe koju je on podmirio prilikom podnošenja tužbe putem e- Komunikacije 9. siječnja 2023. te pritom koristio pogodnost plaćanja polovice propisanog iznosa pristojbe sukladno odredbi članka 7. stavak 1. ZSP-a. Osim toga, tužitelj nema pravo na naknadu troškova na ime sudske pristojbe za presudu preko priznatog iznosa od 79,62 eura budući da je u obvezi podmiriti navedenu pristojbu upravo u tom iznosu.

62. Stoga, tužitelj nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom iznosu od 164,83 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

63. Tuženik i umješač su u cijelosti izgubio spor pa stoga nemaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka.

64. Slijedom iznesenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao pod točkama II. - V. izreke presude.

U Zagrebu 5. ožujka 2025.

Sudac:

Goran Iskra

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).